DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Ino. TEODOR PELEŠ (Zagreb): ZEMALJSKO ŠUMSKO PODUZEĆE HRVATSKE OSTVARILO JE SVOJ PROIZVODNI ZADATAK ZA 1946. GODINU SA 117°/o ................. ........... ........ «........ ceoü .... .. 1946 .. Zemaljsko šumsko poduzeće Hrvatsko zastupalo je državni sektor u eksploataciji šuma na području Narodne Republike Hrvatske od svog osnivanja u jesen 1945 godine pa do svog rasformiranja sredinom februara 1947 godine prilikom nove organizacije šumarstva. Proizvodni zadatak koji je stavljen pred poduzeće u godini 1946 obuhvaćao je oko % ukupne količine sječe i izrade drvnog materijala za industrijske i opšte potrebe, bez lokalnih potreba seoskog stanovništva. Preostala četvrtina sačinjavala je zadatak šumsko-industrijskih državnih preduzeća Goprida, Sinda. Sipa Belišće i pojedinih drvarskih zadruga. Proizvodni zadatak Zemaljskog šumskog poduzeća smanjen je u toku godine za jedan manji dio u korist Goprida, a s druge strane zadaci su proširivani, uslijed nastalih hitnih potreba na pojedinim sortimentima. Pored proizvodnog zadatka na izradi drvnih sortimenata, od kojih je samo ogrjevnog drveta bilo predviđeno blizu milion prostornih metara, poduzeće je imalo u prošloj godini pred sobom i veliki program građevinskih radova, koji je također u cjelosti izvršen. Poduzeće je kroz cijelo vrijeme svog djelovanja zadržalo istu organizacionu formu. Glavna promjena u toku prošle godine nastala je prelaskom poduzeća pod rukovodstvo Zemaljske uprave za šumsku industriju, koja je osnovana u mjesecu augustu kao administrativno-operativni organ Ministarstva industrije i rudarstva Narodne Republike Hrvatske. Zakonom o državnim privrednim poduzećima od 24 jula 1946 regulisano je pitanje rukovodstva poduzeća, te su funkcije upravnog i nadzornog odbora prešle djelomično na ravnatelja poduzeća, a djelomično na administrativno-operativnog rukovodioca. Od osam podružnica likvidirana je u septembru podružnica Osijek, uslijed predaje Šumrskom poduzeću Belišće. Pored likvidirane četiri manipulacije podružnice Osijek (Našice, Orahovica, Slatina i Baranja) likvidirane su još manipulacije Perušić Gjurmanec, a uspostavljene su manipulacije u Lasinju, Josipdolu, Bijelom Polju i Moroviću. Iz priloženih grafičkih tabelarnih pregleda vidi se proporcionalan raspored proizvodnog zadatka, u cjelini i po sortimentima, po podružnicama, zatim procenti sa kojim je zadatak ostvaren, te kretanje proizvodnje po podružnicama i kretanje ukupne proizvodnje, izvoza, prodaje zalihe cjelog poduzeća. Svi se podaci u grafikonima i tabelama odnose na količine drvnog materijala. Izvezenim se smatra materijal izvezen na glavna stovarišta, a prodanim prodan i otpremljen materijal. U tabeli broj 1 dani su procentualni podaci o ostvarenju proizvodnog zadatka po podružnicama. Upadljiva je razlika u ostvarenju proizvodnog zadatka pojedinih podružnica. S maksimalnim procentom ostvarila je zadatak podružnica Osijek, koja je obustavila svoj rad prije jesenske sezone rada. Međutim ovaj visoki procentualni iznos ostvarenja proizvodnog zadatka proističe uglavnom uslijed nerealno postavljenog proizvodnog zadatka za ovu podružnicu, što je uslijedio radi naknadnog dodjeljivanja sječina u baranjskim šumama. Podružnica Gospić ostvarila je proizvodni zadatak i u apsolutnom i u relativ ni |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 44 <-- 44 --> PDF |
nom iznosu najslabije, zauzevši u redosljedu prema ostvarenom zadatku zadnje mjesto, poslije šestog mjesta u redosljedu prema postavljenom zadatku. Do toga nije došlo uslijed rđavog rukovođenja radova u podružnici Gospić, nego prvenstveno uslijed opštih smetnji, koje su bile na području te podružnice relativno najteže. Ispod plana proizvodnje nalaze se još samo podružnice Sisak i Karlovac, od kojih je za prvu podružnicu teško naći opravdanih razloga. Prema apsolutnom i relativnom iznosu, izuzev podružnice Osijek, prvo mjesto zauzima podružnica Vinkovci, čemu je doprinjela i činjenica što se nametala hitna sječa sušaca u posavskim šumama. U istoj tabeli dati su procentualni iznosi, od zadatka i ostvarene količine po pojedinoj podružnici, izvezenog materijala na glavno stovarište i prodanog materijala, bilo iz šume ili sa stovarišta. Dok je podružnica Vinkovci od izrađenog drvnog materijala izvezla na glavna stovarišta 92,4%, dotle je podružnica Karlovac izvezla svega 35,1%, uslijed posebno teških izvoznih prilika u prošloj godini. Od izrađenog drvnog materijala za cijelo poduzeće izvezeno je preko %. Ako se izrađenoj količini pridoda zaliha na dan prvog januara 1946 godine, odnos bi se snizio na 64%. Na ovaj procent upliviše relativno malena količina prodanog drvnog materijala, koja