DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 22 <-- 22 --> PDF |
državnih šuma za izvlačenje4 ÖftS koristi pojediriaića itd. -— . su rezultati kapitalističkog šumarstva. .± Uzmimo samo na primjer fažVitafe kapitaMmđ ü Šumsfcohi gospodarstvu SAD. Tamo je za 3Ö0 gödiriä (1630—1830) posječeno 4i miüjärdu ni3 drvne mase, a od toga 7Ü*/o ü posljednjih 70 godina. Ü Japanu je ..^ 1910. godine šumovitost zemlje bila 5U°/tf, da do 1934. padne na svega 7ö/o. Slični primjeri ovakove eksploatacije našli bi Š6 lako i ü Svirn drugim kapitalističkim zemljama. (Ne odgovara istini, ü kapitahstiČ^ini zemljama rasprostranjeno mišljenje, da uništenje šuma proizlazi iz povećanog äfeälä poljoprivreda. U Južnim1 državama SAD, nä pf. koje su relativtio dosta slabo industrijalizirane, ali gdje vrlo jako razvijena poljoprivreda, ne uništavaju se šume tako mnogo1 kao u sjevernim industrijskim državama. Po podacima 1928. g, procenat nezašumljenih sječina kreće se na sjeveru preko 40°/o, dok na jugu svega 8°/o. U Kanadi sa posljednjih 20 godina ostalo je nezašumljeno 95°/o sječina). U carskoj Rusiji, käö i u svim ostalim kapitalističkim zemljama eksploatatorske klase ispoljile su svoju rušilačku tendenciju u uništavanju prirodnih bogatstava zemlje, uključivši tu i šumsko bogatstvo. U carskoj Rusiji iskorištavale i uništavale su se najpristupačnije šume ne vodeći ni malo računa o šumama opće-narodnog značaja. Prvi korak sovjetskih vlasti u oblasti šumarstva bio je uništenje socijalne osnove kapitalističkog šumarstva. Na drugi dan Oktobarske revolucije (8. novembra 1917. g.) dekretom »O zemlji« za uvijek je ukinuto privatno vlasništvo nad šumama i šume su proglašene državnom općenarodnom svojinom. Dekretom »O šumama« izdanim 27. maja 1918. udareni su temelji upravljanja nacionaliziranim šumama. Bez obzira na glavne poteškoće prvih godina, borbe sa vanjskim i unutarnjim neprijateljima, borbom za glađu i ruševinama, bez obzira na nezamjenjivu važnost drva kao ogrjeva, Lenjin i sovjetska vlada nisu zaboravljali ni šumarstva. Jedan od prvih dekreta, potpisanim od samog Lenjina, .poslije pobjede Oktobra, bio je dekret o povećanju plaća šumskim službenicima. U dekretu od 5. aprila 1918. potpisanim od Lenjina, govori se »da je rat ostavio ogoljele ogromne površine, koje je potrebno u interesu naroda pošumiti« i »da sve šume treba inventarisati i u njima organizirati gospodarstvo«. — Bez obzira na teško stanje sa gorivom Sovjetski narodni komesarijat izdaje 2«6. augusta 1919. specijalnu instrukciju i zabranjuje »sječu ü šumskim parkovima, naučnim, kulturnim i zaštitnim šumama«. U periodu obnove (1921.—1925.) osnovna briga sovjetske vlade u pogledu šumarstva je bila obnova mehaničke i celulozne drvne industrije. Započeta je inventarizacija šuma u Ukrajini, Bjelorusiji i evropskom djelu RSFSR, započeti šumski kolhozni radovi, izdvojene šume mjesnog značenja i izdan Šumarski kodeks (1923.). Za vrijeme perioda borbe za industrijalizaciju (1925.—1928.) glavna pažnja je posvećena sječivom fondu za industriju i graditeljstvo, uređivačkim, kulturnim i meliorativnim radovima. U tom periodu počimlje borba sa ostacima kapitalističkih ideja (prof. Orlova i drugih). Prva pjatiljetka (1929.—1932. g.) karakterizuje potpuni poraz reakcionarnih sila na ekonomskom polju zemlje i buržoaskih »teorija« u šumskom gospodarstvu. Formira se nova organizacija šumarstva, potčinjena zadaćama industrijalizacije (stvaranje šum. industrijske zone) i razvitak socijalističke poljoprivrede i vodnog gospodarstva (stvaranje šum. kulturne zone). 116 |