DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 32     <-- 32 -->        PDF

,,- .".V".,.´. , :",.... . ".IZJAVA ; ; .„.´:....´.,.´ ..,;´.,/´"´"


i. Potpisani- Božić Sacerfo, radom iz Sooerba i btvajuć u- istome mjestu, kotara
Herpelje»Kozina, star 51 godinu, član mjesnog naredao oslobodilačkog odbora, s funkcijom
referenta za gospodarstvo, izjavljujem slijedeće; . .« _.,.-.
Godine 1919. pojava borovog prelca bila je jača nego ove godine. Radi pomanjkanja
radne snage g. 1919. gnijezda (mješina) nisu se sakupila. Godinu dana
kasnije uopće, nije na čitavom nasadu primjećena nijedna mješina. Borov je prelac
godine 1919. ogolio nasade u tolikoj mjeri, te je izgledalo, da, će se nasadi osušiti.
Uza sve to, oni su slijedeće sezone svi zaaejenili.


Smrt fašizmu — sloboda narodu! i
, Socerb, 3. I. 1946. ..
... . ...... . " .´.´,.,-.´.-"
....... .
´.\
,
´."´
Potpisani: Bpži č Sacerlo,,
referent za gospodarstvo´


Sta će stručnjaci, koji su u sezoni vodili oštru kampanju protiv prelca
te na plakatima´objavili,, kako je već mnogo borova, od prelca ogoljelih, suhih ,
mrtvih, reći?´ ." ´ ,


Bit će dobro, ako se sjete stare izreke: Bolje znati nego imati! .


"´ "´ ´-´-" ´ ;30. I. 1946. "´.
... Nastavak II. ...
Šta velite k slici?´


Otsjek za šumarstvo Povjereništva pokrajinskog narodno oslobodilačkog
odbora za Slovensko Primorje u Ajdovščini imao je mnogo truda, da je —
ako ne uvjerio — a ono barem poljuljao kako šumare tako i narod u njihovom
mnijenju, da borovi bez iglica ipak nisu propali. Prijetila je ozbiljna opasnost,
da se sva gola stabla posijeku, čime su pojedini vlasnici nad Vipavom već
otpočeli. Svojim uputstvima o načinu tamanjenja borovog prelca spasilo je po
koji borov nasad i prištedilo narodu mnogo neplodnog i štetnog posla te spriječilo
poneki pad sa stabla.


Uputstva su glasila: , ´ .. . -J


1. Gnijezda treba, temeljit o uništiti kod mladih nasada (i u slučaju
jake navale), kod pojedinačnih stabala ili kod odraslije šume, ako se može
to uraditi. . . .
2. U odraslim šumama i kod jake navale, gdje se prelac ne bi mogao
potpuno uništiti, neka se ne poduzima ništa. Nä pola obavljeno djelo ne samo
što nije korisno, ono je i štetno. . . .,
. Kada navala-postigne najjači stepen te gusjenicama ponestane hrane,
nastupa gladovanje praćeno epidemijama, koje prelca.-do kraja, unište, ako
se već prije toga ne umiješaju neki drugi faktori biološke prirode. Tako´se
pojavljuju mnoštvene navale razne gamadi i u tome je tajna´njihova isčeznuća.


O prelcu bi mogla da se napiše čitava knjiga, ali namjera mi je bila
govoriti samo o njegovoj štetnosti. Od njegovih prvih pojava na kranjskom
Krasu (Rubbia) proteklo je skoro pola vijeka te. je već vrijeme, da se borovog
prelca više ne plašimo, već da vidimo u njemu štetočinca, kakav u istinit
jeste.


21. V. 1946.
« .


126


.