DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1947 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Ing. BR1NAR MIRAN, (Beograd)


PERSPEKTIVE RAZVOJA ŠUMARSTVA
U VEZI PETOGODIŠNJEG PLANA RAZVITKA
NARODNE PRIVREDE FNR J


........... ........ ........... no .......... ........... .....
........ ......... ......... .. .. .. IO.


Životni uslovi, kojima su ljudi okruženi i koji su
dcsad vladali nad ljudima, sad dolaze pod vladavinu
i kontrolu ljudi; sad ljudi prvi. put postaju svesni,
istinski gospodari prirode i to u onoj meri, u koliko
postaju gospodari nad vlastitim društvenim odnosima.
Ljudi onda sa potpunim stručnim znanjem primenjuju
zakone svog vlastitog društvenog delovanja, koji su
dotle prema njima stajali kao tudji prirodni zakoni,
njihovi gospodari.


(Engels: Anü Dühring, str. 298.)


Kroz narodno-oslobodilačku borbu narodi Jugoslavije ostvarili su nov,,
istinski demokratski društveni poredak i tim© stvarili najjaču snagu i osnovni
uslov za pristupanje socijalističkoj izgradnji narodne privrede, za prevođenje
naše zemlje s kolcseka agrarno-zaostale zemlje sa slabo razvijenom industrijom,
sa zaostalom tehničkom bazom na kolosek industrijske zemlje, tehnički
i ekonomski visoko razvijene. Time što su kod nas odlučujuća sredstva za
proizvodnju prešla u društvenu svojinu i postala svenarodna imovina, ostvaren
je neposredni uslov za plansko vođenje narodne privrede. Društvena svojina,
koja u našoj zemlji vlada glavnim srestvima proizvodnje, povezuje celokupnu
narodnu privredu u homogenu jedinstvenu celinu. Tom jedinstvenom celinom
nužno je upravljati jedinstveno, to znači planski. Stoga se u našoj zemlji narodna
privreda može razvijati isključivo samo planski.


Ocenjujući plansku privredu nove Jugoslavije kao promenu ekonomskih
kategorija, koja je omogućena ostvarenjem novih istinsko demokratskih
društvenih odnosa, prelaz na plansku privredu postaje istovremeno i nužna
posledica stvorenih društveno-ekonomskih i društveno-političkih promena, tj.
ekonomska nužnost, diktovana objektivnim uslovima društvenog zbivanja.


Naš prvi petogodišnji plan razvitka narodne privrede FNRJ postavlja
velike ciljeve snažnog poleta u industrijalizaciji zemlje, odredjuje realnu liniju
savlađivanja privredne zaostalosti uopšte i daje našim narodima svetle perspektive
materijalnog i kulturnog procvata.


Naš prvi petogodišnji plan daje jasnu liniju jedinstvenog usklađenja sviju
snaga za postizavanje određenih osnovnih ciljeva, stoga za svakog građanina
treba da prestavlja pravac neposredne i svakodnevne akcije, pravac orijentacije
i rada, sadržinu i liniju celokupnog našeg učešća u materijalnom i nematerijalnom
zbivanju naše zemlje.


Zavođenjem planske privrede uz ove uslove ekonomski zakoni liberalističko-
kapitalističkog sistema izgubili su svoje pozicije, sa kojih su stihijski
upravljali društveno-ekonomskim i društveno-političkim zbivanjima. Ti zakoni
bivaju planskom privredom ili brisani, jer ih je stvarnost učinila neskladnim
i suprotnim današnjoj fazi istorijskog razvitka ili su podvrgnuti jedinstvu
volje i cilja, tj. planskom upravljanju privrednog delovanja.


