DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 33 <-- 33 --> PDF |
c Nastavak III. Makar je ljeto 1946. bilo vanre´dno toplo i sušno, što bi u najvećoj mjeri imalo pogodovati prelčevim kukuljicäma u tlu, napadaj se ove jeseni na istim nasadima jedva primjećuje. Po svemu izgleda, da je kulminacija bila prošle godine. 5. XI. 1946. PRIMJEDBA Dr. ing. V. TREGUBOVA: :U dopunu prednjeg članka primjećujem öasanj u mjesecu prosincu 194.. pregledao više od 20 raznih borovih kultura (u glavnom. alepskog i. nešto crnog bora) širom cijele Dalmacije, te nakon uspoređenja stanja ovih kultura u prošlim godinama, .* došao sam do Jstih zaključaka ićao i autor prednjeg članka. Izgleda, da je prošle, godine došlo do kulminacije napada borovog prelca. Pojedine kulture alepskog bora na izloženim južnim obroncima bile su tako napadnute, da su izgledale kao da će se posve osušiti (na pr. kulture iznad Šibenika, Trogira,.´ oko Skradina oko samostana Visöväc, oko Novigrada).´ Ove´ kulture uopće se nisučistile, ali´bilo je i takovih na čišćenje kojih; bilo je utrošenof´ riinogö radnih dana (Marijan, Šubičevac, Purit-Amika, Biograd, ..... t. d.):-Ako usporedimo stanje ovih kultura, koje su se čistile i onih, koje se nisu čistile,, onda vidimo da nema nikakve razlike: i U "jednim i u drugim teško će se naći koji zapredak borovog prelca. i Intenzitet zaraze nije- ni 1% prošlogodišnje (Split, Biograd, Knin,: Drniš, Dubrovnik i dr.). Srednje-napadnutih mladih borovih kultura a.lepskog bora primjetio. sam oko Prologa, Vrgorac, iznad Gata-Uplana (Šestanovac) i u kulturi Zapadni. Gaj — Kozino (Zadar). U mjestu Žnirčić kraj Zadra naišao sam na napadnuto borovo stablo alepskog i crnog bora, od kojih je crni bor bio" jače napadnut, 1 naročito oštećena stabla. Općenito osdšenih stabala uslijed prošlogodišnjeg napada bilo je jako malo, a i to su bila u glavnom već oštećena stabla. -" » ´ ´ * ´ " ´´´ Vjerojatno da se´ove godine razvio sekundarni parazit, koji je uništio gusjenice, jer Je proljetos zapaženo da su zapreci bili puni uginulih´gusjenica. --´ * Gore iznesena zapažanja- potvrđuje i matematska teorija o masovnom razvitku pojedinih vrsta parazitnih insekata. Ova--teorija -pokazuje: ciklističko kretanje tog: razvitka, te usporedno progresivno množenje parazita, čiji su vitalitet i aktivnost tor jači, što je primarni parazit brojniji. . , .. . Ako se taj ciklus ne poremeti, nakon kulminacije nastaje naglo opadanjeposlije toga neko vrijeme potpunog mirovanja. :´. Literatura:´ - Hubault (E); -Une thčorie mathematique des irfv^sions d´insectes. (Revue des Eaux et Eoret. Str. 82?.. 1932). . -´..´..--.,´..„.-.-,´ ´,. ,-. >, ´ .-:- Thompsons (W. R-): Les formules mathematique: du parasitisme cyclique. (C. R.. Ac. Sc.,J74. Str. L 201. 1922). ... ,_ ,.., . , . ,´.. ,. ´ ",.. .,; Zwölfer (W):-Zur Theorie der Insekt^nepidemie, (Biel. Zentr.-BL 50. Str. 724.. 1930),,../.. ,. idwie s ..;. ,.,. cli. v ;. ../_._ ;: ^,.;;; .... ^ _., _.; V"-: ...:,´-- ." ´-,-: . , -. -. ..».. .;´ ..,.-.. .:.--.-´ , :.; ,:. ..-.. . . ..:,.,.. .......... : Ha ......... ........ ...... ..... .......... ....; ......, ... ..... ...... ...... ..... .......... 127 |