DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 63 <-- 63 --> PDF |
V* v MEDENA ROSA . -i ´ ´ ´´´ -" ´ ´´ Ovdje ćemo ukratko navesti što nam je poznato o ovoj interesantnoj pojavi. Prema naučnom istraživanju medena rosa može biti životinjskog i biljnog porjekla. Na lišću drveća, naročito za sušnih godina, često se jave u ogromnoj količini lisne uši. Te uši sišu sokove iz lista, a na posebne žlijezde na zatku izlučuju sitne kapljine, koje sadrže mnogo šećera. Uši se nalaze na donjoj strani lista, na naličju. Izlučene kapljice padaju na lišće koje se nalazi niže. Kad se uši pojave u velikoj množini skupljaju se sitne kapljice u kapi, koje padaju na zemlju, gdje svi predmeti postanu ljepljivi. Biisgen, istraživač medene rose, ustanovio je da za 24 sata jedna lisna uš može da izluči 48 sitnih kapljica medene rose. Prema njegovom računu može se za jednu noć na površini listova odrasle lipe sakupiti 22,3 kg medene rose. U 1942. godini pojavila se medena rosa u jakoj mjeri na lipama drvoreda u Sušaku, tako da je asfalt ispod lipa bio potpuno taman od kapljica koje su padale sa lipa, a lišće je bilo puno ušiju. Osim na lipi opažala se ista pojava i na javoru, orahu i bazgi, a poznato je da se pojavljuje i na ostalom drveću i grmlju, pa i travi, u izvjesnim slučajevima na raži i pčenici i to poslije oštećenja tučom ili zaraze po snijeti. U navedenom slučaj u u Sušaku pčele su marljivo sabirale šećerni sok na lišća i unosile ga u svoje košnice. Prva kiša sapere svu medenu rosu, a obično i uši. Ovakova medena rosa je ´životinjskog porijekla. Kao fiziološka pojava javlja se medena rosa bez sudjelovanja uši. Prema Negeru do ove rose dolazi u šumama za vrijeme suše uslijed znatne razlike u danjoj i noćnoj temperaturi zraka. Transpiracija drveća je preko dana za ljetnih vrućih dana velika. Tom zgodom žilje šalje u krošnju velike količine vode, koja se kroz pore lišća isparuje. Transpiracija je prema tome normalna i ravnoteža između dopreme vlage i »sparivanja uspostavljena. Medjutim noćna zračna temperatura, nasuprot danjoj, razmjerno je niska, odnosno razlika je velika, a isparivanje skoro nikakvo. U tlu je stanje noću u pogledu temperature tako rekuć jednako onome preko dana, te žilje noću šalje vodu u krošnju u jednakoj količini kao i danju. Uslijed toga dolazi do jake napetosti u lišću, voda zalazi u stanice u kojima su produkti dnevne asimilacije, odakle izlučuje šećer i u rastopljenom ga stanju iznosi na površinu lišća kamo uslijed jake napetosti izbija. Takovo izlučivanje šećernog soka, kako već rekosmo, nije rijetka pojava kod lišćara a ni kod četinjara, pa nas kao šumare ta pojava zanima tim više, što iskorištenje te rose putem pčela znači vrlo važan prihod po naše nacionalno gospodarstvo. Med od četinjača naročito je cijenjen i tražen kao vrlo zdrav, pa Slovenija proizvodi mnogo takvog meda u svojim crnogoričnim šumama. Kod nas se četinjave šume Gorskog Kotara i Like takodjer posjećuju ljeti po pčelarima, pa je ljeto 1945. god. dalo mnogima lijep prihod uslijed pojave medene rose. Prošle godine, za jake suše u maju, pojavila se kod nas medena rosa u hrastovim šumama. Tako su u šumi Marci kod Ivanić Kloštra sa mnogih hrastova kapale obilne kplje guste šećerne tekućine. Pčela, medjutim, nije se moglo nigdje primjetiti, pa je taj dar prirode ostao u glavnom neiskorišten. Uši se ovdje nisu mogle opaziti .Ta je medena rosa bila prema tome biljnog porjekla. Ing. I. Lončar 157 |