DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 26 <-- 26 --> PDF |
ili čista — jedna se drži druge — vrlo polagano sa drveta na zemlju tražeći nove paše, t. j . novo zeleno stablo. U proljeće otputuju već potpuno razvijene gusjenice pod zemlju i tamo se zakukulje. U julu izleže se iz kukuljic» leptir i proces počinje iznova. Borov prelac napada prije svega alepski, primorski, crni, obični bor, piniju, cedar i smreku. Pojavljuje se od morske razine pa do 700 m nadmorske visine (Brač i Učka). U sjevernijim predjelima ne siže tako visoko. Ne voli sjevernih´, hladnih i buri izloženih položaja. Najrađe živi na položaju zaštićenu od vjetrar okrenutom prema jugu. Jedini, do danas, poznati način Uništavanja prelca je odrezivanje vršika. posebnim škarama na motkama te spaljivanje na hrpama ili gnječenje obuvenom nogom. Ako se odreže vršika stabla, kvari se time prirast u visinü- Mnogo je bolje gnijezdo razoriti i skinuti. Uništavanje treba provoditi po takovom vremenu, kada gusjenice nisu u šetnji ili na paši. Uništavanje gusjenica u visokoj odrasloj šumi nije samo teško već i po život pogibeljno, radi opasnosti pd pada. Ovogodišnja pojava borovog prelca u SI. Primorju i Istri zabrinula ješumare i javnost. »Nasadi su u opasnosti. Uništavajte borovog prelca!« širi se poklik kao u vremenima naših pradjedova »Turci, Turci!« U izvještaju o pojavi borovog prelca nekog kotarskog odsjeka za šumarstvo čitamo: »Okružni NQ u Gorici u junu o. g. dostavio je kotarskim odborima uputstvaza suzbijanje borovog prelca te ujedno naložio, da se upozore posjednici šuma na uništavanje . gamadi. Kap typ je poznato, zadnje tri godine prelac se nije uništavao pa se isti razmnožip j napao skoro bez iznimke sve borove nizinske nasade na području kotara. Napadnuta površina borovih šuma u starosti 10—40 godina može se ocijeniti sa 1500 ha. Potpisani nema iskustva u tome, kakova se šteta može očekivati kraj daljnjeg trajanja pojave ovog štetnika, ako se isti ne uništava. Kod službenih obilazaka potpisani je posvetio pažnju širenju borovog prelca te ustanovio, da je najjači napadaj na osamljenim borovim stablima na pašnjacima, u sastojinama pak na rubnim stablima. Općenito je u sklopljenim sastojinama napadnuto 60% stabala. Vrlo je mnogoslučajeva, gdje se gnijezda nalaze u samim vršikama. Za sada nije još. moguće utvrditi, da je na borovim stablima prouzrokovanašteta. Gusjenice Rpžderu iglice na djelovima grana te naprave na pojedinim borovima po nekolikp gnijezda ali´ ne smetaju stablo u njegovom razvoju, jer asimilacija ide svojim tokom. Oštećene se grane ne suše a već slijedeće sezone potjeraju noveiglice. Ako uspijevaju četinjače, kojima donji dio krošnje okljaštrimo, te nisu ni odviše prikraćene u prirastu, tako ni oštećenja po borovom prelcu nisu kadra ometati razvoj stabala. Moguće je da se stabl ona slobm tlu, gdje jedva vegetira, ipak osuši- Danas je teško uništiti borovog prelca zbog njegove masovtie pojave. Školska omladina ne može ovaj posao obaviti, pošto se gnijezda nalaze visoko na stablu, osobito) u starih stabala. Neprilika bit će i u nabavi škara za skidanje gnijezda. Kad bi bilo za potsadnju odnosno za pošumljavanje dovoljno sadnica na raspolaganje, bilo bi najumjesnije, napadnuta stabla posjeći. U prvom redu ona, koja imaju gnijezda u vršikama. U starijim borovim nasadima tlo je već dosta oslabilo te bi za svoje poboljšanje trebalo drugih vrsta drveća. Bor bi mogao da se zamijeni hrastom, pitomim kestenom i bagremom, prema kvaliteti tla. Crni se grab ne isplati uzgajati. 120 |