DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1947 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Ing. BR1NAR MIRAN, (Beograd) PERSPEKTIVE RAZVOJA ŠUMARSTVA U VEZI PETOGODIŠNJEG PLANA RAZVITKA NARODNE PRIVREDE FNR J ........... ........ ........... no .......... ........... ..... ........ ......... ......... .. .. .. IO. Životni uslovi, kojima su ljudi okruženi i koji su dcsad vladali nad ljudima, sad dolaze pod vladavinu i kontrolu ljudi; sad ljudi prvi. put postaju svesni, istinski gospodari prirode i to u onoj meri, u koliko postaju gospodari nad vlastitim društvenim odnosima. Ljudi onda sa potpunim stručnim znanjem primenjuju zakone svog vlastitog društvenog delovanja, koji su dotle prema njima stajali kao tudji prirodni zakoni, njihovi gospodari. (Engels: Anü Dühring, str. 298.) Kroz narodno-oslobodilačku borbu narodi Jugoslavije ostvarili su nov,, istinski demokratski društveni poredak i tim© stvarili najjaču snagu i osnovni uslov za pristupanje socijalističkoj izgradnji narodne privrede, za prevođenje naše zemlje s kolcseka agrarno-zaostale zemlje sa slabo razvijenom industrijom, sa zaostalom tehničkom bazom na kolosek industrijske zemlje, tehnički i ekonomski visoko razvijene. Time što su kod nas odlučujuća sredstva za proizvodnju prešla u društvenu svojinu i postala svenarodna imovina, ostvaren je neposredni uslov za plansko vođenje narodne privrede. Društvena svojina, koja u našoj zemlji vlada glavnim srestvima proizvodnje, povezuje celokupnu narodnu privredu u homogenu jedinstvenu celinu. Tom jedinstvenom celinom nužno je upravljati jedinstveno, to znači planski. Stoga se u našoj zemlji narodna privreda može razvijati isključivo samo planski. Ocenjujući plansku privredu nove Jugoslavije kao promenu ekonomskih kategorija, koja je omogućena ostvarenjem novih istinsko demokratskih društvenih odnosa, prelaz na plansku privredu postaje istovremeno i nužna posledica stvorenih društveno-ekonomskih i društveno-političkih promena, tj. ekonomska nužnost, diktovana objektivnim uslovima društvenog zbivanja. Naš prvi petogodišnji plan razvitka narodne privrede FNRJ postavlja velike ciljeve snažnog poleta u industrijalizaciji zemlje, odredjuje realnu liniju savlađivanja privredne zaostalosti uopšte i daje našim narodima svetle perspektive materijalnog i kulturnog procvata. Naš prvi petogodišnji plan daje jasnu liniju jedinstvenog usklađenja sviju snaga za postizavanje određenih osnovnih ciljeva, stoga za svakog građanina treba da prestavlja pravac neposredne i svakodnevne akcije, pravac orijentacije i rada, sadržinu i liniju celokupnog našeg učešća u materijalnom i nematerijalnom zbivanju naše zemlje. Zavođenjem planske privrede uz ove uslove ekonomski zakoni liberalističko- kapitalističkog sistema izgubili su svoje pozicije, sa kojih su stihijski upravljali društveno-ekonomskim i društveno-političkim zbivanjima. Ti zakoni bivaju planskom privredom ili brisani, jer ih je stvarnost učinila neskladnim i suprotnim današnjoj fazi istorijskog razvitka ili su podvrgnuti jedinstvu volje i cilja, tj. planskom upravljanju privrednog delovanja. 175 |
ŠUMARSKI LIST 6/1947 str. 18 <-- 18 --> PDF |
,´ Planski razvoj narodne privrede postavlja, dakle, i pred šumarstvo, pred važnu granu opšte privrede, zahtev ,sa temeljitom revizijom i radikalnom korekcijom izvesnih teoretskih principa, koji su do sada važili ne samo kao načela šumskog gospodarstva, već koji su, u službi kapitalističke privrede stare Jugoslavije u skladu sa ekonomikom kapitalističkog poretka, prestavljani ponekad čak i kao ekonomski aksiomi, a ostajali većinom bez životne primene. Promatrajući principe šumskog gospodarstva pod uglom naše današnje društvene stvarnosti, tj. perioda prelaza na plansku privredu, perioda pristupanja