za cjelokupno preduzeće iznaša 68,6% od ukupnog izrađenog drvnog materijala, odnosno 80,2% od proizvodnog zadatka. Od izrađenog drvnog materijala najpovoljniji odnos prodanog materijala ima podružnica Bjelovar, a najslabiji podružnica Karlovac, koja je i u izvozu na glavno stovarište bila relativno najslabija. U grafikonu broj 1 prikazani su grafički odnosi izrađenog, izvezenog i prodanog materijala prema proizvodnom planu po podružnicama, a u grafikonu broj 2 isti odnosi za cijelu proizvodnju poduzeća, razvrstanu po mjesecima. Na tom grafikonu može se pratiti uzajamni odnos izrađenog, izvezenog i prodanog materijala koncem svakog mjeseca. ^Zemaljsko šumsko poduzeće Tiroahke Os/bareD/e proizüoahoy plama u 1946 g. po podružnicama eTt´0!J:L>ad&.´a (jospić Xarhoac 5hak %/./.... Q(jradtska Üihkoöci Osiiek 43 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 45 <-- 45 --> PDF |
^eraa//sko šumsko poduzeće firuatske. Ostvarenje proteoocfaog plaaa u /946 po ratjGsecttaa. no % h- «o % f- 50 X V . r. n % 60 T. 50 % 20 % /izrađeno izoeženo aa -at-stoooeišfa proda/a i ofpreiaa zaliha oa dao f-I-1946 44 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 46 <-- 46 --> PDF |
U tabeli broj 2 dati su procentualni podaci izrađenog, izvezenog i prodanog drvnog materijala u odnosu prema količini pojedinog sortdmenta predviđenog proizvodnim planom pojedine podružnice. Na primjer maksimalno prekoračenje u izradi, izvozu i prodaji trupaca i pilota u odnosu na svoj proizvodni plan postigla je podružnica Osijek sa 228%, 196% i 176%, dok je podružnica Sisak najslabija u izradi, a podružnica Karlovac u izvozu i otpremi, u odnosu na svoj proizvodni plan. U odnosu na proizvodni plan najviše je izrađeno ogrjevnog drveta (145%), čemu je doprinjela konstitucija sječina i velika potreba na ogrjevu gradskog stanovništva i ustanova. Po visini ostvarene izrade, u odnosu na proizvodni plan, drugo mjesto zauzima taninsko drvo sa 132%, za njim slijedi dužica sa 121%, celulozno drvo sa 114%, željeznički pragovi sa 112%,. rudno drvo sa 104%, trupci, piloti i razna građa sa 88%, drveni ugalj sa 58% i t. t. stupovi sa 57%. Ispod norme proizvodnog plana izrađeni su prema tome samo trupci, t. j . stupovi i drveni ugalj, čemu je razlog kod prvih i drugih u konstituciji dobivenih sječina, a kod drvnog uglja u veoma slabom plasmanu tokom godine* uslijed čega je u ogrjevnom drvetu bila daleko jače zastupljena III klasa. Izvoz i prodaja celuloznog drveta bila je najpovoljnija, u odnosu prema proizvodnom planu, zatim dužice, da ogrjevnog i taninskog drveta i željezničkih pragova. Rudno drvo< zaostalo je za izvozom i otpremom prvenstveno radi svoje ovisnosti od prevoza Savom, koja ljetos nije bila plovna od augusta do^ oktobra. U tabeli broj 3 dati su procentualni podaci izrađenog i prodanog drvnog materijala po podružnicama u odnosu prema ukupnoj količini izrađenog, odnosno prodanog drvnog materijala dotičnog sortimenta. Na podružnicu Sušak otpada 33,5% od ukupne količine izrađenih trupaca i pilota za cjelokupno poduzeće. Ujedno podružnica Sušak prednjači i u prodanoj količini trupaca i pilota, pri čemu participira sa 31,6%. U izradi trupaca i pilota najmanje sudjeluje podružnica Osijek (6,2%), a u samoj prodaji najmanje podružnica Karlovac sa 3,6% od ukupne količine prodanih trupaca. . izradi rudnog drveta najveći udio ima podružnica Nova Gradiška sa 34,5%, a u samoj prodaji podružnica Vinkovci sa 28,2%. U izradi telefonskih stupova prednjači Sisak sa 60,8%, a u prodaji podružnica Gospić sa 38,1%, a podružnica Sušak participira u izradi samo sa 3,7%, jer su sječa i izrada telefonskih stupova na području Gorskog Kotara bili prepušteni ELPOHU, koji je raspolagao sa vlastitom impregnacijom u Novom Vinodolu. Prvenstvo u izradi i prodaji celuloznog drveta, razne građe i dužice pripada naravno podružnici Sušak, dok prvenstvo u ogrjevnom, taninskom drvetu i željezničkim pragovima pripada podružnici Vinkovci. Drvenog uglja najviše je izradila i prodala podružnica Nova Gradiška. U grafikonu broj 3 prikazano je kretanje proizvodnje po podružnicama, a u grafikonu broj 4 kretanje ukupne proizvodnje, izvoza, prodaje i zalihe za cijelo poduzeće. Proizvodnja je imala najjači zamah u mjesecu martu, zatim se nalazi skoro u stalnom opadanju doi mjeseca jula, kad se ponovo ali postepeno podiže do kraja godine. Kretanje proizvodnje pojedinih podružnica bilo je uvjetovano prvenstveno vremenskim prilikama i privodom radne snage. Kod podružnice Sušak maksimumi proizvodnje padaju u mjesece februar, mart ,maj i septembar. Naročite depresije su u januaru, julu i novembru, na što najviše upliviše izrada trupaca. Izrada ogrjevnog i rudnog drveta pada vremenski neposredno iza izrade trupaca. Izrada ostalih sortimenata postiže maksimum u augustu i septembru. U znatnoj mjeri dominira proizvodnja, trupaca. 46 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 47 <-- 47 --> PDF |
