DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 30 <-- 30 --> PDF |
lista nanovo. Akp novog lista ne napadne medljika (Aficrosphaera guercina),. hrast je spašen. Opasnost mu prijeti jedino u slučaju vanredo ranog nastupa. zime s ledom, kada mogu da se smrznu još neadrvenjele grančice. Inyazijaobično završava općenitom epidemijom kod gusjenica u kulminaciji njihova razvoja: Godine 1931. pojavila se je na česmini (Quercus ilex) na otoku Braču dotada nepoznata gusjenica, koja je tek slijedeće godine primjećena u većem broju — sam gubar! Savjetnik šumarskog otsjeka tadanje banske uprave u Splitu pregledao je navalu na licu mjesta. Na sresko načelstvo je skoro iza. toga stigao nalog o uništavanju gubara. Šumar je mirne duše »primio na znanje « i spis stayio »ad acta«, jer nije imao volju tjerati narod na jalov posao. Nestašne leptiriće su naime na Kršu prptivno običajnim pravilima iz ravnica sakrivale svoja legla pod kamenje! Uništiti samo jedan dio legla značilo bi ne samo besplodan rad već i štetan posao! Leptirića izleže naime oko 500 jajašca. Uporedo sa gubarpm pojavio se je i njegpv nametnik hrušt muškatnik (Calosoma sycophanta) u silnoj množini. Ü proljeće g. 1934. postigao je gubar silan razmah ali je odjedanput propao od epidemije a i sam hrušt, izgubio je svoj »kruh«. Obojica odoše bestraga! (Vidi: »Šumarski list« iz g. 1935.: »Pojava gubara na mediteranskoj makiji«). Po mome uvjerenju, što sam ga stekao na osnovu promatranja i iskustava, prelac ne može postati katastrofalan, barem ne uz pstale normalne prilike. Gubitak godišnjeg prirasta tako je neznatan, da ni izdaleka ne pokriva troškove uništavanja gusjenica. Ni vrši ka stabla se od njega ne posuši . Ako su možda ponegdje nasadi propali, to su bili po srijedi drugi Čarape ispletene od ovog prediva bile bi nepoderive. Nažalost — gnijezdo se teško raspreda. Foto: A. Jesenovec . |