socijalističkoj izgradnji narodne privrede, pre svega treba jasno postaviti činjenicu da, se odnosi i proporcije, u kojima treba da se razvija šumska privreda i šumarstvo uopšte, iz osnova razlikuju od odnosa i proporcija postavljenih stihijskim zakonima kapitalističkog poretka. Pored toga kod pravilnog utvrđivanja osnovnih principa u šumskom gospodarstvu moramo se bezuslovno opredeliti za metod privredne dinamike i odbaciti stari način posmatranja privrede u statičkom obliku, koji bi nas neminovno doveo u položaj, da na izvesno pitanje ne nađemo odgovora, tj. ne izvršimo postavljeni zadatak ili će takav stav u datoj situaciji doći u disharmoniju sa planskim rukovodstvom šumskog gospodarstva u sklopu ostvarenja zadataka petogodišnjeg plana kao celine. Linija razvoja šumarstva u skladu sa petogodišnjim planom mora ići pravcem, koji garantuje, da će razvoj šumske privrede biti uskladjen i uravnotežen sa privrednom delatnošću grana na nižem i onih na višem stepenu privrednog razvitka, vodeći istovremeno računa o daljnjem planskom razvoju i unapređenju pojedinih grana. Kao osnovni princip pravilnog prilaženja narodnoj planskoj privredi i uspešnog ostvarenja petogodišnjeg plana treba postaviti liniju da šum a presltavjlja prvenstveno srestvo z;a poboljšanje života naše narodne zajednic e, snažni izvor sirovina, produkata i drugih koristi za materijalno podizanje zemlje. Prema tome, potrebno je pre svega uzeti temeljito u ocenu dosadanji princip po trajnost i šumskog gospodarstva, princip po kome je šuma u užem ili širem opsegu tretirana kao objekt sam po sebi, sam za sebe, sa svrhom samom sebi. Potrebno je koremito raščistiti sa dosadanjim posmatranjem šume kao izoliranog pitanja, kao samostalne ekonomske kategorije. Mesto toga, pošavši od dužih planskih perioda, no vodeći istovremeno strogo računa o celokupnoj privrednoj liniji kraćih planskih perioda, treba šumi i preko nje šumskoj privredi i šumarstvu uopšte uvek određivati pravilni ekvi valenat svrhe i tretmana u sklopu opšte privrede, upravljane planskim gospodarstvom. Teorija potrajnosti, koja je ü dosadanjoj praksi ili sama po sebi demantovana nepravilnom primenom po prostoru ili po vremenu ili je po pravilu ostala samo mrtvo slovo teorije, koje se šumoposednik, uključivši i državu, iz spekulativnih i drugih razloga nije pridržavao, treba da bude podvrgnuta temeljitoj reviziji. Specijalno u prelazu na plansku privredu tu teoriju moramo uzeti u kritičnu ocenu i dozvoliti joj eventualnu primenu jedino uz dinamično proširenje vremenskih i prostornih elemenata i pod uslovom da se podvrgava principijelnoj i povremeno prilagođavanoj redukciji isključivo samo u srazmerama ekvivalenta jedne privredne grane u sklopu naše opšte narodne privrede. 176 |
ŠUMARSKI LIST 6/1947 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Polazeći od postavljenog osnovnog principa proizlazi, da treba sa svakom šumom gospodariti isključivo samo kao sa delom opštenarodnog šumskog fonda. Plansko rukovodstvo u šumarstvu treba da dobije.pun zamah, odbacivši krute neprimenjive teorije potrajnog gospodarenja po gospodarskim jedinicama u kraćim vremenskim periodima. Brzi tempo industrijskog razvoja i ekonomskog poleta uslovljen je na mobilizaciji sviju privrednih srestava i ekonomskih rezervi. Upravljači stare Jugoslavije, tesno povezani sa stranim kapitalom, nisu ni pomišljali da dozvole domaćoj industriji puni razvoj, već su ekonomske rezerve tj. i šumski fond stavljali u službu kapitala tudjih zemalja. Jasno je, da nova Jugoslavija, sagrađena na istinski demokratskom poretku i upravljana najboljim sinovima svojih naroda, mobilizaciju privrednih srestava i ekonomskih rezervi pa i šumskog fonda neće primenjivati za svrhe koje nisu direktno zasnovane na interesima