DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1947 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKIH SEKCIJA DRUŠTAVA INŽENJERA I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE GODIŠTE 71. MART GODINA 1947. Ing. DUŠAN KLEPAC (Zagreb): INVENTARIZACIJA ŠUMA U PLANSKOJ PRIVREDI .............. .... Pomanjkanje pouzdanih podataka o šumskim površinama, drvnim masama i e´tapama bilo je razlogom, da je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, [Šumarstvo] N. R. Hrvatske započelo u proljeće 1946. godine inventarizacijom šuma. Glavni cilj tih radova bio je stvoriti što prije preduslove kako bi se gospodarenje u svim šumama moglo voditi po unapred određenom planu. Moramo ovdje naglasiti da je Ministarstvo počelo raditi samostalno, po vlastitoj inicijativi, no kasnije je uskladilo radove na pitanjima inventarizacije sa naknadno izašlim Uputstvima za inventarizaciju šuma Saveznog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva (br. 3.200) od 28. svibnja 1946. godine. Prema tome sada se inventarizacija šuma vrši u smislu tih uputstava. Danas je na tome sektoru rada angažiran jedan cijeli otsjek (Otsjek za taksaciju) u Ministarstvu. Organizacija radova na terenu provedena je tako da je uz stručnjake iz Ministarstva mobiliziran i jedan dio šumarskih inženjera N. O.-a i šumarija. Zbog velike važnosti tih radova i zbog njihovog opsega i po vremenu i po broju zaposlenih stručnjaka na terenu mišljenja smo da je potrebno upoznati sve šumarske stručnjake bar sa osnovima inventarizacije šuma. To je tim opravdanije, ako se podvuče intencija Saveznog Ministrstva poljoprivrede i šumarstva »da čitav stručni aparat u jednom vremenski ograničenom roku koncentrira sve svoje snage rješavanju tog najosnovnijeg zadatka (inventarizacije šuma), te da se nakon- toga može istom koncentracijom posvetiti slijedećim zadacima«. Pokušat ćemo prikazati glavne karakteristike sadanje inventarizacije šuma i svratiti pozornost na težište predmeta, da bismo time istaknuli kako´ se inventarizacija ima provesti i u koju svrhu. Ne ćemo ulaziti u tehničku stranu inventarizacije šuma, niti ćemo se ovdje baviti metodama za ustanovljivanje taksacionih elemenata i određivanje etata. Istaknuti ćemo samo da te metode nisu postavljene kruto, nego da je dana široka mogućnost njihove uporabe, tako da se u svakom konkretnom slučaju može upotrijebiti ona metoda i onaj način rada koji će u određenom roku i uz minimalne troškove dati najpouzdanije rezultate. 65 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1947 str. 4 <-- 4 --> PDF |
V Sadanjoj inventarizaciji šuma udaren je temelj podjelom državnog teritorija na šumsko-privredne oblasti, šumsko-privredna područja i šumsko gospodarske jedinice. Gospodarska jedinica je skup sastojina koje imaju isti uzgojni oblik i istu ophodnju, a udružuju se u cjelinu obzirom na jednaki cilj gospodarenja i zajedničko određivanje godišnjeg prihoda, t. j . etata. Takve gospodarske jedinice grupiraju se u šumsko-privredna područja, koja pretstavljaju jednu gospodarsku cjelinu. Više takovih područja čine gospodarsku cjelinu šireg opsega — t. zv. šumsko-privrednu oblast. Osnovna je karakteristika šumsko-privrednog područja da se iz šuma tog područja podmiruju lokalne potrebe na drvu izravnavanjem sječivih etata pojedinih gospodarskih jedinica unutar područja. Značaj šumsko-privrednih oblasti sastoji se u mogućnosti alimentiranja šumske industrije sirovinama. Te sirovine! treba da potiču od viškova drvnih masa etata nakon podmirenja lokalne potrebe u privrednom području. Unutar šumsko-privrednih oblasti treba također postignuti izravnavanje industrijskih etata, i to na taj način da iscrpljenje etata u jednom privrednom području ne povlači za sobom nemogućnost snabdjevanja šumske industrije. To znači, da će zadatak inventarizacije biti i u tome da se fiksiraju definitivne granice šumsko-privrednih područja i oblasti ne