DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Ekonomska osnova ovog konkretnog gazdinstva jeste prodaja trupaca iz vlastite šume, izrada i prevoz sa vlastitom radnom snagom i stokom, kao i rad na izradi i prevozu trupaca u šumama drugih posednika, dakle rad u šumi uopšte. K tome se pridružuje izvesno vreme rada u drvnoj industriji. Sudeći po povećanim prodajama drva iz vlastite šume izgleda da se gazdinstvo oslanjalo na šumu. Kod izvanredne konjukture šumskih radova, gazdinstvo je čuvalo svoju šumu i prihod baziralo isključivo na radu u drugim šumama. I ako slabo ratarstvo i stočarstvo, bilo je ipak jaka pomoć gazdinstvu. Od presudne je važnosti za ravnotežu ovog gazdinstva bila produkcija sena za ishranu konja i krave, i danas je ona najvažniji faktor aktive i pasive gazdinstva. Prema mišljenju samoga domaćine, ekonomska ravnoteža ovoga gazdinstva je vrlo labilna i neće se dugo održati. Ne mislimo uopštavati podatke ove konkretne, sasvim površne i jedine analize, ukazali smo samo na potrebu ovake analize kad se radi o udruživanju privatnog šumskog posed a. Očigledno je da se opstanak ovakih gazdinstva nemože održati dugo na individualnoj osnovi; jer su sečive drvne mase sve manje. Proletarizovanje i odlazak u industriju, jednog dela malih posednika, bilo je počelo još pre prvog rata. Prema tome put, siromašnijih i srednjih seljaka šumoposednika, vodi svakako u zadrugu. Međutim kao što srno već videli sa otkupnom zadrugom koja preuzima od svojih članova drvo nije ništa postignuto. Tek seljačka radna zadruga bi mogla da to pitanje resi, ukoliko — ponavljamo — postoji ekonomska osnova za taj tip zadruge, a bez obzira na vrst, tj.te zadruge mogu biti šumske, zatim kombinovane sa planinskim stočarstvom ili sa profesionalnim izvozom i ...^ vozom drva iz šume. Iznosimo nekoliko stepena šumskih seljačko-radnih zadruga: 1) Etat zadružne šume se izrađuje sa radnom snagom i stokom pojedinih zadrugara. Iz brutto prihoda isplaćuju se zadrugari koji su radili u šumi sami ili sa stokom, a čista dobit se deli prema vrednosti idealnih delova pojedinih zadrugara. 2) Pored zajedničke šume u zajedničku imovinu ulazi i radna stoka,, kola i sretstva za proizvodnju. Obračun prihoda prema radnim danima. Uneseni inventar se otplaćuje. 3) Sem zajedničke šume i zajedničkih sretstava za proizvodnju ulaze u zajedničku imovinu i livade i pašnjaci za proizvodnju sena i ishranu radne stoke. K tome mogu da dođu i delovi poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju zobi. Ove zadruge mogu se specijalizovati u izvozu i prevozu trupaca i drva iz šume. . / 4) Daljnje proširenje ekonomske osnove šumskih zadruga može da bude´ a) sa planinskim stočarstvom, ukoliko ono samo nije jako, da obrazuje, stočarsku planinsku zadrugu i b) sa voćarstvom. : Ostalo poljoprivredno zemljište ostaje kao okućnica u individualnom vlasništvu. ! Uvid, u sve ove probleme daće nam kompleksna analiza i statistika privatnog poseda. \ . 104 |