naroda, već će tu mobilizaciju da izvrši u cilju snažne industrijalizacije i ekonomskog poleta svoje zemlje. Prema tome pravilno korišćen šumski fond biće jedan od snažnih faktora na kome se bazira izgradnja naše industrije a time u vezi i ostvarenje petogodišnjeg plana. Vodeći računa o opšte ekonomskom značaju šume ne samo u užem, nego i u širem prostornom i vremenskom okviru ,pitanje potrajnosti treba da nadje odgovor ne kroz prizmu stroge potrajnosti bilo šumskog fonda, bilo prihoda, već kroz ispunjenje neposrednih i posrednih zadataka, kojima svaka šuma, gospodarska jedinica nižeg i višeg stepena,pa i šumski fond naše zemlje treba da služi: Određivanje površina, koje treba da služe šumskoj proizvodnji (šumskog zemljišta) treba da bude zasnovano na dinamičkoj oceni proizvodne sposobnosti zemljišta, upotrebe zemljišta na najkorisniji način po narodnu privredu i po opšte interese te na oceni pravilnosti dosadanje primene izvesnog zemljišta u šumskoj proizvodnji. Prema tome, dosadanji statički način utvrđivanja zemljišta koje treba zadržati ili privesti šumskom gospodarenju, tj. određivanje t. zv. apsolutno šumskog zemljišta posmatrano kroz uski okvir lokalnih pa i regionalnih razmera, mora da ustupi svoje mesto ocenjivanju, zasnovanom, na navedenim širim i dinamičkim pogledima. Svojstva šume i šumskog zemljišta ne treba da budu samo izvor drvne m.ase, već i važan faktor vodozaštitne, poljozašt-itne, klimatske, zdravstvene, estetske i druge primene. Planom određene površine šumskog zemljišta treba trajno da daju šumske proizvode i koristi najveće efektivnosti i upotrebe u pravcu stalnog poboljšanja, povećanja i raznoobraznosti ekonomskih formi težeći ka sve novijim i savršenijim oblicima u cilju snažnog razvitka narodne privrede. Kvalitativno i kvantitativno poboljšanje šumske privrede treba da omogući puno intenziviranje šumskog gospodarstva uzgojem vrednijih tj. potrebnijih vrsta i iskorištavanjem svih proizvodnih mogućnosti. Primena ovih principa daje s jedne strane mogućnost planskog geografskog razmeštaja i obnavljanja šumskog fonda, punog iskorištavanja bioloških osobina šume, omogućava pravilno manevriranje seča uvećavajući i smanjujući ih u određenim planskim periodima skladno opštim privrednim zadacima, a sa druge strane dozvoljava elastičnu primenu novih, boljih, potrebnih i stoga odgovarajućih vrsta drveta i načina šumskog gospodarenja. 177 |
ŠUMARSKI LIST 6/1947 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Princip potrajnog šumskog gospodarstva nije mogao na ova pitanja zadovoljavajuće da odgovori, pa je u toliko jasnije da taj princip ne može da i nadalje zadrži svoju primarnu i odlučujuću ulogu, već treba da se podredi širim i snažnijim principima, koji mu samo u specijalnim slučajevima, vremenski i prostorno ograničenim, dopuštaju strogu primenu i priznaju korisnost. Petogodišnjim planom postavljeni godišnji zadatak u privođenju ne pošumljenih zemljišta šumskoj proizvodnji, u regeneraciji i melioraciji šikara te opustošenih šuma više nego trostruko prevazilazi opseg te delatnosti u 1946. godini, tj. u godini obnove. Zamašan zadatak, koji se time šumarstvu stavlja u dužnost, može da bude sa uspehom ostvaren, ako rešenju istoga pristupimo ne samo kao pošumljivači i odgajivači šume, već istovremeno kao vaspitači i odgajivači naroda. Izvršiti taj zadatak i osigurati uspeh izvršenih radova moći ćemo samo onda ako se u svome radu oslonimo na što širu pomoć i podršku naroda, masovnih organizacija i narodne vlasti. Samo najširom saradnjom na roda možemo se boriti za puno ostvarenje i premašenje tog zamašnog zadatka, koji pred nas postavlja petogodišnji plan. Samo ovakim prilaženjem tom kom pleksnom problemu možemo sa sigurnošću računati na pravi uspeh. U izvrše nju ovoga