DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 28 <-- 28 --> PDF |
K ov.onie bi bilo primijetiti: malo je odviše općenito rečeno, da bi se u svakom gnijezdu nalazilo 50. zaraženih gusjenica. Krletka bež dna je nešto zagonetna. Ako ima najeznica toliko, onda će njihovo razmnažanje biti najh. rže, ako ga ostavimo,.da ide prirodnim svojim tokom. To znači, da prepuštamo jiajeznice njihovom prirodnom razvoju. .. . Da l ikatastrofa ? zaist a , . ... pr i j e t i -nasadim a , . ... . crno g , bor a n a Krš u Među samim našim šumarima na Kršu nastala je prava panika, kao što vidimo iz izvještaja i´pisanja. Na osnovu vlastitih tačnih zapažanja u godinama 1930.—1936. na´ otoku Braču, a kasnije u Senju, mogu mirne duše reći: Ne! - Priznajem, međutim, da bi bili nasadi ugroženi, ako. bi svaki napadnuti .bor posjekli,, jer bi borove nasade postepeno uništio ne -prelac već sjekira, :t. j. mi sami. .. . , ´ . Promatrao sam nasade i prirodne sastojine alepskog i crnog bora od morske obale ´do visine skoro 800 m nad morem te pojedina stabla bezbroj puta u roku 7 godina. Vidio sam ih na´ raznim visinama po više sezona uza. stopce. U svoje vrijeme stabla su opet potjerala nove iglice. Tereni su na Braču vanredno slabi, jer kameni slojevi teku većinom uporedo sa površinom, tako da borove krošnje u starosti imaju oblik plitkog tanjura ili ravnog kišobrana. Teren je, dakle, krajnje nepovoljan, nadmorska visina različita od mora do skoro 800 m, oborina u niskim položajima po 700 mm godišnje uz more, a dvostruko u visinama. Sušne periode su jako dugačke a usahlih borova nigdje! Slovenski su i Istarski Kras »raj« u usporedbi sa Bracem, kako u klimatskom tako u pogledu tla. Kada sam nastupio dužnost kotarskog šumara na Braču, vidio sam, da vlast šumopošjednike kazneno progoni, ako ne uništavaju borovog prelca. Ti su progoni proužrokovali, da su mnogi vlasnici krša i goleti uništavali prirodni borov podmladak (nalet sa strane) na svojim zemljištima, jer ih kasnije, prirodno pošumljene, nisu smjeli po potrebi iskrčiti te bi bili kažnjavani, ako ne bi tamanili prelca, Uvidj.ev da prelac nije pogibeljan za borove šume, napustio sam kazneni progon i narod je većim simpatijama počeo da gleda taj do tada omraženi bor. Vještačko pošumljavanje Krša počelo je, da se vremenom pretvara u pravi narodni pokret. U čemu pe ta »ogromna« šteta od borovog prelca? 1. Prelac redovito popase iglice u vrijeme zimskog odmor a stabla , kada je asimilacija završena i rezervna hrana za narednu sezonu spremljena. :-..´ 2. Svakog prbljeća i´ onako potjera bor otprilike jednu trećinu novih iglica (normalno). Asimilacija je prema tome i u slučaju napadaja prelca osigurana te će,nove iglice ü novoj sezoni izvršiti svoj zadatak, makar "će u kasnoj jeseni ili zimi svršiti u gusjeničjem želucu. Nema sumnje,´đa će godišnji prirast biti manji. A do fiziološke smrti stabla jo š j e daleko . Naravno, da će stablo biti prema potkornjacima manje otporno, ali na sreću tih neprijatelja crni bor nema mnogo. I sušu će stablo jače osjetiti, jer je oslabljeno. To su opasnosti, koje ne smijemo nikako zanemariti! < . 122 |