175




ŠUMARSKI LIST 6/1947 str. 18     <-- 18 -->        PDF




Planski razvoj narodne privrede postavlja, dakle, i pred šumarstvo, pred
važnu granu opšte privrede, zahtev ,sa temeljitom revizijom i radikalnom
korekcijom izvesnih teoretskih principa, koji su do sada važili ne samo kao
načela šumskog gospodarstva, već koji su, u službi kapitalističke privrede stare
Jugoslavije u skladu sa ekonomikom kapitalističkog poretka, prestavljani ponekad
čak i kao ekonomski aksiomi, a ostajali većinom bez životne primene.


Promatrajući principe šumskog gospodarstva pod uglom naše današnje
društvene stvarnosti, tj. perioda prelaza na plansku privredu, perioda pristupanja
socijalističkoj izgradnji narodne privrede, pre svega treba jasno
postaviti činjenicu da, se odnosi i proporcije, u kojima treba
da se razvija šumska privreda i šumarstvo uopšte, iz
osnova razlikuju od odnosa i proporcija postavljenih
stihijskim zakonima kapitalističkog poretka.


Pored toga kod pravilnog utvrđivanja osnovnih principa u šumskom gospodarstvu
moramo se bezuslovno opredeliti za metod privredne dinamike i
odbaciti stari način posmatranja privrede u statičkom obliku, koji bi nas
neminovno doveo u položaj, da na izvesno pitanje ne nađemo odgovora, tj.
ne izvršimo postavljeni zadatak ili će takav stav u datoj situaciji doći u disharmoniju
sa planskim rukovodstvom šumskog gospodarstva u sklopu ostvarenja
zadataka petogodišnjeg plana kao celine.


Linija razvoja šumarstva u skladu sa petogodišnjim planom mora ići
pravcem, koji garantuje, da će razvoj šumske privrede biti uskladjen i uravnotežen
sa privrednom delatnošću grana na nižem i onih na višem stepenu privrednog
razvitka, vodeći istovremeno računa o daljnjem planskom razvoju
i unapređenju pojedinih grana.


Kao osnovni princip pravilnog prilaženja narodnoj planskoj privredi i
uspešnog ostvarenja petogodišnjeg plana treba postaviti liniju da šum a
presltavjlja prvenstveno srestvo z;a poboljšanje života naše
narodne zajednic e, snažni izvor sirovina, produkata i
drugih koristi za materijalno podizanje zemlje.


Prema tome, potrebno je pre svega uzeti temeljito u ocenu dosadanji
princip po trajnost i šumskog gospodarstva, princip po kome je šuma
u užem ili širem opsegu tretirana kao objekt sam po sebi, sam za sebe, sa
svrhom samom sebi. Potrebno je koremito raščistiti sa dosadanjim posmatranjem
šume kao izoliranog pitanja, kao samostalne ekonomske kategorije.
Mesto toga, pošavši od dužih planskih perioda, no vodeći istovremeno strogo
računa o celokupnoj privrednoj liniji kraćih planskih perioda, treba šumi i
preko nje šumskoj privredi i šumarstvu uopšte uvek određivati pravilni ekvi valenat
svrhe i tretmana u sklopu opšte privrede, upravljane planskim
gospodarstvom. Teorija potrajnosti, koja je ü dosadanjoj praksi ili sama
po sebi demantovana nepravilnom primenom po prostoru ili po vremenu ili
je po pravilu ostala samo mrtvo slovo teorije, koje se šumoposednik, uključivši
i državu, iz spekulativnih i drugih razloga nije pridržavao, treba da bude
podvrgnuta temeljitoj reviziji. Specijalno u prelazu na plansku privredu tu
teoriju moramo uzeti u kritičnu ocenu i dozvoliti joj eventualnu primenu
jedino uz dinamično proširenje vremenskih i prostornih elemenata i pod
uslovom da se podvrgava principijelnoj i povremeno prilagođavanoj redukciji
isključivo samo u srazmerama ekvivalenta jedne privredne grane u sklopu naše
opšte narodne privrede.


