DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 19 <-- 19 --> PDF |
V. ĐIKOVIČ (Lenjihgrad] ŠUMARSTVO SOVJETSKOG SAVEZA ........... . ......... ...>.. Površina svih šuma Sovjetskog Saveza računa se prema jpođaćmia öd 1937. godine na 917 milijona hektara, t. j . površine šuma Sovjetskog Saveza same iznose 24% cjelokupne šumske površine zemaljske kugle. Ukupna drvna masa sovjetskih šuma procjenjuje se približno na 45 milijardi m3 ili prosječno 70 m3 po ha. Drvna masa zrelih, za sječu šuma, općedržavnoga značaja cijeni se na 34 milijarde m3 ili oko 120 m3 po ha. Ukupni prirast šuma Sovjetskog Saveza cijeni se na 652 milijuna m3 godišnje (što predstavlja više od 50% prirasta sovjetskih šunia unijereriog pojasa) a godišnji prosječni prirast po ha cijeni se na 1.1 m3. Potrebe drvne hiase ü Sovjetskom Savezu iznašale su godine 1937. oko 400 milijona m3 godišnje, Što predstavlja oko 60% prirasta. Iz toga proizlazi, da se eksploatacija vršila u nedovoljnoj mjeri i da bi ona prema mogućnostima prirasta mogla biti veća. Inventarizacija šuma je izvršena na 50% površine (po podacima Narodnog komesarijata šuma i industrije od 1. januara 1935. i Glavne uprave zaštite i Uzgoja Šuma od 1937. godine), tj. inventarisano je 447 ha öd 9l7 milijona m3. Najbolje su izučene, opisane i iriventđfisane šuirie evropskog dijela žemlje (89% ili 189.8 milijona ha, od toga Šume Ukrajinskog SSR i Uzbečke SSR 100%. Kako sam gore napomenuo, opći prirast šuma feR računa s& ha 652 milijona m3, od toga se iškorižćava u: Šumama državnog fonda ............ . 260 ttiil. hl3 isporuka mjesnom stanovništvu . 70—75 mil. m3 isporuka u Šum. mjesnog značaja 70—75 mil. m3 Ukupno: 400 mil. m* Niže donosim tablicu površina po vrstama drveća državnog šumskog fonda (u milijonima ha): bor . . 87.9 hrast . . . 4,6 smreka 67.6 breza . . . 50,8 jela 13.2 jela i topola 13,3 ariš . . 249 lipa . . . 1,3 cedar . 29 jasen i brijest 0,8 grab . . . W Ukupno: 448.9 četinjača bukva . -. 1,7 in 81% i dr. ino 106,4 iistača ili l#»/o Organizacija upravljanja sovjetskim šumama Opće državni šumski fond SSSR nalazi se pod upraVoni rühögih ministarstava. Jedino šume mjesnog značenja u cijelosti potpadaju pfÖd Ministarstvo poljoprivrede. .. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Odnos površine šuma, kojima upravljaju pojedina ministarstva i ustanove prikazuje donja tablica: .´ /^ -. -, >-´ ; . i v - .-. . i > Ustanova površina šuma u mil. ha mska šumom pokrita opća Nar. komesarijat šum. industrije SSSR . . 704.5 152.2 481.5 Glavna uprava zaštite i uzgoja šuma . .. . 55.2 49.7 44.5" Nar/´komesarijat poljoprivrede . . . . 31.8 26 16.1 : ´ . „´"´´ " saobraćaja i . . . > 12.3 10.4 ´ ´8.8 V" ;?. teške ´industrije .. . 9.6 ; 7.1 6.1 " „ sovhoza " 2.1 1.9 ´ .. 1.7 .* -1. :, ,;! - - .L mjesne industrije . .. . . 7.1:,-;. 1.6 .. ; IS . Glav.. sjevero morski put-.,< ... ; -. . ... -.. , 6.1--0.6 .;, 0.6 BjelomorskoTbaltijski kanal ..... . 1.2 0.8 0.7 < Nar. kornesarijat komunalnog gospodarstva , , 0.5 0.4 0.3 Šiime sanatorija . 0.6 0.5 0.4 Prirodni parkovi . 2.8 1.7 1.7 Šume´Akademije nauka ´. . . . . . . 