48 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 48 <-- 48 --> PDF |
ZZetncljsćo šunsLo poduzeće WrDafcSe *&*,* I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 49 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Kod podružnice Gospić proizvodnja dostiže maksimum u maju, zatim iza despresije´u augustu ponovo se naglo penje u septembru i oktobru, ne dostižući proizvodnju u maju, a zatim opadajući u novembru. Na majski maksimum proizvodnje utiče prvenstveno izrada ogrjevnog drveta, koja je još jaka u junu, septembru i manje u oktobru, naprotiv izrada trupaca jaka je u martu i aprilu, a maksimum je u junu i decembru, pokazujući na taj načiin neprekidno osciliranje svaka dva mjeseca. Izrada ostalih sortimenata pada u glavnom u ljetne mjesece, dočim samo rudno drvo postiže maksimum u oktobru. Maksimalnu mjesečnu proizvodnju postiže ogrjevno drvo. Kod podružnice Karlovac proizvodnja postiže maksimum u martu i maju. U proizvodnji apsolutno dominira ogrjevno drvo, zatim trupci, čija mjesečna proizvodnja nikada ne prelazi proizvodnju ogrjevnog drveta. Proizvodnja ostalih sortimenata pada u glavnom u proljetne mjesece. Kod podružnice Sisak proizvodnja je, iza naglog uspona u mjesecu martu, u stalnom opadanju do konca septembra, kad se počinje, spočetka sporije, zatim u decembru brže, da podiže. U proizvodnji daleko pretežnu ulogu igra ogrjevno drvo, za njim taninsko drvo i tek na trećem mjestu trupci, čija proizvodnja pada u glavnom u proljetnim mjesecima i u decebmru. Kod podružnice Bjelovar proizvodnja dostiže uspone u februaru, martu, maju, novembru i decembru, dok je u međuvremenu u manjim i većim depresijama. Glavna .^-proizvodnja ogrjevnog drveta, koja pada svojim maksimumima u februar, mart, maj i decembar. Proizvodnja trupaca znatno zaostaje iza ogrjevnog drveta, te postigavši prvi maksimum u februaru, u stalnom je opadanju do konca jula, a u novembru naglo raste i prestiže proizvodnju ogrjevnog drveta. Kod podružnice Nova Gradiška kretanje proizvodnje je znatno ravnomjernije nego kod pređašnjih podružnica. U martu se postiže maksimum, nakon čega je proizvodnja do oktobra u stalnom opadanju. U proizvodnji dominira u znatnoj mjeri ogrjevno drvo kroz sve mjesece. Trupci, taninsko drvo, rudno drvo i pragovi zastupljeni su u približno jednakim koliničanama, prvenstveno kroz proljetne mjesece. Kod podružnice Vinkovci proizvodnja postiže visoki maksimum u mjesecu martu, od kada je u štalom opadanju do mjeseca jula. U oktobru se ponovo naglo diže, te nakon jake depresije u novembru vraća se u decembru na visinu oktobra. Proizvodnjom kroz sve mjesece u znatnoj mjeri dominira ogrjevno drvo. Proizvodnja trupaca i taninskog drveta proteže se kroz proljetnje i ljetne mjesece. Proizvodnja pragova raste stalno do septembra kad je u opadanju. Kod podružnice Osijek proizvodnja je također dostigla maksimum u mjesecu martu, od kad je stalno! u opadanju, sa malim pojačanjem u maju i najnižom točkom u julu. Na proizvodnju dominantan upliv ima proizvodnja ogrjevnog drva, zatim proizvodnja trupaca, taninskog drva i pragova. Proizvodnja trupaca naglo raste u januaru i februaru i postiže maksimum u martu, zatim opada do konca augusta i ponovo rastući podiže se u decembru na martovsku visinu. Na ovakovo kretanje upliviše najviše proizvodnja podružnice Sušak i Bjelovar, zatim Nova Gradiška, Vinkovci i Osijek, a manje Gospić, Sisak i Karlovac. Kretanje proizvodnje rudnog drveta za cijelo poduzeće vrlo je blisko opštoj liniji kretanja proizvodnje cjelokupnog poduzeća, sa maksimumom u martu, jačom proizvodnjom u maju i depresijom u julu. Na martovski maksimum najveći upliv ima proizvodnja podružnice Gradiška, a na pojačanje proizvodnje 50 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 50 <-- 50 --> PDF |
u maju Gradiška i Vinkovci. U oktobru najjaču proizvodnju ima podružnica Gospić, a u novembru Vinkovci. Proizvodnja pragova i skretničke građe također je po svom kretanju slična opštoj liniji proizvodnje, sa maksimumom u martu, pojačanjem proiz vodnje u maju, ali opadanje je laganije tokom ljeta i minimum proizvodnje postiže se tek u novembru. U proljetnoj proizvodnji najjače učestvuje podruž nica Nova Gradiška zatim Sisak, Bjelovar i Vinkovci, a u ljetnoj proizvodnji najviše Vinkovci, a znatno niže Gradiška i Sisak. Proizvodnja telefonskih stupova raste u martu, opada do konca maja, zatim raste u toku ljeta i, naglo opada u oktobru i novembru, ali se u decembru penje na dvostruki iznos martovske proizvodnje. Na