176




ŠUMARSKI LIST 6/1947 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Polazeći od postavljenog osnovnog principa proizlazi, da treba sa svakom


šumom gospodariti isključivo samo kao sa delom opštenarodnog šumskog fonda.


Plansko rukovodstvo u šumarstvu treba da dobije.pun zamah, odbacivši krute


neprimenjive teorije potrajnog gospodarenja po gospodarskim jedinicama


u kraćim vremenskim periodima.


Brzi tempo industrijskog razvoja i ekonomskog poleta uslovljen je na
mobilizaciji sviju privrednih srestava i ekonomskih rezervi. Upravljači stare
Jugoslavije, tesno povezani sa stranim kapitalom, nisu ni pomišljali da dozvole
domaćoj industriji puni razvoj, već su ekonomske rezerve tj. i šumski fond
stavljali u službu kapitala tudjih zemalja. Jasno je, da nova Jugoslavija, sagrađena
na istinski demokratskom poretku i upravljana najboljim sinovima
svojih naroda, mobilizaciju privrednih srestava i ekonomskih rezervi pa i
šumskog fonda neće primenjivati za svrhe koje nisu direktno zasnovane na
interesima naroda, već će tu mobilizaciju da izvrši u cilju snažne industrijalizacije
i ekonomskog poleta svoje zemlje. Prema tome pravilno korišćen šumski
fond biće jedan od snažnih faktora na kome se bazira izgradnja naše industrije
a time u vezi i ostvarenje petogodišnjeg plana.


Vodeći računa o opšte ekonomskom značaju šume ne samo u užem, nego
i u širem prostornom i vremenskom okviru ,pitanje potrajnosti treba da nadje
odgovor ne kroz prizmu stroge potrajnosti bilo šumskog fonda, bilo prihoda,
već kroz ispunjenje neposrednih i posrednih zadataka, kojima svaka šuma,
gospodarska jedinica nižeg i višeg stepena,pa i šumski fond naše zemlje
treba da služi:


Određivanje površina, koje treba da služe šumskoj proizvodnji (šumskog
zemljišta) treba da bude zasnovano na dinamičkoj oceni proizvodne sposobnosti
zemljišta, upotrebe zemljišta na najkorisniji način po narodnu privredu
i po opšte interese te na oceni pravilnosti dosadanje primene izvesnog
zemljišta u šumskoj proizvodnji. Prema tome, dosadanji statički način utvrđivanja
zemljišta koje treba zadržati ili privesti šumskom gospodarenju, tj.
određivanje t. zv. apsolutno šumskog zemljišta posmatrano kroz uski okvir
lokalnih pa i regionalnih razmera, mora da ustupi svoje mesto ocenjivanju,
zasnovanom, na navedenim širim i dinamičkim pogledima.


Svojstva šume i šumskog zemljišta ne treba da budu
samo izvor drvne m.ase, već i važan faktor vodozaštitne,
poljozašt-itne, klimatske, zdravstvene, estetske i druge
primene.


Planom određene površine šumskog zemljišta treba trajno da daju šumske
proizvode i koristi najveće efektivnosti i upotrebe u pravcu stalnog poboljšanja,
povećanja i raznoobraznosti ekonomskih formi težeći ka sve novijim
i savršenijim oblicima u cilju snažnog razvitka narodne privrede. Kvalitativno
i kvantitativno poboljšanje šumske privrede treba da omogući puno intenziviranje
šumskog gospodarstva uzgojem vrednijih tj. potrebnijih vrsta i iskorištavanjem
svih proizvodnih mogućnosti.


Primena ovih principa daje s jedne strane mogućnost planskog geografskog
razmeštaja i obnavljanja šumskog fonda, punog iskorištavanja bioloških
osobina šume, omogućava pravilno manevriranje seča uvećavajući i smanjujući
ih u određenim planskim periodima skladno opštim privrednim zadacima,
a sa druge strane dozvoljava elastičnu primenu novih, boljih, potrebnih i stoga
odgovarajućih vrsta drveta i načina šumskog gospodarenja.