zadatka, moći ćemo uspeti samo onda, ako ga budemo posmatrali kao kolektivan i narodni, jer ćemo time objediniti kolektivne napore i postići da rezultati tih napora budu od naroda i svesrdno čuvani, negovani i unapre đivani. U pogledu same tehnike izvršenja pošumljavanja moraćemo naročitu pažnju posvetiti planskom izboru vrste drveta vodeći računa ne samo o elementima staništa već i o upotrebnoj vrednosti pojedinih vrsta, diktovanoj potrebama i stepenom tehničkog razvoja drvne industrije, narodne privrede kao celine i perspektivama razvoja industrije, te opšte privrede. U izvršenju melioracionih radova i u zaštiti zemljišta, šumarstvo preuzima na sebe obavezu izvršenja zadataka koji daleko premašuju radove izvršene u tome pogledu u predratnim godinama. U najsloženijim i najtežim meliorativnim problemima šumarstvo treba uspešno da resi pitanja zaštite i stabilizacije zemljišta, pitanje unapređenja proizvodne sposobnosti tla. Taj zadatak se nužno postavlja u svom zamašnom opsegu baš pred šumarstvo, jer jedino ono, primenjujući složene tehničko-biološke metode može uspešno da odigra ulogu pionira i melioratora u gotovo svim slučajevima, gde ni tehničke ni biološke metode odvojeno ne mogu pružiti potrebnih rezultata. Naročito važnu ulogu u ostvarenju opštih privrednih zadataka petogodišnjeg plana šumarstvo treba da odigra u pogledu´podizanja poljozaštitnih pojaseva koji svojim zaštitnim dejstvom treba da unaprede poljoprivredu i pruže snažne koristi u pravcu poboljšanja klimatskih i meteoroloških uslova u ugroženim reonima. Najuže koordinirajući svoj rad, kako u pogledu principijelne primene tako i u pogledu tehničke sprovedbe, šumarstvo treba da pruži poljoprivredi u tom pogledu snažnu pomoć. U cilju učvršćenja planske privrede uopšte i planiranja šumskog gospodarstva, a napose radi postizavanja pravilne evidencije šumskog fonda, njegovog prirasta, pravilne i tačne ocene korišćenja šumskih proizvoda, inventarizacijom šumskog gospodarstva, treba da se prikupe prvi osnovni elementi za sveukupnu šumsku površinu naše zemlje. Uređenjem više od trećine sviju 178 |
ŠUMARSKI LIST 6/1947 str. 21 <-- 21 --> PDF |
šumskih zemljišta idemo ka ostvarenju najsolidnijih planskih elemenata i to tako brzim tempom, koji u usporedbi sa radom na tom području u staroj Jugoslaviji stoji u srazmeri brzine vožnje brzog voza spram brzine kretanja pešaka. Kod toga se ne mora posebno naglasiti od kakvog će ogromnog značaja u planiranju šumskog gospodarstva biti podaci, koje će sprovedena inventarizacijauređenje šuma pružiti, kad imamo u vidu skroz nepouzdani i neverodostojni način prikupljanja statističkih podataka u staroj Jugoslaviji, koji su temeljitim promenama sviju elemenata šumskog gospodarstva za vreme narodnooslobodilačkog rata izgubili svaku, pa čak i orijentacionu, vrednost. Polazeći od princip^, postavljenog u vezi pitanja potrajnosti šumskog gospodarstva, iskorištavanje šuma, obuhvaćeno odredbama petogodišnjeg plana treba da se razvija snažnim tempom u pravcu njegovog intenziviranja na taj način što će se pored smanjenja godišnjeg etat u 1951 godini za oko 20% u odnosu na godinu 1939, postići dvostruko povećanje proizvodnje polufabrikata i prerađevina u odnosu na 1939 godinu. To će se postići na taj način što će se planski smanjiti neracionalna upotreba i potrošnja šumskih proizvoda a naročito drveta u svrhe, gde se ti proizvodi mogu supstituirati proizvodima šire sirovinske baze i boljih tehničkih svojstava odnosno racionalnijim i konačnim proizvodima šumskog gospodarstva. Energični zahvat u zaostalu tehniku iskorištavanja i prerade šumskih proizvoda, te pravilno iskorištavanje materijala, koji je do sada smatran otpacima, posredno će proširiti sirovinske baze u zamašnom opsegu ne povećavajući bez