martovski maksimum utiče prvenstveno porizvodnja podružnice Gospić. Na ljetnu proizvodnju utiče proizvodnja podružnice Sisak i Karlovac, a na decembarski maksimum ponovo podružnica Gospić. Kretanje proizvodnje ogrjevnog drveta naravno da je najbliže liniji kretanja cjelokupne proizvodnje, jer na nju najviše i upliviše. U toku zimskih mjeseci maksimalnu proizvodnju ogrjevnog drveta imaju podružnice Vinkovci i Osijek. U proljetnim mjesecima prvenstveno proizvodnje pripada podružnicama Vinkovci i Gradiška. U jesen u proizvodnji; ponovo vodi podružnica Vinkovci, za njom Bjelovar i Nova Gradiška, a za ovim podružnicama zaostaju podružnice Sisak, Karlovac, Sušak i Gospić. Slično ogrjevnom drvu, kreće se proizvodnja tanina, dočim proizvodnja celuloznog drveta, koja pripada u glavnom podružnici Sušak, dostiže svoj maksimum u aprilu i septembru, sa jakim opadanjem u julu i decembru. Proizvodnja razne građe dostiže maksimum u maju, opada do jula, zatim naglo raste u augustu i ostaje na istoj visini do konca godine. U zimskoj proizvodnji učestvuje prvenstveno podružnica Bjelovar i Sušak, u proljetnoj Sušak i Vinkovci, a u ljetnoj Nova Gradiška, Sušak i Vinkovci. Nagli uspon u augustu nastaje uslijed proizvodnje podružnice Nova Gradiška i Sisak. Ostale podružnice učestvuju s neznatnim djelovima. Proizvodnja drvenog uglja naglo raste u junu i julu, od kad je u stalnom opadanju. Prvenstveno su zastupljenje podružnice Nova Gradiška, Bjelovar i Sisak. Izvoz drvnog materijala iz šume na glavno stbvarište ravnomjerno raste tokom zimskih i proljetnih mjeseci, da u junu prevaziđe mjesečnu proizvodnju i ostaje toko misvih ljetnih mjeseci znatno veći od nje. iako se nalazi u stalnom opadanju. Izvoz drvnog materijala nije ovisan samo od raspoloživih transportnih sredstava i vremenskih prilika, negoi i od kretanja prodaje i otpreme drvnog materijala sa glavnog skladišta. Iz grafikona broj 4 vidljivo je da linija kretanja prodaje samo u četiri mjeseca prevazilazi liniju kretanja izvoza, inače je znatno ispod nje, naročito u ljetnim mjesecima. Kao rezultat kretanja linije izrade ,izvoza i prodaje nastaje linija zaliha, koja raste do aprila i veoma lagano opada do konca godine, krećući se stalno visoko iznad svojih komponenata. Postojanje velikih zaliha izrađenog materijala nepovoljno je, ne samo radi suvišnog angažovanja obrtnog kapitala, nego i radi smetnji koje nastaju uslijed zakrčivanja izvoznih puteva iz skladišta, te uslijed opasnosti požara, poplave i krađe. Kada su poduzeću odobreni investicijom krediti za izvršenje građevinskog programa osnovan je Građevinski odjel u centrali poduzeća, koji je rukovodio građevinskim radovima putem građevinskih sekcija na terenu ili putem manipulacija. Svi´ građevinski radovi izvršeni su u vlastitoj režiji. Građevinski radovi obuhvatili su gradnju manipulativnih zgrada, obnovu i novogradnju 51 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 51 <-- 51 --> PDF |
šumskih željeznica i koturača, rekonstrukciju, obnovu i novogradnju šumskih cesta za konjsku i motornu vuču, gradnju radionica i garaža. Pored toga na teret investicionog kredita izvršene su nabavke motornih vozila i velike popravke lokomotiva. Iako je ostvarenje investicionog plana otpočeto tek sredinom ljeta, ipak je poduzeće uspjelo da ostvari u potpunosti plan, utrošivši u cijelosti investi-- cione kredite. Izvršeni su slijedeći radovi: 1. Kod centrale poduzeća: izgradnja garaže, benziske cisterne, nabavka 24 kamiona, 12 prikolica, 2 osobna automobila, 5 motorcikla i 2 traktora, te opšti troškovi gradnje objekata na terete odobrenog investicionog kredita, u iznosu od 9,536.239.16 dinara . 2. Kod podružnice Sušak: uređenje mehaničke radionice i nabavka strojeva, obnova luke u Stinici, izgradnja nove ceste preka Bukovom vrhu, Vodice— Dublina, Jarjbolova Jama—Dumanić, Banska Vrata—Žilavi Dolci, Rudine— Žilavi Dolci, rekonstrukcija cesta Mrkopalj—Begovo Razdolje—Bijela Kosa. Delnice—Crni lug, Razloški Dolci—Križanje, Kamenjak—Pia tak, Sričina CestaStalak— Tomić Selo—Alan—Stalak, Vrišić—Lividraga, Tisovac, Milanov Vrh— Jamrovac, Zagorska Kosa, Krasno—Apatišan—Mrkvište i Mrkcpalj—Tuk, u iznosu od 7,818.070.85 dinara. 3. Kod podružnice Gospić: izgradnja cesti Ravni Dabar-Bačić Duliba, Klementa- Bakovac i Farfcašić-Draga u iiznosu od Din 2,964.569.21. 4. Kod podružnice Karlovac: uređenje zgrade podružnice i garaže u Karlovcu, izgradnja maniipulativnih zgrada u Vojniću i Vrginmostu, izgradnja koturače Crna Draga- Lasinja, obnova šumske željezničke pruge Vojnić- Petrova Gora i uređenje željezničkog voznog parka u iznosu od Din 8,820.432.96. 