177




ŠUMARSKI LIST 6/1947 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Princip potrajnog šumskog gospodarstva nije mogao na ova pitanja zadovoljavajuće
da odgovori, pa je u toliko jasnije da taj princip ne može da
i nadalje zadrži svoju primarnu i odlučujuću ulogu, već treba da se podredi
širim i snažnijim principima, koji mu samo u specijalnim slučajevima, vremenski
i prostorno ograničenim, dopuštaju strogu primenu i priznaju korisnost.


Petogodišnjim planom postavljeni godišnji zadatak u privođenju ne


pošumljenih zemljišta šumskoj proizvodnji, u regeneraciji i melioraciji šikara


te opustošenih šuma više nego trostruko prevazilazi opseg te delatnosti u 1946.


godini, tj. u godini obnove. Zamašan zadatak, koji se time šumarstvu stavlja


u dužnost, može da bude sa uspehom ostvaren, ako rešenju istoga pristupimo


ne samo kao pošumljivači i odgajivači šume, već istovremeno kao vaspitači i


odgajivači naroda. Izvršiti taj zadatak i osigurati uspeh izvršenih radova moći


ćemo samo onda ako se u svome radu oslonimo na što širu pomoć i podršku


naroda, masovnih organizacija i narodne vlasti. Samo najširom saradnjom na


roda možemo se boriti za puno ostvarenje i premašenje tog zamašnog zadatka,


koji pred nas postavlja petogodišnji plan. Samo ovakim prilaženjem tom kom


pleksnom problemu možemo sa sigurnošću računati na pravi uspeh. U izvrše


nju ovoga zadatka, moći ćemo uspeti samo onda, ako ga budemo posmatrali


kao kolektivan i narodni, jer ćemo time objediniti kolektivne napore i postići


da rezultati tih napora budu od naroda i svesrdno čuvani, negovani i unapre


đivani.


U pogledu same tehnike izvršenja pošumljavanja moraćemo naročitu
pažnju posvetiti planskom izboru vrste drveta vodeći računa ne samo o elementima
staništa već i o upotrebnoj vrednosti pojedinih vrsta, diktovanoj
potrebama i stepenom tehničkog razvoja drvne industrije, narodne privrede
kao celine i perspektivama razvoja industrije, te opšte privrede.


U izvršenju melioracionih radova i u zaštiti zemljišta, šumarstvo preuzima
na sebe obavezu izvršenja zadataka koji daleko premašuju radove izvršene
u tome pogledu u predratnim godinama. U najsloženijim i najtežim meliorativnim
problemima šumarstvo treba uspešno da resi pitanja zaštite i stabilizacije
zemljišta, pitanje unapređenja proizvodne sposobnosti tla. Taj zadatak se
nužno postavlja u svom zamašnom opsegu baš pred šumarstvo, jer jedino ono,
primenjujući složene tehničko-biološke metode može uspešno da odigra ulogu
pionira i melioratora u gotovo svim slučajevima, gde ni tehničke ni biološke
metode odvojeno ne mogu pružiti potrebnih rezultata.


Naročito važnu ulogu u ostvarenju opštih privrednih zadataka petogodišnjeg
plana šumarstvo treba da odigra u pogledu´podizanja poljozaštitnih
pojaseva koji svojim zaštitnim dejstvom treba da unaprede poljoprivredu i
pruže snažne koristi u pravcu poboljšanja klimatskih i meteoroloških uslova
u ugroženim reonima. Najuže koordinirajući svoj rad, kako u pogledu principijelne
primene tako i u pogledu tehničke sprovedbe, šumarstvo treba da pruži
poljoprivredi u tom pogledu snažnu pomoć.


