DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Ing. ZIAN1 PETAR (Beograd) PRIVATNI ŠUMSKI POSED I ZADRUGARSTVO JlecHhie ......., ... ...... ............ u ............. ..´........ I. Razvoj našeg zadrugarstva na selu: od kreditne zadruge (zadružnog tipa koji izumire) preko nabavno-prodajnih zadruga, danas najmasovnijeg načina privrednog udruživanja radnom naroda na selu, do seljačke radne zadruge kao najsavršenijeg tipa proizvodne zadruge, uslovljen je u punoj meri uzimanjem vlasti i glavnih sretstava za proizvodnju u ruke radnog naroda. Broj zadružnih organizacija na selu kod nas bio je koncem 1945 god. 8.340 ili 87°/o od ukupnog broja, sa 909.745 zadrugara ih 67°/o. Taj broj je do danas znatno porastao. Prema najnovijim podacima danas ima samo seljačkih radnih zadruga oko 350 sa 25.000 seljačkih domova i 100.000 ha zadružne zemlje. Važnost zadrugarstva poznata je. Pomenućemo samo jednu od najvažnijih osobina zadruga, a naročito seljačkih radnih zadruga, a to je njihova sposobnost i vitalnost kod sprovođenja plana. Seljačka radna zadruga pretstavlja organizovanu narodnu radnu snagu, ona je najorganizovaniji deo zadružnog sektora i prema tome najsposobniji da prima i izvršava zadatke plana. U vezi sa razvojem zadruga pojavila se i stručna literatura koja tretira razne probleme zadrugarstva. Međutim, mora se primetiti, da se ta literatura uglavnom odnosi na poljoprivredno-zanatski sektor i seljačke radne zadruge, dok je sasvim po strani ostao sektor šumarstva, odnosno privatni šumski posed, koji je kao takav ostao nakon konfiskacije i agrarne reforme. II. . Fokušaćemo da u ovom članku dotaknemo pitanje udruživanja privatnog šumskog poseda, kao i neka druga pitanja zadrugarstva, koja su u vezi sa šumarstvom. Ističemo odmah, da se to pitanje ne može principijelno postaviti kao pitanje organizovanja privatnog šumskog poseda u šumske zadruge, tj. zadruge kojima je ekonomska osnova šuma i šumska produkcija, već kao pitanj e organizovanja privatnog šumskog poseda u zadrugu u o p š t e. Šumska zadruga je specijalno uslovljen slučaj udruživanja privatnog šumskog poseda, kako će se to videti iz daljnjeg izlaganja. Iznećemo najpre podatke o veličini privatnog šumskog poseda u poređenju sa ukupnom šumskom površinom i površinom državnih šuma prema statistici iz 1938 godine za narodne republike, gde je privatni šumski posed bio najjači: Narodna republika Ukupna šumska površina ha Državne šume ha Privatni šumski posed ha Srbija (bez Vojvodine i Kosmeta) Slovenija Hrvatska 1,561.503 708.035 1,736.190 322.996 3.166 668.845 707.302 607.229 427.083 Svega: 4,005.728 995.007 1,741.614 99 |