0.02 ""0.02 0.02 Ža pokriće mjesnih potreba izdvojena je iz općeg šumskog fonda posebna kategorija šuma mjesnog značenja, od kojih- se jedan dio nalazi pod upravom rejonskih sovjeta, a jedan drugi na vječno uživanje kplhozima (oko 84 mil. ha). To su većinom niske šume, čije površine su uglavnom predviđene za poljoprivrednu kulturu. ,-. Iz sastava šuma općeg narodnog značaja izdvojene su šume specijalnog značaja — šume vodozaštitne zone — koja obuhvata skoro sve šume Ukrajinske SSR, Bjeloruske SSR i glavni dio neindustrijskog značaja evropskog dijela RSFSR. Te šume spadaju pod upravu Glavne uprave samozaštite i šumskih nasada pri Ministarskom savjetu SSSR sa površinom 55.2 mil. ha. U tim šumama propisan je naročiti način gospodarenja, koji osigurava očuvanje vodozaštithih i poljezaštitnih funkcija šume. One po ukupnoj površini zauzimaju 7°/o šuma opće-narodnog značaja. Oko trećine (31°/o) vodozaštitnih šuma nalazi se u pojasevima različne geografske širine, uzduž glavnih rijeka! .Ostali dio( 69%) sačinjava eksploatacioni dio (gdje se intenzitet sječa glavnog iskorišćavanja ravna srednjim godišnjim prirastom). U tim šumama ima 54°/o listača, tj. po vrstama (u postocima): boi- 25.5 hrast ........ 7.0 smreka . 30.8 breza ........ 33.5 jela ......... 1.0 topola i poha --. . . . . 2.0 itd. Vodozaštitnim šumama upravljaju područni »leshozi«. Rad »leshoza« pojedinih oblasti vrši se i kontrolira mjesnim teritorijalnim upravama, čije rasprostranjenje, se uglavnom poklapa sa administrativno- teritorijalnom upravom oblasti. Po podacima 1937. g. ukupno je bilo 486 »leshoza« sjedinjenih u 24 teritorijalne uprave. . ,.,%I Iz ..šuma opće narodnog značaja odvojene su šume specijalnog značaja (parkovi» sanatorijske, gradske, naučnorfstraživačke i dr.) ;sa površinom 3.8 mil. ha. Posebnu kategoriju veličine 16.1 milijona ha čine zaštitne šume pod upravom Ministarstva poljoprivrede. 114 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Sve´ostale šumske površine "(743 mi!, ha) "spadaju u eksploataciono-indu strijske. One se uglavnom prostiru na sjevernom evropskom dijelu SSSR,; Za<- padnom i Istočnom Sibiru, Jakutskoj SSR i veliki dio šume Sj.f´Kavkaza, Zakavkazja.i Kazaškoj´ SSR.´ Ovim šumama" upravlja Ministarstvo šumske industrije SSSR, koje je taj šumski fond raspodjelilo na upravu svojim eksploa^ tacinonim trestovimä, a oni sa svoje strane organizuju područne´ »lespromhoze«, samostalne mehanizirane »šum´, punktove« i »leshoze«. Po podacima öd 1. januara 1938. g. postojao je 31. trest sa 257 lesprom- hoza, 64 leshoza i 120 samostalnih mehaniziranih šumskih punktova".->-´´ Šume rtijesnog značaja nalaze se pod upravom rajonskih leshoza. " , Po sistemu gospodarenja cijeli šumski´ fond razdijeljen je po odluci sovjetske vlade 1943.. g. na tri grupe:,_ 1. U prvu grupu spadaju gradske šume, šumski parkovi, zaštitne zđravstveno- sanatorijske šume,- zeleni pojasi okolo industrijskih contära, šumski pojasi uzduž željezničkih pruga i cesta, pojasi vodozaštitnih šuma (neposredno uz obalu-rijeka). . . f. . , ´ ; ^ _ U toj grupi šuma gospodari s,e po specijalnim metodama. Šume ove grupe imadu veliko opće-narodno značenje. 