5. Kod podružnice Sisak: obnova maniipulativnih zgrada u Majuru, Bosanskom Novom i Popovači, za izgradnju šumskih željezničkih pruga Mečenčani- Šamarica, Rujovac-Vrlanda, Kamjenjača-Perušić, obnova šumskih željeznica Bosanski Novi-Majdan, Majur-Mečenčani, Popovača-Kamenjača i uređaj voznog željezničkog parka u Bosanskom Novom, Majuru i Popovači u iznosu od Din 15,678.066.31. 6. Kod podružnice Bjelovar: izgradnja manipulativnih zgrada na području manipulacija Brestovac i Novoselec Križ, izgradnja garaže u Bjelovaru, industrijski kolosjek u Pitomači, telefonska linija Novo Selo-Jaska, izgradnja Šumske željezničke pruge Grebenska, obnova željezničke pruge Brestovac- Samarica, Virovitica-Grebenska, Zečevo-Vučjak-VeMnac-Ledenjak, u iznosu od Din 9,262.583.67. 7. Kod podružnice Nova Gradišta: izgradnja manipulativnih zgrada u Lipovljanima, Novskoj, Okučanima, Jablancu Jambrovcu, Novoj Gradiški, ŠumeUioi, Godinjaku, Velikoj, Daranovicima, Pleternici i Daruvaru, izgradnja šumskih željezničkih pruga Sava-Jablanac-Vukljenac, Trnakovac-Južni Psunj, Rogoljski Psunj, Velika-Radovanka, obnova šumskih željezničkih pruga, Toplice-Demir-kapija, Lipovljani-Sava, Novska-Bukovica, Mala Konačka, Godinjak- Zis. Brdo, Psunj-Okučani-Prašnik, industrijski kolosjek u Daruvaru i Siraču, telefonska linija Okučani-Jablanac, u iznosu od Din 14,536.891.49. 8. Kod podružnice Vinkovci: izgradnja garaže i radionice u Vinkovcima, gradnja manipulativnih zgrada u Spačvi, Levanjskoj Varoši i Moroviću, obnova šumske željezničke pruge Andrijevci-Levanjska Varoš-Breznica, Bok-Topolovac, Domuskela-Sava i u Ložama, u iznosu od Din 5,922.496.10. 9. Kod podružnice Osijek: gradnja šumske željezničke pruge Cipalovac- Pogana Gradina, u iznosu od Din 3,627.471.—. 52 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Ukupni iznos utrošenog investicionog kredita iznosi Din 78,166.811.75. Brojno stanje stručnog i pomoćnog osoblja u centrali, podružnicama, manipulacijama i radionicama u toku drugog polugodišta podvostručilo se od stanja krajem prvog polugodišta, tj. približilo se hiljadi, pa ipak se oskudjeva ne samo na stručnom računskom osoblju vještom jednoobraznom računovodstvu, nego i na dobrom tehničkom osoblju, a naročito na građevinskom. Stručno uzdizanje kadrova vršeno je u glavnom putem savjetovanja, i putem pojedinačnog upućivanja u posao. Na centrali održano je pet savjetovanja upravitelja i tajnika podružnica, u februaru, maju, julu, oktobru i; decembru. Sindikalnom organizacijom obuhvaćeni su svi stalni radnici i namještenici u centrali, podružnicama i, manipulacijama, osim u manipulaciji Pitomaca, Brod i Morović. Jedan dio organizovan u Savezu službenika privredno-upravnih i tehničkih ustanova, a veći dio u Savezu drvodjelaca. Priliv radne snage na šumske radove bio je najveći u rano proljeće prošle godine. U toku ljeta brojno stanje radne snage je veoma smanjeno uslijed poljskih radova, obnove vlastitih domova i naročito uslijed uposlenja na izvršenju velikih investicionih radova i; izgradnji zemlje. Također su naši građevinski radovi apsorbirali znatan broj radne snage koja: bi inače radila na čisto šumskim radovima. Na smanjenje priliva radne snage uticale su i vremenske nepogode naročito velik snijeg u januaru i februaru, mjestimično pomanjkanje vode u toku sušnog ljeta, zatim veoma kišovita jesen u novembru. Radnici iz drugih krajeva napuštali su Slavoniju u novembru radi odlaska na izbore, a vraćali su se na posao tek iza Božića. Slabiji priliv radne snage u jesen nastao je i uslijed nižih cijena koje su rezultirale iz novo postavljenih normi. Naročita je teškoća za angažovanje radne snage u krajevima gdje nema domaće radne snage, a radna snaga sa strane nema interesa da dolazi (Vojnić). Za povoljniji smještaj radnika izrađene su 54 barake uz trošak od Din 965.314.— i to na području podružnice Sušak 10 baraka, Gospić 2 barake, Karlovac 1 baraka, Sisak 7 baraka, Bjelovar 29 baraka, Nova Gradiška 3 barake i Vinkovci 2 barake. Samo putem, centrale poduzeća nabavljeno je u toku prošle godine ljudske hrane za Din 20,660.325.—, stočne hrane za Din 9,488.067.— i odjeće i obuće za Din 15,225.036.—, od čega je radnicima prodano 15.352 para cipela, 3.280 hlača, 2.532 kratka kaputa, 2.934 gaća, 4.158 košulja, 1.999 zimska kaputa, bundi i kišne kabanice, 423 radnička kombinezona i 2.650 pari čarapa. Alata i raznog pomoćnog materijala nabavljeno je za Din 19,353.067.