DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 14     <-- 14 -->        PDF

2. Snabdevanje zadruga ogrevnim drvom i sitnom građom. Pomanjkanje
ogreva u poljoprivrednim rejonima.
Sve veći pokret za osnivanje seljačkih radnih zadruga nameće nam pitanje
snabdevanja tih zadruga ogrevnim drvom i sitnijom građom u krajevima,,
koji su oskudni na drvu. Pomenuto je već da danas imamo oko 350 seljačkih
radnih zadruga koje učlanjuju oko 25.000 seljačkih domaćinstava. Te zadruge
su većinom u Vojvodini i Slavoniji.


Pretpostavimo da tih 25.000 domaćinstava treba godišnje polovicu od one
količine ogreva koju troši prosečno jedno seljačko domaćinstvo u Hrvatskoj


— jer će se koristiti i poljoprivrednim otpacima — dakle 7,5:2 = 3,75 prm.
Prema tome bi morali dati tim zadrugama 93.750 prm. ogreva, pa kako ga
nema u blizini morali bi ga prevesti, u koju svrhu bi nam trebalo 3125 vagona.
Ogroman je gubitak zadružne privrede, kao i privrede uopšte, ako zadružno
seljačko domaćinstvo mora da kupuje ogrev, koji mora da se prevozi
železnicom iz drugih krajeva, jer prvo: slabi ekonomsku snagu zadružnog
domaćinstva, koje kupuje nešto što može samo da proizvede, i drugo: opterećuje
železnički saobraćaj.


Radi toga je i postavljeno kao princip kod udruživanja seljačkih gazdinstava,
kojima je ekonomska osnova poljoprivredna, a ujedno su i posednici
šumskih površina, da se u seljačku radnu zadrugu udružuje ceo posed: poljoprivredno
zemljište sa šumama koje čine zadružni šumski fond.


Ako pak seljačka radna zadruga nema šumskog fonda na pr. većina
zadruga u Vojvodini i Slavoniji, treba ga pošumljavanjem sa brzo rastućim
vrstama drveća svake godine postepeno stvarati. Svaka zadruga će u sklopu
svog imanja naći zemlje koja nije najpodesnija za poljoprivredne kulture:
čiste peskulje, mrazišta, podvodna tla, kisela it. d. Pošumljavanjem takvih
zemljišta brzorastućim vrstama zadruga može da dobije već za kratko vreme
ogrev kao i sitnije Sortimente kao što je n. pr. kolje. Naročito je podesna
u tu svrhu u ravnicama naših velikih reka kanadska topola a u brezuljastom
području bagrem. Jedan ha bagrema 6 godina starog daje 4—6 cm debelo
drvce i drvnu masu od 12—40 m3, jedan ha može prema tome da snabdije sa
ogrevom od 3 do 10 domaćinstava.


Nijedan godišnji proizvodni plan seljačkih radnih zadruga ne bi smio da
bude bez predviđene površine za pošumljavanje.


Na koncu ćemo rekapitulirati ovo pitanje:


1.
Zadruga nema šumskog fonda ili vrlo malo. Poljoprivredni otpaci i
zadružna nabavka uglja ili lignita. Stvaranje šumskog fonda pošumljavanjem
brzorastućim vrstama drveća.
2.
Zadružne šume pokrivaju potrebu zadrugara na ogrevu. Čuvanje i
održavanje šumske površine i redovno pošumljavanje sečina.
3.
Prihod zadružnih šuma prelazi potrebe zadrugara. Stvaranje rezerva
ili višak upotrebiti u opšte zadružne svrhe.
Male seljačke hrastove šume i zabrani imaju jedan Sortiment, koji redovno
državne šume nemaju u velikim količinama, a to je rudno drvo. Državna
bi preduzeća mogla da vrše zamenu tog drva za ogrev.


108