DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 54 <-- 54 --> PDF |
trebalo ranije obaviti, a u mnogim"..;našim" krajevima se prekasno kosi. Prema tome bi mnogi gospodar mogao podvostručiti vrijednost svojega uroda i ako bi masu sijena "smanjio ha jednu trećinu. Svakako je kasna košnja livada, koje se samo jedamput kose (ne zaotavljuju se), pa makar tlo bilo kako mršavo, očiti gubitak. Jednaka je stvar i sa lišnjacima (lisnici)´kako za prehranu divljači tako i domaćeg blaga. Za lišnjake treba nasjeći grana za to prikladnih vrsta drveća p o potpuno m razvoj u lista t. j. najzad do juna; kasnije lišće ne vrijedi mnogo kao hrana. A naš seljak radi baš obratno, kad pokosi livade i vidi da je slab urod, onda tek u julu, augustu i još kasnije siječe grane i sadijeva lišnjake. Načelo je, da šuma sama po sebi prehranjuje divljač naročito srne čitavu godinu. U normalnim prilikama je umjetno krmljenje srna u većini naših lovišta nepotrebno. Ako je već stiska za hranu, to dajemo srnama prirodnu hranu koja je u lovištu na taj način, da im posiječemo ili okrešemo različito lisnato drveće, u prvom -redu topolu, vrbu, jasen i uopće drveće i grmlje sa nekom sočnom korom i debelim pupovima, ili pak otkopamo i razgrebemo snijeg da srne mogu doći do zelenih kupina. Sa stabala potegnemo- bršljan a-sa grana skinem´o imelu, koju srne osobito rado grizu. U nuždi dobri su vrhovi i grančice jela i smreka, od koje divljač ne zazire, jer je njihova Cetina još uvijek neuporedivo bolja hrana od umjetnog krmljenja. Na domaćem staništu divlje izrasle biljke i trave bez ikakovog umjetnog gnojiva najbolja su paša naše divljači. U tome leži sva taj-na zdravlja, jakosti i otpornosti naše divljači. Uza to moramo dobre plemenjake (nasljednike) jelene i srnjake čuvati i ostaviti ih da ostare sve do njihova nazado vanja . Jednako moramo i kotilje (žensku divljač) čuvati do starosti, jer nažalost ne znamo koje od njih nose u sebi elemente nazadovanja budući da ne nose rogove. Kad smo to sve upoznali, tak smo na dobro m put u ishrane i uzgoja naše papkarske divljači. Sadrža j : Autor navada uspjeh, u inostranstvu provedenih istraživanja, kako kemijski sastav prehrambenih biljaka upliva na tjelesnu jačinu i razvoj rogova kod cervida i kako se umjetnim gnojivima povisuje hranidbena vrijednost pojedinih biljaka i trava. Na temelju tih pozitivno provedenih pokusa autor izvodi svoje dalje zaključke, da su divlje izrasle biljke i trave na domaćem staništu bez umjetnih gnojiva najbolja prirodna hrana. Ing. Z. Turkalj ULOGA ŠUMARSTVA U OBNOVI NR BOSNE I HERCEGOVINE Naša federalna jedinica Narodna Republika Bosna i Hercegovina imala je čast da sudjeduje u narodno-oslobodilačkoj borbi sve od njenog početka pa do konačnog pobjedonosnog završetka. Narodno-oslobodiiačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije pružali, su pune četiri godine na prostranom području Bosne´i Hercegovine gigantski otpor okupatoru i njegovim satelitsko-kvizlinškim trupama nanoseći im ogromne gubitke u ljudstvu i materijalu. Bosna i Hercegovina je radi toga bila trn u oku okupatora. Ona je radi toga podnijela u toku rata teške žrtve. Njezino je stanovništvo u velikom procentu prorijeđeno, ä velikim dijelom sa svojih ognjišta rastjerano. Bezbrojna su sela popaljena, gradovi razoreni, ceste, željeznice i mostovi porušeni, telegrafske i telefonske linije pokidane, industrija sa njenim mnogobrojnim postrojenjima i uređajima uništena, privreda do temelja rastočena, a ekonomski život sveden u granice opšteg siromaštva i primitivizma kakvog novija historija nije zabilježila. U Bosni i Hercegovini palo je u toku rata preko 700.000 života poginulih i ubijenih. Izgorjelo je, porušeno i teško oštećeno preko 130.000 javnih i stambenih zgrada i preko 220.000 gospodarskih: zgrada. Srušeno je oko 18.500 m. cestovnih mostova, preko 4.600 m. mostova na državnim željezničkim prugama i preko 3.500 m. mostova na željezničkim prugama industrijskog karaktera. Ugljenokopi, željezna, hemijska i druge industrije uništene su odnosno onesposobljene u toku rata za preko 80°/o njihovog predratnog stanja. 