DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Područje Broj
domaćinstava
Prosječna
potrošnja prm.
Na 1
domaćinstvo
Ćela Hrvatska,
bez gradova
567.024 4,239.702 7.5
Lika 31.429 368.296 11.7
Banija 35.714 348.972 9.8
Karlovac 35.471 336.358 9.5
Primorje—
Gorski Kotar
45.388 328.199 7.3
Dalmacija 113.373 ´ 257.982 2.2


U kubnim metrima, za ćelu Hrvatsku, otpada na sela:
ogreva 2,755.806 m3
građe 130.000 m3


Ukupno dakle sela troše u Hrvatskoj 2,885.806 m3 drva. Samo akcijom
za zatvorena ognjišta postigla bi se ušteda od»najmanje 500.000 m3 godišnje.


Iz gornjih se tabela vidi da Lika troši po domaćinstvu najviše drva,
11,7 prm, dok na pr. Primcrsko-goranski okrug i pored sličnih klimatskih
lislova troši 7,3 prm po domaćinstvu, usled kulturnijeg načina života. Dalmacija
troši apsolutno najmanje drva, tj. 2,2 prm po domaćinstvu, ali ako bi tu
količinu stavili u odnos prema prihodnoj sposobnosti šuma i šikara u Dalmaciji,
možda bi dobili veću cifru nego u Lici. Treba sve poduzeti da se prestane sa
rasipanjem drva.


Da se postigne ušteda na drvu, nije dovoljna sama propaganda putem
članaka, predavanja i slika, dakle putem prostog ubeđivanja. Potrebno je da
se promeni i ojača ekonomska osnova seljaka, da bi propaganda mogla da
padne na plodno tlo.


Jedan od puteva za postignuće toga cilja t. j . štednje na drvetu jeste
svakako zadrugarstvo, jer se razvojem zadrugarstva jača i ekonomsko stanje
pojedinih zadrugara.


Investicije koje su potrebne u seljačkom domaćinstvu radi racionalnog
potroška drva svakako je lakše i jeftinije izvesti putem zadruge i s obzirom
na nabavku materijala i kvalifikovane radne snage.


Direktna posledica racionalizacije potrošnje drva osetiće se odmah u
samome domaćinstvu u oslobođavanju one radne snage i vremena koji su bili
potrebni za izradu i prevoz suvišne količine drva, te njena upotreba u druge
korisnije svrhe.


Radi toga će svako pravilno rukovodstvo zadruge težiti i svim silama da
racionalizira potrošnju drva. A kojim će merama rukovodstvo zadruge to
postići? O tome je već mnogo pisano:



nabavkom ploča, pećnica i čunkova za štednjake,

zidanjem štednjaka,

blagovremenom izradom drva, da bi se moglo upotrebiti u suvom
stanju,

izgradnjom zadružne pekare i vešarnice i

izgradnjom zgrada od tvrdog materijala itd.
107