—. Kao nepovoljni momenti od upliva na izvršenje proizvodnog zadatka navode se, pored već pomenutih, slijedeći: predaja sječina izvršena je jesenas općenito sa zakašnjenjem, koje je mjestimično značilo ozbiljnu smetnju normalnom radu (na području podružnice Sisak). Sječine su mjestimično previsoko procjenjene, ili je razmjer sortimenata pogrešno predviđen, te nedostaju pojedini sortimenti uslijed čega se ne može ostvariti ni proizvodni zadatak (telefonski stupovi). Sindikat nije obuhvatio šumske radnike koji nisu stalno uposleni, što naravno onemogućava pravilno uvođenje normi, organizaciju natjecanja i t. d. Bila je nedovoljna ispomoć nadležnih vlasti; i organizacija prilikom sklapanja ugovora sa kirijašima. Događalo se, da se mjestimično izdavale upute koje su imale za posljedice ponovno potkupljivanje kirije (GNO Sušak podigao za osam satno radno vrijeme kirijašku dnevnicu na 100i— dinara). Šumsko industrijska poduzeća koja su također radila na eksploataciji šuma djelovala su pokatkad kao konkurentska poduzeća. 5:3 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Glavnu vanjsku smetinju radu poduzeća pretstavljao je nepravilan odnos konzumenata proizvoda poduzeća, koji se odrazio prvenstveno odugovlačenjem sa preuzimanjem drvnog materijala, kao i sa zakašnjelim plaćanjem preuzetog materijala. Naročito je bila pogođena proizvodnja željezničkih pragova, rudnog drveta, ogrjeva, celuloze i tanina, jer preuzimači nisu materijal preuzimali skoro tokom cijeloga ljeta, uslijed čega je došlo do izlišnih troškova uskladištenja, smanjenja kvaliteta uslijed ležanja materijala, zatrpavanja skladišta i zadržavanja izvoza iz šume. Tako je na primjer ostalo neizveženo sa Velebita 46.000 prm ogrjevnog drveta jer su ljetos morske luke bile zatrpane od juna do oktobra drvnim materijalom, tako da je KNO u Crikvenici zabranio daljnji dovoz ogrjevnog drveta u Novi, a otpreme nije bilo. Naročito je slab plasman u itoku ljeta imao drveni ugalj i ogrjevno drvo treće klase. Negativno je djelovalo na proizvodnju i naročito forsiranje izvjesnih projzvoda, bilo po količini ili po vremenu (željeznički pragovi za ličku prugu, ogrjevno drvo iz brestovih sušaca, trupci za alimentaciju pojedinih pilana, specijalna građa i dr). Građevinski radovi poduzeća kasno su započeli uslijed kasnog odobrenja investicionog kredita, a trpili su od nedostatka građevinskog stručnog ruko vodstva i pomoćnog osobalja, kao i radne snage, te nedostatka potrebnog građevinskog materijala (cement, cigla, crijep, željezo, staklo). Transport iz šume do glavnih skladišta imao je znatnih teškoća. Vlastiti kamionski park nije podesan, niti je dovoljan da izvrši zadatak. Opravka voznog parka je spora, skupa i nedovoljna, radi oskudice na potrebnom alatu, stručnim kadrovima i doknadnim djelovima. Pored toga vlastiti kamionski park davan je tokom ljeta šumsko-industrijskim poduzećima na iskorišćavanje po naređenju Zemaljske uprave. Privatni kamioni skupo kirijaju i idu samo na dobre ceste. Slično je i sa željezničkim voznim parkom, za čije pravilno iskorišćenje ne dostaju na više mjesta telefonske linije. Radi velikog pomanjkanja vlastitih lokomotiva vršeno je iznajmljivanje i popravak već dotrajalih lokomotiva. Među vlastitim spregama otskaču svojom neupotrebivošću UNRRA-ini konji i male mule radi zaraženosti bolestima, neprivikavanjem klimi, veoma velikoj potrebi na hrani, nepodesnosti za teži teren i neukrotivosti. Iskorišćenje sprega otežano je djelomičnom nestašicom sijisna i skoro potpunom nestašicom zobi. Uslijed ljetne suše rijeka Sava, kao i ostale naše plovne rijeke nisu bile sposobne za riječni transport od augusta do oktobra, a pored toga vlada velika oskudica na riječnom plovnom parku. Također zakašnjava odvoz materijala VL primorskih luka radi velikog pomanjkanja pomorske tonaže. Prevoz drvnog materijala državnom željeznicom naišao je u jesen i zimu, kao što se i očekivalo, na prilične teškoće, koje bi bile znatno manje da su kupci preuzimali materijal tokom ljeta. Osnovni uspjeh poduzeća ostvaren je činjenicom da je i u šumskoj eksploataciji naš državni sektor privrede definitivno afirmiran, što se postiglo blagodareći svestranoj pomoći narodnih vlasti, prvenstveno naših proizvodnih Ministarstava, te svesrdnom zalaganju desetine hiljada trudbenika, svjesnih značaja svojih sadašnjih napora. Posluživši kao radna osnova pri formiranju novih šumskih gospodarstava, Zemaljsko šumsko poduzeće Hrvatske unosi u njih ne samo svoje kadrove, zalihe i inventar, nego i svoje uspjehe i neuspjehe, dobra i loša iskustva, riješene i nerješiene probleme. Sigurno je da će time korisno poslužiti daljnjem napretku našeg šumarstva, a time neposredno sreći i blagostanju naše zemlje. ......... . : ..... ......... ..... ....... .................. ........... ........ .. 1946 .... no ........ ........ . ......... 54 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 54 <-- 54 --> PDF |