posebne potrebe stvarni etat iznad onoga, koji je petogodišnjim planom utvrđen. Snažan udeo u racionalnom iskorištavanju i primeni sirovina u planskoj šumskoj proizvodnji daće planska dislokacija pilana i drugih drvno-industrijskih pogona. Oslonivši sa jedne strane razmeštaj pilana na elemente snabđevanja sirovinama i na izvore energije, planska dislokacija pilana bezuslovno treba da temelji na istovremenom najboljem rešenju prerade otpadaka, bilo u sastavu istog drvno-industrijskog pogona, bilo putem zasebnih odgovarajućih industrijskih pogona zasnovanih po načelu što racionalnije koncentracije pilanskih otpadaka. Obzirom na to, da sadanji razmeštaj drvno-industrijskih pogona pretežno1 ne odgovara svim uslovima planske dislokacije, to će se tražeći osu težišnih momenata planiranja drvno-industrijskih pogona, uz temeljnu ocenu istih, slobodnije moći naći rešenje, koje će istovremeno da bude usklađeno i sa zahtevima drugih zanteresovanih grana proizvodnje i perspektivom njihovog razvoja u opšt« društveno-ekonomskom okviru. Niska proizvodnost rada u šumskom gospodarstvu bez sumnje određuje grani šumske privrede jedan od najnižih stepena proizvodne delatnosti u sklopu opšte privrede. Uporna borba za što snažnije unapređenje proizvodnosti rada postavlja se dakle kao jedan od osnovnih principa koji stručnom rukovodstvu u šumarstvu treba da postane dosledni metod svakodnevnog rada. Učvršćenjem postojećih organizacionih formi u šumskom gospodarstvu, njihovim neprestanim usavršavanjem i doterivanjem, pravilnim korišćenjem stručnih, kvalifikovanih i nekvalifikovanih kadrova i upornim obrazovanjem novih kadrova, osiguraćemo unapređenje i razvoj radne proizvodnosti. Postepeno i sistematsko zavođenje mehanizacije u svim fazama šumske proizvodnje, primena savremenih proizvodnih procesa počev od same tehnike pošumljavanja, korišćenja, zaštite i unapređenja proizvodnih snaga zemljišta, iskorišćavanja i 179 |
ŠUMARSKI LIST 6/1947 str. 22 <-- 22 --> PDF |
primarnih šumskih proizvoda, pa sve do produkcije finalnih proizvoda, tako naše delovanje treba da bude prožeto upornom borbom za poboljšanje proizvodnosti rada, pravilno i dinamički primenjujući najbolje metode u ustrajnoj težnji ka njihovom usavršenju. Kao preduslov za postizavanje efikasnih uspeha i napretka u tom pogledu postavlja se bezuslovno ispunjenje dvaju preduslova: evidencije i opet evidencije. Zavođenje pravilno organizovane evidencije, uproštene po formi, usavršene po sadržini i korisnosti te efikasne po brzini njezinog stvaranja i primene, prestavlja snažan automatski regulator i signalizator ne samo na putu uvođenja veće proizvodnosti rada već i kod upravljanja planske šumske privrede i šumarstva uopšte. Zadaci evidencije i kontrole zasnovani na savesno utvrđenim normama, prestavljaju naročito u šumarstvu tešku borbu jer šumska proizvodnja operiše sa specifično dekoncentrisanim i terenski razbacanim radilištima sa najprostranijim i teško obuhvatljivim sirovinskim bazania, uz pomanjkanje stručnog i pomoćnog kadra, kao i stalnog radničkog kadra u mnogim fazama proizvodnog procesa. Stoga borba za dobru evidenciju baš u šumarstvu treba da bude toliko upornija, principijelni ja i bezuslovna ostvarajući i savlađujući svesrdnim i ustrajnim zalaganjem šumarskih stručnjaka elemenat po elemenat u sklopu kompleksnog zadatka: dobre evidencije: Organizaciono učvršćenje šumskog gospodarstva treba da bude sadržano u pravilnom i snažnom obuhvaćanju svih triju sektora na ostvarenju petogodišnjeg plana: državnog, zadružnog i privatnog. Dobro organizovano državno šumska gazdinstvo sa tačno određenim zadacima, sa snažnom i što operativnijom povezanošću sa terenom putem šumskih uprava, drvno industrijskih pogona i manipulacija, a istovremeno pravilno uključeno