U cilju učvršćenja planske privrede uopšte i planiranja šumskog gospodarstva,
a napose radi postizavanja pravilne evidencije šumskog fonda, njegovog
prirasta, pravilne i tačne ocene korišćenja šumskih proizvoda, inventarizacijom
šumskog gospodarstva, treba da se prikupe prvi osnovni elementi
za sveukupnu šumsku površinu naše zemlje. Uređenjem više od trećine sviju


178




ŠUMARSKI LIST 6/1947 str. 21     <-- 21 -->        PDF

šumskih zemljišta idemo ka ostvarenju najsolidnijih planskih elemenata i to
tako brzim tempom, koji u usporedbi sa radom na tom području u staroj Jugoslaviji
stoji u srazmeri brzine vožnje brzog voza spram brzine kretanja pešaka.
Kod toga se ne mora posebno naglasiti od kakvog će ogromnog značaja u planiranju
šumskog gospodarstva biti podaci, koje će sprovedena inventarizacijauređenje šuma pružiti, kad imamo u vidu skroz nepouzdani i neverodostojni
način prikupljanja statističkih podataka u staroj Jugoslaviji, koji su temeljitim
promenama sviju elemenata šumskog gospodarstva za vreme narodnooslobodilačkog
rata izgubili svaku, pa čak i orijentacionu, vrednost.


Polazeći od princip^, postavljenog u vezi pitanja potrajnosti šumskog
gospodarstva, iskorištavanje šuma, obuhvaćeno odredbama petogodišnjeg
plana treba da se razvija snažnim tempom u pravcu njegovog intenziviranja
na taj način što će se pored smanjenja godišnjeg etat u 1951 godini za oko 20%
u odnosu na godinu 1939, postići dvostruko povećanje proizvodnje polufabrikata
i prerađevina u odnosu na 1939 godinu. To će se postići na taj način što
će se planski smanjiti neracionalna upotreba i potrošnja šumskih proizvoda
a naročito drveta u svrhe, gde se ti proizvodi mogu supstituirati proizvodima
šire sirovinske baze i boljih tehničkih svojstava odnosno racionalnijim i konačnim
proizvodima šumskog gospodarstva.


Energični zahvat u zaostalu tehniku iskorištavanja i prerade šumskih
proizvoda, te pravilno iskorištavanje materijala, koji je do sada smatran
otpacima, posredno će proširiti sirovinske baze u zamašnom opsegu ne povećavajući
bez posebne potrebe stvarni etat iznad onoga, koji je petogodišnjim
planom utvrđen.


Snažan udeo u racionalnom iskorištavanju i primeni sirovina u planskoj
šumskoj proizvodnji daće planska dislokacija pilana i drugih drvno-industrijskih
pogona. Oslonivši sa jedne strane razmeštaj pilana na elemente snabđevanja
sirovinama i na izvore energije, planska dislokacija pilana bezuslovno
treba da temelji na istovremenom najboljem rešenju prerade otpadaka, bilo
u sastavu istog drvno-industrijskog pogona, bilo putem zasebnih odgovarajućih
industrijskih pogona zasnovanih po načelu što racionalnije koncentracije pilanskih
otpadaka. Obzirom na to, da sadanji razmeštaj drvno-industrijskih
pogona pretežno1 ne odgovara svim uslovima planske dislokacije, to će se
tražeći osu težišnih momenata planiranja drvno-industrijskih pogona, uz temeljnu
ocenu istih, slobodnije moći naći rešenje, koje će istovremeno da bude
usklađeno i sa zahtevima drugih zanteresovanih grana proizvodnje i perspektivom
njihovog razvoja u opšt« društveno-ekonomskom okviru.