ÖSbabne. aiLeLli Dr. Prof. VLADIMIR ŠKORIČ U srijedu, 19. veljače 1947. godine umi´o je Prof. Dr. Vladimir Skorić. Po svojim naučnim radovima, pronio je glas naše domovine, daleko izvan njezinih granica. Čitav svoj život posvetio je naučnom radu. Umr´o je upravo sada, kad je počeo stvarati sintezu svog dugogodišnjeg naučnog rada, kad je počeo pisati prvu fitopatologiju na našem jeziku. Pokojnik bio je odličan stručnjak, vrlo dobar pedagog i u njemu naše šumarstvo i poljoprivreda gubi vrlo mnogo. Prof. Dr. ph. Ing. Vladimir Škorić, rodio se 25. VIII. 1890. u Požegi. Osnovnu školu pohađao je u Delnicama, a klasičnu gimnaziju u Bjelovaru i Senju. Godine 1911/12. upisao se na Šumarsku akademiju u Zagrebu, koju je završio 1915. godine. Nastupio je službu 1915. kao šumarski vježbenik u Delnicama, gdje je službovao do jeseni 1918., kada je premješten na Šumarsku akademiju, u svojstvu asistenta kod katedre za uzgajanje šuma. Godine 1918. upisao se na filozofski fakultet u Zagrebu (prirodne nauke), koji je apsolvirao 1920. Iste godine postigao je i doktorat filozofije. Godine 1921. proveo je devet mjeseci na specijalizaciji u Zavodu za mikologiju na Šumarskoj visokoj školi u Hann- Mündenu. Godine 1922. povjerena su mu predavanja iz »Bolesti drvlja« a kasnije i predavanja) iz »Gospodarske fitopatologije« i »Anatomije drva«. Godine 1925. habilitirao je i postavljen za docenta. Godine 1926./27. proveo je kao stipendista Rockefellerove fundacije u Department of plant pathology, college of agriculture university of Wisconsin u Madisottu U. S. A., gdje je studirao bakterijske biljne bolesti. U Americi izabran je članom S. I. Society for advancement of Science, Chapter Wisconsin, kao i američkog fitopatološkog društva. Godine 1928. izabran je vanrednim, a 1929. redovnim profesorom Šumarske i poljoprivredne fitopatologije i anatomije drva, na kojem je položaju ostao sve do svoje smrti. Neka je slava Prof. Dr. Vladimiru Skoriću! UREDNIŠTVO Naučni radovi Dr. Prof. Vladimira Škorića: Prinosi poznavanju anatomije roda Daphne. (Prirodoslovni glasnik 1923.). — Uzgoj pečurke. (Priroda 1923.). — Periteciji hrastove medljike u Hrvatskoj. (Šum. list 1923.). — Doprinos poznavanju uzročnika osipa iglica u crnogoričnog drveća, (gura. hst 1924). — Mikoriza. u nekih Thymetleacea. (Acta Botanica 1925.). — Bolesti povrća. (Uzorni vrtlar 1924.—1925.). — Uzroci sušenja naših hrastovih šuma. (Glasnik za Šumske pokuse 1926.). — Erysiphaceae Croatiae. Prilog monografiji naših pepelnica (Glasnik za šumske pokuse 1926.). — Jedna pogibeljna bolest hmelja. (Poljoprivredni glasnik 1926.). — Mikološki prilog flori Hrvatske i Slavonije. (Prirodoslovni Glasnik 1928.). — Das massenhafte Eingehen der slavonischen Eiche. (Verhandlungen des 55 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Internationalen Kongresses forstlichen Versuchungs anstalten in Stockholm 1929.). — Bacterial blight of pea, its overintesing and dissemination. (Phytopathology 1928.). — Staining bacteria in plant tissue. (Phytopathology 1928.). — Bolesti bilja na fakultetskom dobru Maksimir. (Godišnjak sveučilišta u Zagrebu 1929.). — Nova fotobakterijaiz jadranskog mora i utjecaj koncentracije H iona na njeno svjjetljenje. (Rad jugosl. akademije 1931. — zajedno sa Dr. V. Vouk i Dr. Z. Klas). — Holandska brestova bolest. (Naš vrt 1931.). — Zvjezdasta plijesan ružinih listova (Marssonina rosae Lib.). (Naš vrt 1933.). — Rdja špargina (Puccinia asparagi D. C). (Naš vrt 1934.). — Biljnirak (Pseudomonas tumefaciens Sm. et Tows.). (Naš vrt 1934.). — Zamiranje i oživljavanje viših gljiva. (Priroda 1936.). — Rhabdocline pseudotsugae Syd. — nova pogibao za naše parkove. (Naš vrt 1936.). — Čudni koralji. (Priroda 1937.). — Zijevaličina rdja(Puccinia antirrhini Diet, et Holw.) Nova biljna bolest u našoj zemlji. (Naš vrt 1939.). — Paria obliqua (Pers.) Bres. — Prinos poznavanju biologije i patol. djelovanja gljive. (Glasnik za šumske pokuse 1937.). — Da li je Pholiota adiposa Fr. ili Pholiota aurivella (Batsch.) Fr. uzročnik karakteristične truleži jelova drva. (Glasnik za šumske pokuse 1937.). — Jasenov rak i njegov uzročnik. (Glasnik za šumske pokuse 1938.). — Žilava tigrasta — Lentinus tigrinus (Buli.) Fr. (Glasnik za šumske pokuse 1938.). — Bakterije. (Hrv. Enciklopedija 1940.). — Bakterioza. (Hrv. Enciklopedija 1940.). — Biljne bolesti. (Hrv. Enciklopedija 1940.). — Biljke svijetleće. (Hrv. Enciklopedija 1940.). — Crvena glavnica. (Hrv. Enciklopedija 1940.). — Čadjavica. (Hrv. Enciklopedija 1940.). — Drvo (anatomski). (Hrv. Enciklopedija 1940.). — Fascijacija (Hrv. Enciklopedija 1940.). — Holandska bolest brijestova. (Šumarski list 1943.). — Ključ za određivanje bolesti drveća. (Šumarski priručnik 1946.). ......... ŠUMARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE Na području Bosne i Hercegovine šumska površina iznosi blizu 2,5 miliona