148 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Šumska industrija Bosne i Hercegovine pretrpila je međutim u toku rata štete katastrofalnih razmjera. Cjelokupna mreža sümslrih željezničkih pruga, kojima su bila povezana područja eksploatacije šuma sa industrijskim postrojenjima —- pilanama, odnosno sa našim glavnim saobraćajnim arterijama, bila je tako reći do temelja pokidana. Na tim prugama su razoreni željeznički kolosjeci na kilometre dužine, a mnogobrojni mostovi, propusti i podzidi porušeni. Na željezničkim stanicama su popaljene prometne zgrade, robni magazini, ložione i pomoćne radione, a razoreni razni sapbraćajno- tehnički uređaji. Kao karakterističan primjer totalnog onesposobljenja šumskoindustrijskih pruga služi nam šumska željeznica Zavidovići—Olovo—Kusače, koje dužina iznosi 113 km, a na kojoj je bilo porušeno preko 1.200 m. mostova i 18 željezničkih stanica sa svim pomoćnim zgradama i uređajima^ što čirii 95°/o od predratnog stanja ovih objekata. Pilane i ostala postrojenja drvne industrije uništeni su u izvanredno velikom obimu. Od 112 pilanskih postrojenja sa 230 gatera, koliko ih je bilo prije rata na području Bosne i Hercegovine, ostalo je nakon rata jedva 10 sa ukupno 19 gatera. Pri´ ovome nije uzeto u obzir oko 100 pilana-potočara,´ manjeg značaja, koje su u toku rata gotovo sve od reda popaljene odnosno za produkciju onesposobljene. Odmah po oslobođenju pristupilo se je uz pomoć naroda i narodnih vlasti organizaciji i izvođenju radova sa ciljem, da se što prije obnovi ... što nam je okupator porušio i uništio. Zahvaljujući patriotskoj -«vijesti, nesebičnom zalaganju i aktivnoj saradnji širokih narodnih masa i narodno-frontovskih organizacija, a naročito samoinicijativnom duhu i radnom heroizmu radničke klase Bosne i Hercegovine, postignuti su u pogledu obnove naše zemlje u toku 1945. g. i 1946. izvanredno zadovoljavajući rezultat. Obnovljeno je desetine hiljada porušenih javnih, stanbenih i gospodarskih zgrada. Na svim cestama i željezničkim prugama uspostavljen je redoviti saobraćaj. Osposobljeni su rudnici uglja. U jakom procentu obnovljena je željezna, hemijska i drvna industrija. Obnovljen je i cio niz drugih industrija i njihovih postrojenja, koji su svi od velike važnosti i potrebe za daljnje radove oko obnove i izgradnje naše zemlje. U svim radovima oko obnove privrede Narodne Republike Bosne i Hercegovine sudjelovalo je i naše šumarstvo sa šumskom industrijom i svojim velikim doprinosom omogućilo odnosno pospješilo proces obnove. Za uspostavu cestovnog i željezničkog saobraćaja bile su potrebne ogromne količine pilota, mostovne građe, željezničkih ...^ gova, telegrafskih stupova i drugoga građevnog drveta. Za obnovu porušenih naselja trebalo je hitno izraditi i dobaviti potrebne količine tehničkog drveta u obliku tesane i rezane građe. Naši rudnici uglja trebali su velike količine jamskog drveta za obnovu porušenih i otvaranje novih okana. Našoj industriji i mehaničkim radionicama trebalo je staviti na raspoloženje velike količine drvenog uglja, čija je potreba uslijed nedostatka koksa bila izuzetno velika. Stanovništvo naših gradova, vojne garnizone, škole, bolnice i druge javne ustanove trebalo je opskrbiti sa potrebnim ogrjevnim drvetom. Za potrebe građevnog stolarstva, namještaja, sprava, alata i drugih izrađevina u kućanstvu, zanatstvu i poljoprivredi trebalo je osigurati potrebne sirovine iz tehničkog drveta, čije su potrebe bile velike, hitne i neodložive. Neprijatelj je sve šumske komplekse, koji su bili u blizini glavnih saobraćajnih linija i na domaku njegovih utvrđenih baza opustošio. Šumski kompleksi, koji su imali za sječu raspoloživog drveta, koje bi se upotrebilo. za proizvodnju i dobavu potrebnog materijala za obnovu zemlje i privrednog života, bili su uslijed razorenih šumskih željezničkih pruga i ostalih izvoznih naprava potpuno odsječeni i kao takovi nisu mogli doći u obzir niti poslužiti svojoj svrsi. Pilanska postrojenja koja su trebala izrezati, ogromne količine rezane građe bila su u ruševinama. Šumarstvo sa šumskom industrijom nalazilo se u veoma teškom položaju. Njemu je silom prilika u okviru rada i napora naših naroda oko obnove našeg privrednog života nametnuta izvanredno teška i odgovorna uloga. Ono je preuzelo na sebe najveći dio tereta, jer je trebalo staviti na raspoloženje ogromne količine osnovnog i prijeko potrebnog građevnog materijala za obnovu zemlje. Ono je tu ulogu i pored svih neprilika i poteškoća preuzelo i do danas sa dosta uspjeha´ izvršavalo. Svjesni da bez prometnih sredstava i industrijskih postrojenja ne će moći izvršiti svoj zadatak radnici-trudbenici zaposleni u našoj šumskoj privredi, odnosno šumskoj, industriji, bacili su se odmah sa puno elana i požrtvovanja na obnovu porušenih šumsko- industrijskih pruga i na podizanje razorene pilanske industrije. Već u toku 1945. g,7 obnovljeno je na stotine kilometara, šumsko-industrijskih pruga. Ogromne količine građevnog drveta prevezene su na pilanska postrojenja, koja su već bila´u obnovi i radila m |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 56 <-- 56 --> PDF |