samo sa gledišta uređivanja šuma nego i sa gledišta iskorišćavanja šuma, alimentiranja industrije, podmirenja lokalne potrebe i t. d. To konkretno znači da treba najprije ustanoviti etate po gospodarskim jedinicama, šumsko-privrednim područjima i oblastima, te njihove veličine usporediti sa lokalnim i industrijskim potrebama. Tek na temelju takve komparacije moći će se donijeti konačni zaključak da li će se neka gospodarska jedinica pripojiti ovom ili onom šumsko-privrednom području, da li će se neko šumsko-privredno područje pripojiti dotičnoj šumsko-privrednoj oblasti ili ne. Danas već imademo grubu podjelu* teritorija N. R. Hrvatske na šumskoprivredna područja i šumsko-privredne oblasti. Prikazano je to na slijedećoj tabeli Naglašujemoi da sadanje granice šumsko-privrednih područja i oblasti, koje služe kao baza obračunavanja, nisu fiksno postavljene nego ih treba ovom inventarizacijom definitivno ustanoviti. Šumsko-privredna područja i oblasti jesu gospodarske jedinice višeg stupnja i one će uz osnovne gospodarske jedinice služiti kao baza uređivanja šuma, odnosno inventarizacije. Prema tome ne će se više vršiti inventarizacija šuma po kategorijama vlasništva, a ni izolirano po gospodarskim jedinicama ispuštajući iz vida susjedne šume. Ne će se više inventarizirati šuma nezavisno jedne od drugih bez obzira na potrebe naroda. Sadanjom inventarizacijom šuma obuhvatiće se sve šume cijelog područja, odnosno cijele oblasti, odnosno cijele države. S tim u vezi tretiraće se i uzeti u račun cijelo područje, odnosno cijela oblast, sa ciljem da se postigne u najskorijoj budućnosti potrajnost prihoda na cijelom šumskoprivrednom području, oblasti, odnosno državi, bez obzira na potrajnost prihoda pojedine gospodarske jedinice. Prema spomenutim uputstvima Saveznog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva inventarizacijom šuma ima se postići slijedeće: A. Ustanoviti inventar svih šuma po gospodarskim jedinicama, šumskoprivrednim područjima i šumsko-privrednim oblastima. B. Sastaviti perspektivni program radova za prvih 20 godina. * Ovi su podaci izračunati iz statistike šuma od godine 1938. 66 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1947 str. 5 <-- 5 --> PDF |
C. Sastaviti petogodišnji plan za izvršenje prve etape radova. To su tri dijela sadanje inventarizacije šuma. Prvi dio: ustanovljenje »inventara šume« sastoji se od terenskih radova, a druga dva dijela pretstavljaju kancelarijske poslove koji se baziraju na temelju prvog dijela. »Inventar šume« sastoji se od tri elaborata: 1. Elaborat o ekonomskoj podjeli zemlje na šumsko-gospodarske jedinice. 2. Elaborat o opisu šuma. 3. Elaborat o utvrđivanju potreba na drvu i ostalim šumskim proizvodima. Prema tome prvi je posao inventarizacije šuma formiranje gospodarskih jedinica unutar šumsko-privrednih područja. Predviđena su tri tipa gospodarskih jedinica: državne, komunalne i seljačke, a imaju se obrazovati prema načelima nauke uređivanja šuma. Zatim se prelazi na ustanovljivanje taksacionih elemenata šuma po gospodarskim jedinicama, a nakon toga slijedi prikupljanje podataka o potrebi na drvu. Tu se razlikuje lokalna potreba i potreba industrije, te potreba redovita i izvanredna. Ovakav rad uređivanja šuma jedino je opravdan, jer se uz taksacione podatke ustanovljuje i potreba o ŠumskolO- i privredna .. oblast Donjoi posavska oblast Donjoii podravska oblast Bjelovareko. pakračka oblast li li Šumskoprivredno područje 1. Novsko Novo2. Gradiško 3. Požeško 4. Diljsko 5. Vinkovačko 6. Spačva Sveukupno: 1. Osiječko 2. Beljsko 3. Našičko Virovitičko4. Slatinsko Sveukupno: 1. DaruvarslkoPakračko 2. ČazmanskoGarešničko 3. Bjelovarsko 4. ĐurđevačkoKoprivničko 5. Križevačko Sveukupno: Šumska površina obrasla ukupna OPASKA drvećem ha 28.075 4.1.238 40.593 37.751 23.257 33.123 204.037 25.510 19.594 34.425 48.084 127.613 54.044 35.882 40.428 25.977 32.061 188.392 34.686 42.647 41.085 41.156 24.250 38.434 222.258 26.472 21.727 36.504 i 50.189 134.892 57.328 36.057 42.740 28.265 32.130 196.520 67 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1947 str. 6 <-- 6 --> PDF |
