DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 59 <-- 59 --> PDF |
vodi više računa nego o zraku, jer se je računalo da će naše šume uvijek imati, dovoljno drveta za svakoga, — da nikad neće nestati. , Našem seoskom gazdinstvu svakako nisu danas više potrebne ograde oko svake i najmanje parcele, ali će se ipak i nadalje morati povesti računa o ogradjivanju pašnjaka od oranica, voćnjaka j sjenokosa, zatim o ogradjivanju poljoprivrednog zemljišta oko puteva i prolaza stoke. Svagdje tamo, gdje postoji opasnost, da će stoka ili šumska divljač oštetiti neku poljoprivrednu kulturu trebaće podizati ograde. Za sada ne treba da se zanosimo sa ogradama od stupova iz armiranog betona sa bodljikavom žicom ili o željeznim stupovima, koji su trajniji od drvenih, jer naše tvornice imaju važnije zadatke. Za nas je važnije da uvedemo druge trajnije ograde, koje će štedljivo postupati ne samo sa materijalom, nego i sa radnom snagom naših ljudi, a pokraj toga zadovoljavati potrebama. Nama su potrebne trajne i sigurne ograde, koje se mogu bez velikih poteškoća i kod nas izgraditi. Pokazalo se je, da su najtrajnije ograde kameni suvozidi, ali su ovi ograničeni više manje samo na naše kraško područje i na takva mjesta gdje ima dovoljno odgovarajućeg krupnog kamena. Kameni suvozidi nisu vrijedni samo kao ograde, nego koriste i za čišćenje zemljišta od slobodnog pokretnog kamenja, koje u velikoj mjeri sprečava potpuno njegovo iskorištavanje. S druge strane, vrlo su vrijedne ograde živice, ili, tako zvane žive odnosno Älene ograde, koje ne samo da su trajnije od ostalih, nego mogu davati i vrijedne neposredne koristi. Ako se u žive ograde primješaju vrste medonosnog šiblja i drveća ili vrste koje davaju jestive plodove (kao na primjer šipurak - divlja ruža), one će nam koristiti više nego mrtve ograde od drveta. Jedan od najvažnijih zadataka ne samo šumara, nego i agronoma, pa i svakog dobronamjernog gradjanina naše domovine jeste, provoditi propagandu racionalnog čuvanja naših šuma i ekonomičnog upotrebljavanje drveta (koje dvije stvari su jedno te isto, samo rečeno drugim riječima). Jedan od tih puteva jeste i propaganda podizanja suvozida, odnosno trajnih živih ograda oko poljoprivrednog i drugog zemljišta. Da bi taj posao bio olakšan donosimo praktične upute o njihovom podizanju, odnosno uzgoju i održavanju. Suvozidi Suvozid kao ograda imade svakako velike prednosti i prevazilazi vrijednost svake druge ograde. Dobro izgradjen suvozid može se često pretpostaviti čak i živici, koja se ne održava u redu ,jer živica koristi hranjive sastojke zemljišta, zahtijeva prilično mnogo njege, lahko se razredjuje, a može često da posluži kao leglo i zaklon raznim štetočincima iz biljnog i životinjskog svijeta, ako se o njenom održavanju ne vodi dovoljno računa. Suvozid imade nadalje prednost, što sa njegovom izgradnjom čistimo površinu pašnjaka ili kulture od pokretnog kamenja i time se povisuje produktivna sposobnost zemlji. Prema tome podizanje suvozida ima veliku vrijednost i njirne se osim zaštite odredjene površine od pristupa stoke postizava često i zaštita mladih; biljaka od neposrednog udarca vjetra. Na kršu su vjetrovi snažni i česti, najviše ometaju razvitak kultura i pošumljavanje -— išušavanjem i odnošenjem zemljišta/ Na mjestima gdje se biljke mogu razvijati pod zaštitom suvozida, one najbolje uspjevaju, a i najbolje se na taj način sačuva površinski sloj zemljišta od raznašartja. U odnosu´ spram drvenih ograda, osim trajnosti, suvozid nam štedi drvo na kojem se toliko oskudijeva u krškim krajevima, pa se je već i ranije pomišljalo na to, da se posebnim nagradama za zamjenu drvenih ograda suvozidom pojača i proširi njegova upotreba. Na izloženim položajima suvozid je jedina moguća ograda, jer tu živica obično ne.uspijeva, a drvene i druge ograde obara i šteti snijeg ili vjetar. Međutim nije na svakom mjestu moguće podizati suvpzide. Suvozid je samo tamo umjestan, gdje ima u blizini dovoljno dobrog kamena. Loš kamen, koji se na zrak« 153 |