Niska proizvodnost rada u šumskom gospodarstvu bez sumnje određuje
grani šumske privrede jedan od najnižih stepena proizvodne delatnosti u sklopu
opšte privrede. Uporna borba za što snažnije unapređenje proizvodnosti rada
postavlja se dakle kao jedan od osnovnih principa koji stručnom rukovodstvu
u šumarstvu treba da postane dosledni metod svakodnevnog rada. Učvršćenjem
postojećih organizacionih formi u šumskom gospodarstvu, njihovim neprestanim
usavršavanjem i doterivanjem, pravilnim korišćenjem stručnih, kvalifikovanih
i nekvalifikovanih kadrova i upornim obrazovanjem novih kadrova,
osiguraćemo unapređenje i razvoj radne proizvodnosti. Postepeno i sistematsko
zavođenje mehanizacije u svim fazama šumske proizvodnje, primena
savremenih proizvodnih procesa počev od same tehnike pošumljavanja, korišćenja,
zaštite i unapređenja proizvodnih snaga zemljišta, iskorišćavanja


i


179




ŠUMARSKI LIST 6/1947 str. 22     <-- 22 -->        PDF

primarnih šumskih proizvoda, pa sve do produkcije finalnih proizvoda, tako
naše delovanje treba da bude prožeto upornom borbom za poboljšanje proizvodnosti
rada, pravilno i dinamički primenjujući najbolje metode u ustrajnoj
težnji ka njihovom usavršenju.


Kao preduslov za postizavanje efikasnih uspeha i napretka u tom pogledu
postavlja se bezuslovno ispunjenje dvaju preduslova: evidencije i opet
evidencije. Zavođenje pravilno organizovane evidencije, uproštene po formi,
usavršene po sadržini i korisnosti te efikasne po brzini njezinog stvaranja i
primene, prestavlja snažan automatski regulator i signalizator ne samo na
putu uvođenja veće proizvodnosti rada već i kod upravljanja planske šumske
privrede i šumarstva uopšte. Zadaci evidencije i kontrole zasnovani na savesno
utvrđenim normama, prestavljaju naročito u šumarstvu tešku borbu jer
šumska proizvodnja operiše sa specifično dekoncentrisanim i terenski razbacanim
radilištima sa najprostranijim i teško obuhvatljivim sirovinskim bazania,
uz pomanjkanje stručnog i pomoćnog kadra, kao i stalnog radničkog kadra
u mnogim fazama proizvodnog procesa. Stoga borba za dobru evidenciju baš
u šumarstvu treba da bude toliko upornija, principijelni ja i bezuslovna ostvarajući
i savlađujući svesrdnim i ustrajnim zalaganjem šumarskih stručnjaka
elemenat po elemenat u sklopu kompleksnog zadatka: dobre evidencije:


Organizaciono učvršćenje šumskog gospodarstva treba da bude sadržano
u pravilnom i snažnom obuhvaćanju svih triju sektora na ostvarenju petogodišnjeg
plana: državnog, zadružnog i privatnog. Dobro organizovano državno
šumska gazdinstvo sa tačno određenim zadacima, sa snažnom i što operativnijom
povezanošću sa terenom putem šumskih uprava, drvno industrijskih pogona
i manipulacija, a istovremeno pravilno uključeno u glavnim direkcijama,
svojim širokim ovlaštenjima i samostalnošću treba da bude opruga pokretaljka,
koja celokupnoj organizaciji državnog sektora daje potrebnu dinamiku, prihvatajući
istovremeno punu inicijativu spram zadružnog i privatnog sektora.
Kroz šumska gazdinstva ne treba nipošto da se provlače neki zaostaci ili kontinuelno-
tradicionalni taloži organizacionih forma i metoda rada državnog šumskog
gospodarstva stare Jugoslavije. Nove forme1 rada u šumarstvu zahtevaju,
da temeljito iskorenimo stare organizacione oblike i načine rada, koje su
svojim birokratizmom sve više zapadale u inertnost i tromost, radi nedovoljne
veze sa narodom, terenom i stvarnošću. Kako je društveno uređenje stare Jugoslavije,
iako trulo ipak nosilo u svojoj utrobi zdrav zametak snaga i uslova
demokratskog društvenog preporoda nove Jugoslavije, isto tako su se i u dotrajalosti
organizacionih formi i poslovanja šumskog gospodarstva stare Jugoslavije
sporadično pojavljivale konture pravilnijih organizacionih postavki i
boljeg rada, nošene i branjene po nekolicini naprednih drugova. I baš zato,
što organizacija šumskih gazdinstava temelji na iskustvima loše organizacije
i poslovanja ranijih organizacionih jedinica, baš zato što su šumska gazdinstva
njihov preporođeni i usavršeni naslednik, ispoljava se negacija starih organizacionih
formi i načina rada toliko snažnije i odlučnije po formi a napose po
sadržini. Organizacione jedinice državnog šumskog gospodarstva, svojstvene
svestranošću delatnosti i kompleksnošću zadataka, čije rešenje im se poverava,
moći će u potpunosti da odgovore ostvarenju petogodišnjeg plana samo ....,
ako kurs svog poslovanja uprave na što veću neposrednost, inicijativnost i
dinamiku. Tako će naslednice organizacionih formi, koje su bile kočnica privrednog
razvoja, postati snažna transmisija kod udela šumarstva u privredi
naše zemlje i odgovoriti stepenu društvene ekonomske stvarnosti.