. i 9 3 IV V VI VII VIII IX Šumskoprivredna oblast Zagorje 1 Zagrebačka oblast Banijsko- Kordunaška oblast Gorski Kotar i Primorje Lička oblast Jadranska oblast Mri 1. 2. 3. 1. 2. 3. 4. 1. 2, 3. 4. 5. 1. 2. 3. 1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Šumskoprivredno područje Međumursko Varaždinsko Krapinsko Sveukupno: Zagrebačka Gora Lonjsko Odransko Žumberačko Sveukupno: Petrinjsko Dvorsko Glmsko Koransko Dobransko Sveukupno: Ogulinsko Gorski Kotar Primorsko- Kapelsko Sveukupno: Južni Velebit Sjev. Velebit Mala Kapela Srednje Ličko Plješivica Sveukupno: Gornje Primorje Gornje Ostrvsko Zrmanjsko Krško Getinsko Donje i Ostrvsko Dubrovačko Sveukupno: Sveukupno: Šumska površina obrasla ukupna OPASKA drvećem ha 7.091 9.532 31.668 33.720 42.532 47.326 81.291 90.578 41.208 42.298 33.453 35.073 36.855 37.895 40.578 41.369 152.094 156.635 36.632 38.564 21.420 21.994 - 27.949 32.331 34.321 . 40.843 17.500 18.200 137.822 151.932 52.031 53.529 79.850 81.876 46.020 47.120 177.901 182.525 27.485 30.557 56.820 72.857 36.267 38.497 29.259 46.336 61.593 75.488 211.424 263.735 27.643 30.674 16.320 16.488 69.589 93.362 43.776 47.405 97.836 107.250 26.522 30.199 62.212 62.212 343.898 387.590 1,624.472 1,786.665 | 68 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1947 str. 7 <-- 7 --> PDF |
na drvu. Spomenuta Uputstva za inventarizaciju šuma stala su na stanovište »da su životne potrebe širokih narodnih masa i industrije jače nego što su naša nastojanja da zavedemo neki red u šumsko gospodarstvo. Sve naše kalkulacije oko uređenja šumskog gospodarstva ostaju viseće u zraku, ako se kod planiranja ne vodi računa o faktičnim potrebama, ako se ne utiče na razvoj potrošnje i na racionalizaciju te potrošnje«. To je tim opravdanije, jer će se usporedbom sječivih etata sa faktičnim potrebama vršiti distribucija šumskih proizvoda, tako da bi se iz viškova drvne mase nakon podmirenja lokalne potrebe snabdjevala šumska industrija. Radovi koji se odnose na prvi dio inventarizacije — na »inventar šume« — treba da se obave što prije kako bi cjelokupna inventarizacija mogla biti dovršena do 1. novembra 1947. godine. Metode kao i organizacija rada treba da su takvi da bude udovoljeno postavljenom zadatku do napred određenog roka. Prema tome prvi je princip kod tehničke provedbe sadanje inventarizacije šuma da se metode rada saobraze tom kratkom roku. Drugi je princip da se za sve podatke obavezno istakne način rada kojim će se ti podaci ustanoviti. Iz toga slijedi da treba prikupiti onakve podatke kakvi se pod danim uslovima i okolnostima u tako kratkom, roku mogu ustanoviti. U izvjesnim slučajevima biće vrlo točnih podataka, ali gdjekad i sasvim aproksimativnih. Stoga je obavezno navesti stepen pouzdanosti ustanovljenih podataka. Za razliku od dosadanjih statistika i evidencije šuma moći će se na temelju tako sastavljenog »inventara šume« tražiti izvori pogrešaka, a naknadnim radovima u narednih 20 godina uspjeće se postepeno dotjerati pouzdanost tako prikupljenih podataka. Na temelju tog prvog dijela inventarizacije, t. j . »inventara šume«, sastavlja se drugi dio, t. j . dvadesetogodišnji perspektivni program radova. Taj se perspektivni dvadesetogodišnji program sastoji iz: 1. Programa radova oko uređivanja šuma. 2. Programa iskorišćavanja glavnih i sporednih šumskih užitaka. 3. Program distribucije šumskih proizvoda. 