DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Internationalen Kongresses forstlichen Versuchungs anstalten in Stockholm 1929.). — Bacterial blight of pea, its overintesing and dissemination. (Phytopathology 1928.). — Staining bacteria in plant tissue. (Phytopathology 1928.). — Bolesti bilja na fakultetskom dobru Maksimir. (Godišnjak sveučilišta u Zagrebu 1929.). — Nova fotobakterijaiz jadranskog mora i utjecaj koncentracije H iona na njeno svjjetljenje. (Rad jugosl. akademije 1931. — zajedno sa Dr. V. Vouk i Dr. Z. Klas). — Holandska brestova bolest. (Naš vrt 1931.). — Zvjezdasta plijesan ružinih listova (Marssonina rosae Lib.). (Naš vrt 1933.). — Rdja špargina (Puccinia asparagi D. C). (Naš vrt 1934.). — Biljnirak (Pseudomonas tumefaciens Sm. et Tows.). (Naš vrt 1934.). — Zamiranje i oživljavanje viših gljiva. (Priroda 1936.). — Rhabdocline pseudotsugae Syd. — nova pogibao za naše parkove. (Naš vrt 1936.). — Čudni koralji. (Priroda 1937.). — Zijevaličina rdja(Puccinia antirrhini Diet, et Holw.) Nova biljna bolest u našoj zemlji. (Naš vrt 1939.). — Paria obliqua (Pers.) Bres. — Prinos poznavanju biologije i patol. djelovanja gljive. (Glasnik za šumske pokuse 1937.). — Da li je Pholiota adiposa Fr. ili Pholiota aurivella (Batsch.) Fr. uzročnik karakteristične truleži jelova drva. (Glasnik za šumske pokuse 1937.). — Jasenov rak i njegov uzročnik. (Glasnik za šumske pokuse 1938.). — Žilava tigrasta — Lentinus tigrinus (Buli.) Fr. (Glasnik za šumske pokuse 1938.). — Bakterije. (Hrv. Enciklopedija 1940.). — Bakterioza. (Hrv. Enciklopedija 1940.). — Biljne bolesti. (Hrv. Enciklopedija 1940.). — Biljke svijetleće. (Hrv. Enciklopedija 1940.). — Crvena glavnica. (Hrv. Enciklopedija 1940.). — Čadjavica. (Hrv. Enciklopedija 1940.). — Drvo (anatomski). (Hrv. Enciklopedija 1940.). — Fascijacija (Hrv. Enciklopedija 1940.). — Holandska bolest brijestova. (Šumarski list 1943.). — Ključ za određivanje bolesti drveća. (Šumarski priručnik 1946.). ......... ŠUMARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE Na području Bosne i Hercegovine šumska površina iznosi blizu 2,5 miliona ha, dakle nešto oko polovice cjelokupne površine republike. Ako uzmemo u obzir da od ukupne površine, nekad obrasle visokom šumom, danas otpada na gole površine oko 240.000 ha, na uzurpirano zemljište oko 350.000 ha, na devastirane šunie-šikafe oko 500.000 ha, na suviše, ili nepravilno sječene šume oko 600.000 ha, onda je jasno za svakoga da se pitanje šumarstva mora već jednom da uzme ozbiljno u razmatranje, da se potraži put za liječenje nasljeđenog stanja i da se njime odlučno krene naprijed. Kada se hoće da ocijeni stanje poljoprivrede jedne zemlje, onda se medu prvim pitanjem postavlja koliki je prinos po hektaru i kakav je kvalitet proizvoda. To isto važi i za šumarstvo. Po godišnjem prinosu po hektaru s obzirom na količinu i kvalitet drveta cijeni se šumarstvo jedne zemlje. Ona sredstva koja stoje u poljoprivredi na raspolaganju za postizavanje toga cilja jedva mogu da dođu u obzir u šumarstvu. Đubrenje i obrada tla, izuzev rasadnika, u šumarstvu uopće ne dolaze u obzir. To bi bilo i suviše skupo. Ovdje stoje na raspolaganju sredstva pomoću kojih posredno nastojimo da nadomjestimo taj nedostatak, a ogledaju se, pored izbora vrsta drveća, u održavanju] izvjesnog broja stabala po hektaru, odnosa između tanjih i debljih stabala, stepena prodiranja svjetla na šumsko tlo i t. d. Postoji izvjesno stanje u šumi kod kojeg raspadanje listinca i grančica ima takav tok, koji obezbeđuje, s jedne strane biljna hraniva i osigurava zadovoljavajuću rahlost zemljišta s druge strane. Da u šumi ne smije biti natrulih stabala, stabala sa slabije tehnički upotrebljivom deblovinom i slično, samo se po sebi podrazumijeva. Ako su pobrojani i mnogi drugi manje važni nespomenuti uslovi zadovoljeni, šuma će nam odbacivati zadovoljavajući godišnji prinos. Za svaiku vrstu i za svaki bonitet zemljišta postoji u tom pogledu jedno idealno stanje, ikoje šumarstvo nastoji da stvori, a kad ga stvori ili mu se bar približi, onda ga uz redovno korištenje godišnjeg prirasta, koji je u tom slučaju maksimalan, nastoji da održi. Kao primjer koliko se u tom pogledu može da stvori neka nam posluži slučaj u Danskoj, gdje je na relativno slabom zemljištu (isprani pijesci) postignut u bukovoj šumi godišnji prinos po ha od 18 m3, dok kod nas u sličnim prilikama u boljem slučaju iznosi oko 6 ms, .56 |