punom parom i danju i noću, pa čak i pod vedrim nebom, ne čekajući dok se nad njima podignu krovne konstrukcije. Sa mnogobrojnih šumskih i pilanskih stovarišta otpremana je drvna građa na mnogobrojna radilišta širom naše zemlje, za čiju se obnovu bio založio sav naš radni narod sa neslućenim poletom i zanosom. Samo u toku od jedne godine dana obnovljeno je preko 1.000 km šumsko-industrijskih pruga ša 3.000 tkm. porušenih mostova i 35 pilanskih postrojenja sa 66 gatera, a uz to i veliki broj drugih tehničkih objekata i mašinskih uređaja. Do danas je za obnovu naše šumske industrije utrošeno preko 176,000.000 dinara, od čega je otpalo na radnu snagu 71,000.000 dinara, a na materijal 105,000.000 dinara, dok je vrijednost besplatne radne snage, koja je dobrovoljno sudjelovala na obnovi naše šumske industrije, premašila 4,000.000 dinara. Naša obnovljena šumska industrija stavila je na raspoloženje odnosno isporučila za obnovu bosansko-hercegovačkih cesta i željeznica desetine hiljada kubnih metara građevnoga drva i stotine hiljada komada željezničkih pragova i time ü velikoj mjeri pomogla, da su u srazmjerno kratkom vremenu obnovljene naše ceste i željeznice i da je na njinia omogućen redovni saobraćaj, što je bilo od presudnog značaja za privredni život naše zemlje i za njeno konsolidovanje u ekonomskom pogledu. Ovo isto važi i za naše radnike, koji su u toku jedne godine dana ne samo izvršili svoju obnovu nego i u pogledu produkcije daleko nadmašili predratnu proizvodnju. Rudnicima neophodna jamska građa proizvađana je i dobavljana uz puno poteškoća i napora, ali uvijek u tolikim količinama koliko im je bilo potrebno za izvršenje njihovog zadatka. Analogan je slučaj i sa obnovom i izgradnjom naše industrije kao i obnovom porudarskih zgrada, a koje iznose na stotine i stotine hiljada kubnih metara, najbolji su šenih naselja i sela na čitavom području Bosne i Hercegovine. Ogromne količine građevnog drva, koje su utrošene za podizanje porušenih i oštećenih stanbenih i gospoi najubjedljiviji dokaz velike i značajne uloge, koju su odigrale i koju sada vrše naše šume i šumarstvo sa šumskom industrijom u procesu obnove Narodne Republike Bosne i Hercegovine. Obnovljena šumska industrija Bosne i Hercegovine, i ako sa ograničenim kapacitetom prema svojoj predratnoj produkciji i sa svojim zastarjelim mašinskim uređajima, radi i posluje u punom zamahu, stavlja na raspoloženje i isporučuje ogromne količine građe ne samo za potrebe Narodne Republike Bosne i Hercegovine, nego i za susjedne federalne jedinice. Ona je od Oslobođenja do danas dala za obnovu i izgradnju naše zemlje i njene privrede drvnog, materijala u vrijednosti od preko 500,000.000 dinara i time dokazala, da je sa puno volje, nastojanja i poleta sudjelovala na časnom i patriotskom radu oko obnove naše ratom opustošene zemlje. Rezultati, koje su dali i koje danas daju šumarstvo i šumska industrija Bosne i Hercegovine pri obnovi naše zemlje najbolji su dokaz snage i napora naših naroda. . . Ing. Branislav Begović RUDNO DRVO PREKO PLANA U SSSR Šumska poduzeća SSSR snabdjeti će velikom količinom rudnog drva nebrojene rudnike ugljene industrije. Drvna industrija Arhangelske oblasti u siječnju i veljači ove godine otpremila je za rudnike Donjeckoga ugljenog bazena u Ukrajini oko 80.000 ma rudnog drva, tj. 10.000 ms preko plana. Radnici u šumskoj industriji obvezali su se dati Donbasu preko plana 600 vagona rudnog drva. Za prvih deset dana marta o. g. 450 vagona u tu svrhu već je otpremljeno. USPJESI NAPREDNIH ŠUMSKIH RADNIKA U SSSR U naporima za bolje ispunjenje proizvodnog plana šumski radnik Uralskog mehaniziranog »ljespunkta« blizu grada Nižnjeg Tagila L j e n j e v 10. marta o. g. u potpunosti je završio svoj godišnji zadatak jer je izradio za 2 mjeseca i 10 dana 2.500 (slovima dvijetisuće petsto) ms drvne mase. Ovladavši dobro načinom rada motornom pilom, L j e n j e v je svakodnevno ispilio do 45 m3 drva. . 150 |