u glavnim direkcijama, svojim širokim ovlaštenjima i samostalnošću treba da bude opruga pokretaljka, koja celokupnoj organizaciji državnog sektora daje potrebnu dinamiku, prihvatajući istovremeno punu inicijativu spram zadružnog i privatnog sektora. Kroz šumska gazdinstva ne treba nipošto da se provlače neki zaostaci ili kontinuelno- tradicionalni taloži organizacionih forma i metoda rada državnog šumskog gospodarstva stare Jugoslavije. Nove forme1 rada u šumarstvu zahtevaju, da temeljito iskorenimo stare organizacione oblike i načine rada, koje su svojim birokratizmom sve više zapadale u inertnost i tromost, radi nedovoljne veze sa narodom, terenom i stvarnošću. Kako je društveno uređenje stare Jugoslavije, iako trulo ipak nosilo u svojoj utrobi zdrav zametak snaga i uslova demokratskog društvenog preporoda nove Jugoslavije, isto tako su se i u dotrajalosti organizacionih formi i poslovanja šumskog gospodarstva stare Jugoslavije sporadično pojavljivale konture pravilnijih organizacionih postavki i boljeg rada, nošene i branjene po nekolicini naprednih drugova. I baš zato, što organizacija šumskih gazdinstava temelji na iskustvima loše organizacije i poslovanja ranijih organizacionih jedinica, baš zato što su šumska gazdinstva njihov preporođeni i usavršeni naslednik, ispoljava se negacija starih organizacionih formi i načina rada toliko snažnije i odlučnije po formi a napose po sadržini. Organizacione jedinice državnog šumskog gospodarstva, svojstvene svestranošću delatnosti i kompleksnošću zadataka, čije rešenje im se poverava, moći će u potpunosti da odgovore ostvarenju petogodišnjeg plana samo ...., ako kurs svog poslovanja uprave na što veću neposrednost, inicijativnost i dinamiku. Tako će naslednice organizacionih formi, koje su bile kočnica privrednog razvoja, postati snažna transmisija kod udela šumarstva u privredi naše zemlje i odgovoriti stepenu društvene ekonomske stvarnosti. 180 |
ŠUMARSKI LIST 6/1947 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Pomaganje zadružnog i privatnog sektora u šumskom gospodarstvu na svim fazama proizvodnog procesa i u otkupu proizvedenih produkata prestavlja za državna šumska gazdinstva važan zadatak. Jedino njihovim najaktivnijim učešćem u tome pravcu, zadružni i privatni sektor biće snažan oslonac privrednom napretku naše zemlje, ispunjujući svoj znatan i uticajan udeo u ostvarenju petogodišnjeg plana. U tom pogledu potrebno je .učiniti energičan korak unapred, probuditi se iz dosadanje indiferentnosti, bez odlaganja posvetiti naročitu pažnju obuhvatanju tj. unapređenju i pomaganju nedržavnih sektora. Racionalno održavanje postojećeg šumskog fonda, zaštita njegovih proizvodnih snaga i proizvoda, unapređenje šumskog gospodarstva na viši stepen i obezbeđenje proširenih i produbljenih produkcionih pozicija, uslovljeno je napokon snažnom i efikasnom zaštitom šumskog fonda. Štiteći našu šumu i šumska zemljišta od devastacije bilo po šumoposednicima bilo bespravnim korišćenjem i zaštićujući šume od elementarnih i parazitarnih šteta, štitićemo ekonomsku snagu naše zemlje i time ujedno uspešno pripomoći jačanju planski postavljenog razvoja i poleta naše narodne privrede. Kod rešavanja zadataka zaštite šuma moramo se naročito čuvati da ne zađemo u kolotečinu stare neuspele i pogrešne prakse tretirajući pitanje šume i njezine zaštite kao izolirano pitanje. Rešavajući uporedo pitanje snabdevanja seoskog stanovništva sa šumskim proizvodima sa pitanjem racionalizacije utroška i supstitucije šumskih proizvoda produktima šire sirovinskp baze, naći ćemo pravilnu soluciju pitanja zaštite šuma. "Vaspitanjem naroda, objašnjavanjem svrhe i potrebe biće uspešno rešen drugi deo pitanja zaštite šuma, koji će se moći resiti samo onda, ako naše delovanje oslonimo