2. Šume druge grupe sačinjavaju, šumske površine slabo šumovitih rajona, rajona sa velikim i dugoročnim potrebama na drvnoj masi, šume rajona, u kojima nema zrele šume, rajoni sa izrazitom dugoročnom šumskom eksploatacijom, male šumske površine namjenjene naučno-istraživačkom radu i druge, U tim šumama mora se u prvom-redu voditi šumsko-uzgojno gospo´dar,stvo. Iskorišćavanje se regulira veličinom srednjeg-godišnjeg prirasta. Dćpur staju se samo takve sječe, koje su specijalno određene vladom, U .vodozaštitnoj zoni, obešumljena mjesta moraju biti pošumljena brzorastućim...vrstama. 3. U treću grupu spadaju šume rajona sa velikim procentom šumovitosti. Iskorištavanje u tim-šumama se ograničava i ustanovljava planskim gospodarskim potrebama; način iskorišćavanja mora odgovarati šum, eksploatar cionoj mehanizaciji i osigurati pošumljene sječine prirodnim putem. Kako sam na početku izlaganja napomenuo, sve-šume, sav-šumski fond SSSR, bez obzira da li se nalazi pod upravom Ministarstva šumarstva -i. industrije, Glavne uprave šumozaštite ili koje druge ustanove, dijele se na, navedene tri grupe, tj. gospodare na gornja tri sistema gospodarenja. Tako na pr. pod upravom Ministarstva šumarstva i industrije nalaze se i šume I.,,II. grupe, a ne samo II. grupe, no razumljivo, u relativno malom opsegu. .. Socijalističko šumarstvo´ ´-*"""´*´´-´´´""´ Šumarstvo socijalizma po svojoj društvenoj ulozi, zadaćama i ciljevima nema ništa zajedničkog/sa šumarstvom kapitalizma, U. Sovjetskom Savezu, socijalističkoj :državi radnika i seljaka, zauvijek je uništena eksploatacija čovjeka po čovjeku i osnova te eksploatacije, privatna svojina nad sredstvima proizvodnje. -....--\ ... ...... r , .. . Ekonomsko značenje vlasništva.u šumarstvu je vrlo veliko,- Anarhično i pljačkaško iskorištavanje najpristupačnijih drvnih masa .. osnovi slabog i jednostranog razvitka šumske industrije (pilanske), potčinjavanje zadaća; šum. gospodarstva interesu izvlačenja najveće lične koristi, primitivna tehnika prorizvodnje, teški izrabljivački-rad šumskih radnika, iskorišćavanje državnih vlasti 115 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 22 <-- 22 --> PDF |
državnih šuma za izvlačenje4 ÖftS koristi pojediriaića itd. -— . su rezultati kapitalističkog šumarstva. .± Uzmimo samo na primjer fažVitafe kapitaMmđ ü Šumsfcohi gospodarstvu SAD. Tamo je za 3Ö0 gödiriä (1630—1830) posječeno 4i miüjärdu ni3 drvne mase, a od toga 7Ü*/o ü posljednjih 70 godina. Ü Japanu je ..^ 1910. godine šumovitost zemlje bila 5U°/tf, da do 1934. padne na svega 7ö/o. Slični primjeri ovakove eksploatacije našli bi Š6 lako i ü Svirn drugim kapitalističkim zemljama. (Ne odgovara istini, ü kapitahstiČ^ini zemljama rasprostranjeno mišljenje, da uništenje šuma proizlazi iz povećanog äfeälä poljoprivreda. U Južnim1 državama SAD, nä pf. koje su relativtio dosta slabo industrijalizirane, ali gdje vrlo jako razvijena poljoprivreda, ne uništavaju se šume tako mnogo1 kao u sjevernim industrijskim državama. Po podacima 1928. g, procenat nezašumljenih sječina kreće se na sjeveru preko 40°/o, dok