4. Program dislokacije šumske industrije. Po principu »iz velikoga u malo« sastavlja se program definitivnog uređivanja šuma za 20 godina. To znači predvidiće se detaljno uređivanje onih šuma kojih su podaci najnepouzdaniji. To su šume za koje ili uopće nema uređajnih elaborata ili su ti operati već zastarjeli. Prema tome ne odustaje se od objektivnih metoda uređivanja šuma, no obzirom na planski rad potrebno je ustanoviti izvjesni redoslijed i prioritet detaljnih uređajnih radova. Da bi se to postiglo, moralo se pristupiti predradnjama, t. j . gruboj inventarizaciji šuma, koja će nam dati pregled o stepenu uređenosti naših šuma i time diktirati gdje će se i kojim će se redom obavljati detaljni, definitivni radovi uređivanja šuma. Iz podataka o »inventaru šume« sastavlja se program iskorišćivanja glavnih i sporednih šumskih užitaka. Na temelju tog programa i podataka o lokalnoj potrebi na drvu treba ustanoviti po šumsko-privređnim područjima viškove etata nakon podmirenja lokalne potrebe. Ukoliko će takvih viškova biti, podvrći će se planskoj distribuciji alimentirajući šumsku industriju u dotičnoj šumsko-privrednoj oblasti. S time u vezi pojaviće se pitanje dislokacije šumske industrije, promjene granica šumsko-privrednih oblasti i t. d. Zadatak današnje inventarizacije jest između ostaloga sastaviti perspektivni program i u tom, pravcu. 69 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1947 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Na temelju dvadesetogodišnjeg perspektivnog programa sastavlja se petogodišnji plan za izvršenje prve etape radova t. j . treći dio inventarizacije šuma. Taj petogodišnji plan sastoji se iz: 1. Petogodišnjeg plana radova oko uređivanja šuma. 2. Petogodišnjeg plana iskorišćavanja glavnih i sporednih užitaka. 3. Petogodišnjeg plana distribucije šumskih proizvoda. Petogodišnji plan obuhvaća prvu etapu radova dvadesetogodišnjeg pro grama. Petogodišnjim planom uređivanja šuma utvrdiće se gospodarske jedi nice, koje će se detaljno urediti tokom prve etape od 5 godina. Petogodišnjim planom iskorišćavanja glavnih i sporednih užitaka odrediće se sječivi etati, a planom distribucije biće ustanovljeni industrijski etati. U tom duhu se danas provodi inventarizacija šuma u Hrvatskoj sjeverno od rijeke Save, gdje se terenski radovi nalaze u završnoj fazi. Do sada su se šume svake pojedine kategorije vlasništva uređivale na poseban način. Za uređivanje državnih šuma postojala su Uputstva Ministarstva šuma i rudnika u Beogradu br. 33.820 od 29. prosinca 1931. godine. Za uređivanje šuma pod naročitim javnim nadzorom vrijedila je Naredba Kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade od 23. travnja 1903. godine broj 23.152. Šume imovnih općina uređivale su se po Naputku B za izmjeru, procjenu i uređenje gospodarstva kod krajiških imovnih općina, a kasnije po kontrolnoj metodi ing. M. M a r k i ć a. Što se tiče privatnih šuma, tu je postojala mogućnost odabiranja naprijed spomenutih metoda uređivanja šuma. Po tim uputstvima, napucima, naredbama i direktivama vršila se inventarizacija, odnosno uređivanje šuma. Prema tome nije bilo jedinstvenog rada u uređivanju šuma, a ni povezanosti čak niti za jednu vrst šumovlasnika, a kamoli za sve šume. To je još razumljivije, ako se uoči da i Zakon o šumama od godine 1929. (§ 74.) nije nije tražio uređivanje, pa ni inventarizaciju privatnih šuma manjih od 300 ha. Kako do sada nije bilo organske povezanosti gospodarskih jedinica u gospodarske jedinice višeg tipa (područja i oblasti), nije se vodilo računa o izravnavanju etata čak ni u okviru jednog ravnateljstva šuma, izuzev male iznimke, a kamoli u granicama države. Uz najsavršenije metode uređivanja šuma i najbolju volju šumarskih stručnjaka za osnivanje gospodarskih oblasti i područja nije moglo biti planskog šumskog gospodarstva i planskog uređivanja šuma. Dok se prije vršila inventarizacija šuma izolirano po kategorijama vlasništva, danas se pristupilo organizirano inventarizaciji svih šuma za cijeli državni teritorij bez obzira na vrst vlasništva. S druge strane treba naglasiti, da se do sada kod radova uređivanja šuma nije dovoljno vodilo računa o potrebama na drvu širokih narodnih masa i industrije. Danas, baš naprotiv, onim