DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 31 <-- 31 --> PDF |
uzroci. Prelac »siromah« već izdaleka izaziva pažnju svojim zaprecima, dok podmukli potkornjak ostaje sakriven pod korom, pa se i njegov štetan rad pripisuje prelčevom računu. Tako smo u nasadu nad Vipavom našli potkornjake na uginulim borovima (Myelophilus — po svoj prilici — i Pissodes), da prelac pri tome nije bio ni najmanje kriv. šta da radimo? Preporučivo je i potrebno, da se svi mladi nasadi čiste od gusjenica, budući da je rad na niskim nasadima lagan i jeftin te bi šteta uslijed bršterija : mladih nasada bila daleko veća nego kod odraslih sastojina. I stare šume dobro je očistiti, ako je moguće obaviti to temeljito. Ako pak navala : nastupa u prevelikom opsegu, prepustit ćemo je jednostavno prirodnom razvoju. Najveću moramo pažnju posvetiti sastojinama či. šćenjem i prorjeđivanjem, da iz njih uklonimo slabe i neotporne elemente. Stručna literatura, osobito strana, može nam biti dobär piitokaž. Međutim su nam potrebna i vlastita zapažanja, kako bi došli do ispravnih zaključaka: Površna su posmatranja još štetnija. Neki specijalista za Krš tvrdio mi je n. pr., da ima prelac godišnje više generacija. Do toga zaključka ga je . sigurno navelo zapažanje, jer je istovremeno vidio gusjenice u različitim fazama razvoja. Ponegdje bile su pašom već gotove, dok su na drugim mjestima (viši položaji) istom pravo počele. Kada se radi o kampanji najvećeg opsega i o upotrebi tolikog napora naroda, potrebno je ustanoviti, da li sü te mjere potrebno i umjesne. 26. XI. 1945. DODACI ČLANKU: j-^ , . .. . Nastavak I. ~ U knjizi Rubbia: »25 godina pošumljavanja kranjskog Krasa« čitamo: »Pinijev prelac (tako ga Rubbia naziva) pojavio se najprije g. 1903. u borovim nasadima Vipavske doline, kamo je naletio iz primorskih nasada. Navala je iz godine u godinu jača, jer se zapretei u sklopljenim borovim šumama teško primjećuju pa i teško je doći do njih. Izvan nasada ti se- zapreci lako vide, u sklopljenoj pak šumi, teško se primjećuju oni na granama u krošnji. Gaženje i spaljivanje sakupljenih zapredaka jedino je uspješno uništavanje. Kupiti se moraju više puta preko zime, jer nije moguće zateći ü gnijezdu gusjenica, koje SU u šetnji. T. gusjenice´ primjećuju se tek onda, kada se pojave u novim zaprecima. Prenida su g. 1910. toga štetnika primijetili i tamanili u kotaru Senožeče, pokazao se naredne godine u nasadima uz Južnu željeznicu sve do Gornjih> Ležeča. Proširenje toga prelca može postati zä Kras sudbonosno. Stoga su, sporazumno sa Komisijom za pošumljavanje Krša u Gorici i kotarskim poglavarstvom u Sežani, na području kojih se taj štetnik nalazi u ogromnim množinama, kao i sa kotarskim poglavarstvom u Postojni izdate energične odredbe u cilju njegovog uništavanja.« Te se energične odredbe nažalost nisu mogle izvađati dulje vremena, jer je prvi svjetski rat u pomanjkanju radne snage zanemario prelca. Objava rata među državama značila je za prelca primirje. Zäto je nadasve zanimljiv slijedeći dokumenat: . |