na organe državne vlasti i prenesemo na saradnju masovnih organizacija, ako ga temeljimo na kolektivnoj svesti, na ubeđenosti i zainteresovanosti naroda, na društvenoj odgovornosti i kontroli. Najvažnije stvari valja ponavljati, ne zato da bi im time dali obeležje važnosti, već prosto zbog toga, da ih ponavljanjem bolje razmislimo, bolje usvojimo i sigurnije sprovedemo: Šumarski stručnjak ne može da zadovolji zadacima svog poziva, a po gotovo ne zadacima, koje naša narodna država pred nas postavlja, ako pored tehničke spreme, društveno-ekonomske orijentacije, punog uvida u odvijanje privrednog života nije agitator, ako se neprestano ne obraća narodu, ne prisluškuje njegovim težnjama i ako istovremeno ne vaspitava narod u pravcu pravilnog odnosa spram šume a u cilju uspešne zaštite šumskog fonda. »Od živoga opažanja k apstraktnom mišljenju i od njega k praksi — to je dijalektički put saznanja istine, saznanja objektivne realnosti.« (Lenjin: Filozofske sveske, str. 166, na ruskom). Reci druga Lenjina treba da nam budu putokaz kod planskog sprovođenja i razvijanja stručne nastave, naučnih i naučno-istraživačkih radova u šumarstvu. Govoriti o zadacima, koji stoje pred našim visokim školama, naučnim institucijama, srednjom i nižom stručnom nastavom, bilo bi suvišno, jer oni nužno proizlaze kao pomoć izvršenja ostalih planskih zadataka. No baš zato je potrebno podvući, da sam način prilaženja rešavanju pitanja iz te oblasti i metod rada treba da budu u živoj povezanosti a često i u direktnoj uslovljenosti sa neposrednim zahtevima prakse, sa zahtevima što uspešnijeg 181 |
ŠUMARSKI LIST 6/1947 str. 24 <-- 24 --> PDF |
ostvarenja petogodišnjeg plana, Dosadan ja nedovoljna odnosno nikakva povezanost nauke, nastave i straživačkih radova sa potrebama prakse i sa stvarnošću u buduće ne može i ne srne naći primene. Perspektive razvoja našeg šumarstva, zasnovane su na novim teoretskim osnovama šumskog gospodarstva i na novom stilu rada, koji nužno proizlaze iz korenitih društveno-ekonomskih i društveno-političkih promena u našem narodnom životu. Novi ekonomski uslovi postavljaju našem šumarstvu proširene i nove zadatke određujući ujedno i nov način prilaženja rešavanju istih. Pod rukovodstvom opštedržavnog plana naše šumarstvo može te zadatke uspešno da resi ako se u mnogo čemu temeljito preorijentiše, preobrazi, postane više dinamično, elastičnije i produktivnije. Osnovni principi šumskog gospodarstva u buduće ne smeju više da se temelje na uskim postavkama šumarstva kao odvojeno posmatrane gospodarske grane, već moraju da budu izraz i sastavni deo razvojnog pravca i poleta našeg društvenog i ekonomskog zbivanja kao celirie. Privredni plan šumskog gospodarstva istovremeno prestavlja snažan mehanizam ,preko kojega narodna vlast aktivno deluje na unapređenje šumarstva i šumske privrede. Petgodišnji plan razvitka narodne privrede, u kojem je sadržan plan šumskog gospodarstva, postavio je velike ciljeve, odredio je preciznu liniju rada i borbe za ispunjenje postavljenih zadataka. Na službenicima šumarske struke kao saradnicima organa državne vlasti, leži puna odgovornost za ispu^ njenje našeg prvog petogodišnjeg plana u šumskom gospodarstvu, na nama je da doprinesemo svoj snažan udeo kojim plansko šumsko gospodarstvo treba da učestvuje u temeljitom preobražaju «aše zemlje. .......... : ..... ........ .......1. ........ .......... ........... . .......... .... .. ..>......... .......... ........ ....... ..........., ........... ............... ....., .............., .......... ........ ... ................ . .......... .............. ....... ............«.1. .....1. HE ..... .... ......., .... .... ....... ....... ........ . ......... . .... .... ............ ........ ....... »......... .....«! ., 182 |