180




ŠUMARSKI LIST 6/1947 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Pomaganje zadružnog i privatnog sektora u šumskom gospodarstvu na
svim fazama proizvodnog procesa i u otkupu proizvedenih produkata prestavlja
za državna šumska gazdinstva važan zadatak. Jedino njihovim najaktivnijim
učešćem u tome pravcu, zadružni i privatni sektor biće snažan oslonac privrednom
napretku naše zemlje, ispunjujući svoj znatan i uticajan udeo u ostvarenju
petogodišnjeg plana. U tom pogledu potrebno je .učiniti energičan korak
unapred, probuditi se iz dosadanje indiferentnosti, bez odlaganja posvetiti
naročitu pažnju obuhvatanju tj. unapređenju i pomaganju nedržavnih sektora.


Racionalno održavanje postojećeg šumskog fonda, zaštita njegovih proizvodnih
snaga i proizvoda, unapređenje šumskog gospodarstva na viši stepen
i obezbeđenje proširenih i produbljenih produkcionih pozicija, uslovljeno je
napokon snažnom i efikasnom zaštitom šumskog fonda. Štiteći našu šumu
i šumska zemljišta od devastacije bilo po šumoposednicima bilo bespravnim
korišćenjem i zaštićujući šume od elementarnih i parazitarnih šteta, štitićemo
ekonomsku snagu naše zemlje i time ujedno uspešno pripomoći jačanju planski
postavljenog razvoja i poleta naše narodne privrede. Kod rešavanja zadataka
zaštite šuma moramo se naročito čuvati da ne zađemo u kolotečinu stare
neuspele i pogrešne prakse tretirajući pitanje šume i njezine zaštite kao
izolirano pitanje.


Rešavajući uporedo pitanje snabdevanja seoskog stanovništva sa šumskim
proizvodima sa pitanjem racionalizacije utroška i supstitucije šumskih
proizvoda produktima šire sirovinskp baze, naći ćemo pravilnu soluciju pitanja
zaštite šuma.


"Vaspitanjem naroda, objašnjavanjem svrhe i potrebe biće uspešno rešen
drugi deo pitanja zaštite šuma, koji će se moći resiti samo onda, ako naše
delovanje oslonimo na organe državne vlasti i prenesemo na saradnju masovnih
organizacija, ako ga temeljimo na kolektivnoj svesti, na ubeđenosti i
zainteresovanosti naroda, na društvenoj odgovornosti i kontroli.