na jugu svega 8°/o. U Kanadi sa posljednjih 20 godina ostalo je nezašumljeno 95°/o sječina). U carskoj Rusiji, käö i u svim ostalim kapitalističkim zemljama eksploatatorske klase ispoljile su svoju rušilačku tendenciju u uništavanju prirodnih bogatstava zemlje, uključivši tu i šumsko bogatstvo. U carskoj Rusiji iskorištavale i uništavale su se najpristupačnije šume ne vodeći ni malo računa o šumama opće-narodnog značaja. Prvi korak sovjetskih vlasti u oblasti šumarstva bio je uništenje socijalne osnove kapitalističkog šumarstva. Na drugi dan Oktobarske revolucije (8. novembra 1917. g.) dekretom »O zemlji« za uvijek je ukinuto privatno vlasništvo nad šumama i šume su proglašene državnom općenarodnom svojinom. Dekretom »O šumama« izdanim 27. maja 1918. udareni su temelji upravljanja nacionaliziranim šumama. Bez obzira na glavne poteškoće prvih godina, borbe sa vanjskim i unutarnjim neprijateljima, borbom za glađu i ruševinama, bez obzira na nezamjenjivu važnost drva kao ogrjeva, Lenjin i sovjetska vlada nisu zaboravljali ni šumarstva. Jedan od prvih dekreta, potpisanim od samog Lenjina, .poslije pobjede Oktobra, bio je dekret o povećanju plaća šumskim službenicima. U dekretu od 5. aprila 1918. potpisanim od Lenjina, govori se »da je rat ostavio ogoljele ogromne površine, koje je potrebno u interesu naroda pošumiti« i »da sve šume treba inventarisati i u njima organizirati gospodarstvo«. — Bez obzira na teško stanje sa gorivom Sovjetski narodni komesarijat izdaje 2«6. augusta 1919. specijalnu instrukciju i zabranjuje »sječu ü šumskim parkovima, naučnim, kulturnim i zaštitnim šumama«. U periodu obnove (1921.—1925.) osnovna briga sovjetske vlade u pogledu šumarstva je bila obnova mehaničke i celulozne drvne industrije. Započeta je inventarizacija šuma u Ukrajini, Bjelorusiji i evropskom djelu RSFSR, započeti šumski kolhozni radovi, izdvojene šume mjesnog značenja i izdan Šumarski kodeks (1923.). Za vrijeme perioda borbe za industrijalizaciju (1925.—1928.) glavna pažnja je posvećena sječivom fondu za industriju i graditeljstvo, uređivačkim, kulturnim i meliorativnim radovima. U tom periodu počimlje borba sa ostacima kapitalističkih ideja (prof. Orlova i drugih). Prva pjatiljetka (1929.—1932. g.) karakterizuje potpuni poraz reakcionarnih sila na ekonomskom polju zemlje i buržoaskih »teorija« u šumskom gospodarstvu. Formira se nova organizacija šumarstva, potčinjena zadaćama industrijalizacije (stvaranje šum. industrijske zone) i razvitak socijalističke poljoprivrede i vodnog gospodarstva (stvaranje šum. kulturne zone). 116 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Drugom pj.atiljetkom (1-933.