istini marom kojim se ustanovljuju taksacioni elementi, prikupljaju se i podaci o potrošnji drva radi pravilne distribucije šumskih užitaka. I po metodama rada razlikuje se sadanja inventarizacija šuma od dosadanjih takvih ili njima sličnih radova. Na temelju prijašnjih metoda uređivanja šuma doneseni su gdjekad nepouzdani podaci kako u pogledu veličine etata, tako i u pogledu njegova iskorišćavanja. Sadanjom inventarizacijom bila bi ta mogućnost smanjena, jer se gospodarske jedinice ne tretiraju više samostalno kao do sada. One su uključene u odnosno šumsko-privredno područje, koje pretstavlja jednu gospodarsku cjelinu za koju se kontrolira etat, sastavlja perspektivni program iskorišćavanja glavnih i sporednih užitaka i t. d. Prema tome ovakav je način uređivanja šuma mnogo objektivniji u 70 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1947 str. 9 <-- 9 --> PDF |
- prosuđivanju veličine godišnjeg prihoda šume, a potrajnost prihoda bila bi teoretski sigurnija. Osim toga, valja naglasiti, da ti radovi ne pretstavljaju danas neko naročito opterećenje i trošak u usporedbi sa dosadanjim troškovima uređivanja šuma. Danas je država preuzela inventarizaciju svih šuma, tako da komunalne i privatne Šume nisu više opterećene velikim troškovima uređivanja šuma. U eri obnove naše porušene zemlje i ovi radovi imaju hitan značaj. Njihov pravodobni završetak znači 1. I. 1947. godine početak prvog petogodišnjeg planskog rada u našem šumarstvu. S time u vezi je određen tako kratak rok za svršetak inventarizacije šuma kako bi se mogao što prije zavesti planski rad u šumarstvu. Sasvim je razumljivo, da će tako kratak rok izazvati izvjesne netočnosti. Zato će se po završetku ovih grubih radova inventarizacije pristupiti 1. I. 1948. godine detaljnom uređivanju šuma. Iz svega naprijed navedenog slijedi zaključak da bismo po završetku takve inventarizacije imali konačno jedanput grubi, ali sistematski pregled o stanju naših šuma, o njihovoj prihodnoj sposobnosti, o potrebama na drvu — kako lokalnim tako i industrijskim, o mogućnostima podmirenja tih potreba i t. d. Formiranjem i inventarizacijom šumsko-privrednih područja i šumsko-privrednih oblasti i fiksiranjem njihovih definitivnih granica dobili bismo čvrstu osnovicu za osnivanje novih industrijskih centara, kao i za eventualno likvidiranje starih. Pojedina šumsko-privredna područja diktiraće nam racionalnu štednju drva, odnosno uporabu ugljena mjesto drva, bolje iskorišćavanje prirodnih snaga i t. d, Konačno, mišljenja smo da bi i buduće organizacione forme šumskog gospodarstva mogle naći također svoj osnovni temelj u šumsko-privrednim područjima i oblastima. Sadržaj: Pomanjkanje pouzdanih podataka o šumskim-površinama, drvnim masama i etatima bili su razlogom, da se početkom 1946. godine počela vršiti inventarizacija šuma u F. N. R. J. sa ciljem da se stvore što prije preduslovi za plansku privredu u šumarstvu. Radi hitnosti toga zadatka određeno je sa strane Saveznog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva F. N. R. J. u Beogradu da se inventarizacijom svih šuma ima dovršiti do 1. studenoga 1947. godine. S time u vezi treba saobraziti metode rada, a organizaciju poslova provesti tako, da se udovolji postavljenom zadatku. Naglašuje se, da se zbog toga ne odustaje od objektivnih i detaljnih metoda uređivanja šuma, no obzirom na zavođenje planskog rada u šumarstvu, potrebno je ustanoviti izvjesni redosljed i prioritet detaljnih uređajnih radova. Da bi se to postignulo, moralo se pristupiti predradnjama, t. j . gruboj inventarizaciji šuma na osnovu koje će se dobiti točan pregled o stepenu uređenosti šuma F. N. R. J. i time će uspjeti odrediti gdje će se i kojim će se redom obavljati detaljni radovi uređivanja šuma. C o . e p . a . . e : B ..... c ......... .. ........ ......... ..... ........ ........ ... »... .......... ............... ..... . .... .......... .......... 71 |