Najvažnije stvari valja ponavljati, ne zato da bi im time dali obeležje
važnosti, već prosto zbog toga, da ih ponavljanjem bolje razmislimo, bolje
usvojimo i sigurnije sprovedemo:


Šumarski stručnjak ne može da zadovolji zadacima svog poziva, a po
gotovo ne zadacima, koje naša narodna država pred nas postavlja, ako pored
tehničke spreme, društveno-ekonomske orijentacije, punog uvida u odvijanje
privrednog života nije agitator, ako se neprestano ne obraća narodu, ne prisluškuje
njegovim težnjama i ako istovremeno ne vaspitava narod u pravcu
pravilnog odnosa spram šume a u cilju uspešne zaštite šumskog fonda.


»Od živoga opažanja k apstraktnom mišljenju i od njega k praksi —
to je dijalektički put saznanja istine, saznanja objektivne realnosti.« (Lenjin:
Filozofske sveske, str. 166, na ruskom).


Reci druga Lenjina treba da nam budu putokaz kod planskog sprovođenja
i razvijanja stručne nastave, naučnih i naučno-istraživačkih radova u
šumarstvu. Govoriti o zadacima, koji stoje pred našim visokim školama,
naučnim institucijama, srednjom i nižom stručnom nastavom, bilo bi suvišno,
jer oni nužno proizlaze kao pomoć izvršenja ostalih planskih zadataka. No
baš zato je potrebno podvući, da sam način prilaženja rešavanju pitanja iz
te oblasti i metod rada treba da budu u živoj povezanosti a često i u direktnoj
uslovljenosti sa neposrednim zahtevima prakse, sa zahtevima što uspešnijeg


181




ŠUMARSKI LIST 6/1947 str. 24     <-- 24 -->        PDF

ostvarenja petogodišnjeg plana, Dosadan ja nedovoljna odnosno nikakva povezanost
nauke, nastave i straživačkih radova sa potrebama prakse i sa stvarnošću
u buduće ne može i ne srne naći primene.


Perspektive razvoja našeg šumarstva, zasnovane su na novim teoretskim
osnovama šumskog gospodarstva i na novom stilu rada, koji nužno proizlaze
iz korenitih društveno-ekonomskih i društveno-političkih promena u našem
narodnom životu. Novi ekonomski uslovi postavljaju našem šumarstvu proširene
i nove zadatke određujući ujedno i nov način prilaženja rešavanju istih.
Pod rukovodstvom opštedržavnog plana naše šumarstvo može te zadatke
uspešno da resi ako se u mnogo čemu temeljito preorijentiše, preobrazi, postane
više dinamično, elastičnije i produktivnije.


Osnovni principi šumskog gospodarstva u buduće ne smeju više da se
temelje na uskim postavkama šumarstva kao odvojeno posmatrane gospodarske
grane, već moraju da budu izraz i sastavni deo razvojnog pravca i poleta
našeg društvenog i ekonomskog zbivanja kao celirie.


Privredni plan šumskog gospodarstva istovremeno prestavlja snažan mehanizam
,preko kojega narodna vlast aktivno deluje na unapređenje šumarstva
i šumske privrede.


Petgodišnji plan razvitka narodne privrede, u kojem je sadržan plan
šumskog gospodarstva, postavio je velike ciljeve, odredio je preciznu liniju
rada i borbe za ispunjenje postavljenih zadataka. Na službenicima šumarske
struke kao saradnicima organa državne vlasti, leži puna odgovornost za ispu^
njenje našeg prvog petogodišnjeg plana u šumskom gospodarstvu, na nama je
da doprinesemo svoj snažan udeo kojim plansko šumsko gospodarstvo treba
da učestvuje u temeljitom preobražaju «aše zemlje.


.......... : ..... ........ .......1. ........ ..........
........... . .......... .... .. ..>......... .......... ........ .......
..........., ........... ............... ....., .............., ..........
........ ... ................ . .......... .............. .......
............«.1. .....1.


HE ..... .... ......., .... .... ....... .......


........ . ......... . .... .... ............


........ ....... »......... .....«!


.,


182