—rl937.) završena je izgradnja socijalizmadonesen Staljinski ustav, a u šumarstvu glavna pažnja je posvećena tehničkoj rekonstrukciji i .eksploataciji -šuma. Veliki razvitak šumskog gospodarstva, pokazuje se naročito na području vodozaštitnih zona. Neobično se razvija šumska aviaciona taksacija i protiv-požami radovi. Stvaraju se šumski pojasi u šumskim rajonima juga i jugo-istoka, uvode se mašine u šumskim kulturnim radovima i avijacija za obranu od požara i zaštitu od zaraza. U trećoj pjatiletki bilo je u planu organizirati šumsko gospodarstvo u rajonima Sibira i Evropskog Sjevera, producirati 2—2,5 milijarde m3 drvne mase, pošumiti 5 milijona šumske i poljoprivredne površine, provesti sanitarne sječe na desetinama milijona hektara, osušiti stotine tisuća hektara močvarnih šuma i dr. Kako je poznato, treća pjatiletka je prekinuta vjerolomnim napadom hitlerovske Njemačke na Sovjetski Savez. U Zakonu o petgodišnjem planu obnove i razvitka narodnog gospodarstva SSSR za 1946.—1950. godinu po obnovi u daljnjem razvitku sovjetskog šumarstva predviđeno je slijedeće: »U oblasti šumske industrije povećati (za 1950. godinu) u ....^ đenju sa predratnim nivoom, dobivanje tehničke drvne građe za 50% i proizvodnju piljenog drvenog materijala za 14%. Ostvariti proizvodni kapacitet sječe šuma od 6 milijona m" drvnog materijala, izradu furnira od 300.000 ms i izradu 75 milijarda kutija šibica. Obnoviti industriju za preradu drva, a naročito izradu namještaja. Povećati proizvodnu bazu za dopremu šumskog materijala sa obaveznim dovozom do splavova na rijekama: Sjevernoj Dvini i njenim pritokama, Pečori, Kami, Vjatki, Kilmezi, Uhži, Vjetlugi i Bjeloj, a isto tako poboljšati i dopremu šumskog materijala u Zapadnom Sibiru i na Dalekom Istoku. Izgraditi u toku pjatiljetke u zavodima šumske industrije, prije svega u sjevernim, sjeverozapadnim rejonima i na Uralu (bazen rijeke Kame), 17.500 km puteva za prevoz građe mehaničkom vučom, a od toga 6.500 km željezničke pruge uskog kolosjeka, 2.500 km traktorskih drumova i 8.500 km automobilskih cesta. Povećati izgradnju kraćih i boljih puteva. Do kraja pjatiljetke najmanje 70% autotraktorskog parka, koji se upotrebljava za izvoz građe, preraditi za pogon drvom. Povećati kadrove stalnih radnika zaposlenih na pripremanju šumskog materijala i na bazi poboljšanja produktivnosti rada. Preorjentirati dopremu i odvoz šumskog materijala od načina rada u kome preovlađuje ručni rad, u razvijenu mehaniziranu industriju sa stalnim i kvalifikovamm kadrovima radnika. U tu svrhu treba obezbjediti masovnu primjenu električnih pila za sječu šume i traktora za podvoz šumskog materijala, podići nivo mehanizacije dopreme i podvoza šumskog materijala za 75% od cjelokupnog obima radova i mehanizaciju odvoza pomenutog materijala na 55%. što više mehanizirati teško savladive radove kod transporta splavovima, utovar i istovar. Pripremiti i montirati u šumskoj industriji 40.000 električnih pila 7.500 traktora za vuču, 4-500 traktora za odvoz drva, 470 vozova sa platformama za uski kolosjek, 14.000 kamiona sa prikolicama,, a isto tako potreban broj buldožera, u svrhu obezbjeđenja normalnog rada mehanizama, razviti baze za opravke. Razviti hidrolitičku industriju, povećati izradu hidratisanog špiritusa u 1950. godini za 8 puta u poređenju sa predratnim nivoom. Za sulfidno-špiritusnu i hidrolitičku industriju izgraditi nove fabrike sa kapacitetom od 7 milijona dekalitara špiritusa. Osigurati kompletnu 117 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 24 <-- 24 --> PDF |
preradu drvnih otpadaka od šumske sječe i celulozno-papirne proizvodnje ü Spiritus; u proteine i u druge hemijske produkte. , : Stvorili krupnu industriju za. kemijsku preradu drva, obezbedrti u prvom redu povećanje proizvodnje octene kiseline, acetatnih rastvarača, kolofonijaterpentine.« i . (Petogodišnji plan obnove i razvitka narodne privrede SSSR izdanje »Borba« strana 85.) . , Organizirati poljozaštitne šumske nasade u kolhozima i sovhozima šumskostepskih räjoria, a postojeće nasade te vrste uvećati za brzorastućim drvljem i gr ml j em (iz čl: 25). . Na. kraju ovog kratkog informativnog prikaza sovjetskog šumarstva spominjem glavne karakteristike sovjetskog socijalističkog šumskog gospodarstva: 1. Ujedinjenje svih šuma u rukama države radnika i seljaka, ukinuće svake privatne svojine nad šumama i uništenje svih izvora kapitalističke eksploatacije, kapitalističkogviška vrijednosti i renti u šumskom gospodarstvu. 2. Plansko iskorišćavanje šumskih bogatstava i plansko vođenje narodnog šumskog gospodarstva u interesu cijelog naroda. 3. Podčinjenje zadaća šumskog gospodarstva, zadaćama izgradnje socijalizma.´ "´ 4. Socijalistička rekonstrukcija i industrijalizacija šumskih gospodarstva i šumske industrije. ´ 5. Nove socijalističke forme rada (udarništvo, socijalističko takmičenje, stahanovski pokret). 6. Uvođenje moderne tehnike proizvodnje (mehanizacija, aerofikacija, hemizacija, radiofikacija i plansko primjenjivanje naučnih osnova u razradi novijeg tehničkog vođenja šumskog gospodarstva. 7. Korjenito popravljanje materijalnih i kulturnih uslova rada šumskih radnika i- službenika. Na osnovu gornjih principa u Sovjetskom Savezu za 20 godina (t. j . do 1937. g. od koje godine su podaci) osnovano je 91°/o nove drvne industrije, organizirano u svijetu još do neviđenih veličina šumska gospodarstva na površini od oko milijardu ha. Zemlja se potpuno oslobodila zavisnosti od inostranstva u oblasti drvne industrije, povišena je plaća šumskim radnicima i službenicima, povećala se produktivnost rada i kulturne potrebe šumskih i šumskoindustrijskih radnika, proširila se i mehanizirala šumska eksploatacija na nove sjeverne i istočne rajone, povećala se za dva puta alimentacija sječa, odvojeno za mjesne potrebe i kolhoze 117 milijona ha šume, organizirana u neviđenom, na svijetu, opsegu borba sa sušom, erozijom, denudacijom, na 54 miEjona ha iznova podignuto (za vrijeme 20 godina) 2,2 milijona ha šume, inventarisano 384 milijona ha (od toga 128 milijona novim aerofotometodom), potrošeno je oko 2 milijarde rubalja na šumska gospodarstva, postavljeno na sasma nove osnove šumsko i naučno obrazovanje i naučno istraživački radovi i t. d. i t. d. Radovi izvršeni za ovaj kratki period postojanja socijalističke države, u šumskom gospodarstvu, u znatnoj mjeri premašuju po zamašnosti ne .samo šumsko-gospodarske radove za sve vrijeme postojanja bivše carske Rusije, nego i samih tehnički, naprednih industrijskih država kao što je na pr. SAD. .......... : ..... ........ ........... . ......... ..... « ..... ...... ...... ........... ..... ............. . .....-.. ......... ......... . 1946—1950 .. . / < ´ 118 |