ha, dakle nešto oko polovice cjelokupne površine republike. Ako uzmemo u obzir da od ukupne površine, nekad obrasle visokom šumom, danas otpada na gole površine oko 240.000 ha, na uzurpirano zemljište oko 350.000 ha, na devastirane šunie-šikafe oko 500.000 ha, na suviše, ili nepravilno sječene šume oko 600.000 ha, onda je jasno za svakoga da se pitanje šumarstva mora već jednom da uzme ozbiljno u razmatranje, da se potraži put za liječenje nasljeđenog stanja i da se njime odlučno krene naprijed. Kada se hoće da ocijeni stanje poljoprivrede jedne zemlje, onda se medu prvim pitanjem postavlja koliki je prinos po hektaru i kakav je kvalitet proizvoda. To isto važi i za šumarstvo. Po godišnjem prinosu po hektaru s obzirom na količinu i kvalitet drveta cijeni se šumarstvo jedne zemlje. Ona sredstva koja stoje u poljoprivredi na raspolaganju za postizavanje toga cilja jedva mogu da dođu u obzir u šumarstvu. Đubrenje i obrada tla, izuzev rasadnika, u šumarstvu uopće ne dolaze u obzir. To bi bilo i suviše skupo. Ovdje stoje na raspolaganju sredstva pomoću kojih posredno nastojimo da nadomjestimo taj nedostatak, a ogledaju se, pored izbora vrsta drveća, u održavanju] izvjesnog broja stabala po hektaru, odnosa između tanjih i debljih stabala, stepena prodiranja svjetla na šumsko tlo i t. d. Postoji izvjesno stanje u šumi kod kojeg raspadanje listinca i grančica ima takav tok, koji obezbeđuje, s jedne strane biljna hraniva i osigurava zadovoljavajuću rahlost zemljišta s druge strane. Da u šumi ne smije biti natrulih stabala, stabala sa slabije tehnički upotrebljivom deblovinom i slično, samo se po sebi podrazumijeva. Ako su pobrojani i mnogi drugi manje važni nespomenuti uslovi zadovoljeni, šuma će nam odbacivati zadovoljavajući godišnji prinos. Za svaiku vrstu i za svaki bonitet zemljišta postoji u tom pogledu jedno idealno stanje, ikoje šumarstvo nastoji da stvori, a kad ga stvori ili mu se bar približi, onda ga uz redovno korištenje godišnjeg prirasta, koji je u tom slučaju maksimalan, nastoji da održi. Kao primjer koliko se u tom pogledu može da stvori neka nam posluži slučaj u Danskoj, gdje je na relativno slabom zemljištu (isprani pijesci) postignut u bukovoj šumi godišnji prinos po ha od 18 m3, dok kod nas u sličnim prilikama u boljem slučaju iznosi oko 6 ms, .56 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Šta je u Bosni urađeno u tom pogledu? Ni za vrijeme vladavine Austrije, niti za vrijeme bivše Jugoslavije, gornji, glavni cilj šumarstva nije ni postavljen a kamo li provođen. Doduše, bilo je pokušaja sa strane pojedinih šumarskih službenika da šumarstvu u pojedinom području bar donekle dade taj pravac, ali bez uspjeha. I zvanična uprava Austrije i kapital, koji je s njome došao u Bosnu i Hercegovinu, gledali su u njene prašume onim očima kojim gleda rudar-kapitalista u naslage uglja: da uz što manje troškove iskoristi drvnu masu i iz nje izbije što veću zaradu. Onim putem koji je Austrija utrla produžila je stara Jugoslavija. Negativna strana tog gledanja i rada u našim prilikama ogleda se, apstrahirajući najordinarniju pljačku narodnog dobra, u slijedećem. Karakteristika je prašume pored ostalog da u njoj ima prezrelih stabala, ^atim natrulih, defektnih, slabih tehničkih svojstava i t. d. Na jednoj strani jedna stabla rastu, dok druga trunu ili čak isto stablo u isto vrijeme i raste i trune, tako da je ukupan efekat godišnjeg prirasta jednak nuli. Zadatak je šumarstva u prašumi da prvenstveno pristupi uklanjanju natrulih i uopće nepoželjnih stabala nastojeći pri tome da se postepeno približi rečenom idealnom stanju, a kad mu se približi da koristi godišnji prinos trajno. Tim putem nije se pošlo. Nije se pošlo stoga što bi se moralo u tom slučaju za prvih 30—50 godina da zadovolji manjim količinama manje vrijednog drveta, a to nije bilo u interesu kapitalu. Oni su ti-ažili što veće količine i što vrednije drvo pa su radi toga šume sječene velikim intenzitetom, a ostavljena su lošija i natrula stabla. Na taj način otišlo se iz jedne krajnosti u drugu: iz prašume u suviše ili nepravilno sječenu šumu. Umjesto prašuma bez prinosa dobili smo šume sa malim prinosom lošijeg drvnog materijala, jer su šume suviše isječene i pune natrulih stabala, stabala sa lošom deblovinom, granatih ili slabo razvijene krošnje i t. d. Ono idealno stanje šume kome treba zapravo da teži šumarstvo, ukoliko se hoće da krsti tim imenom, na području Bosne i Hercegovine moglo je da se javi samo kao neka slučajnost, posljedica zalaganja nekog službenika, dezinteresovanost firme bilo s kojih razloga za neku šumu i slično, a ne kao pravilo. Stoga sve šume na području Bosne i Hercegovine, u kojima je vršena eksploatacija, nose manje ili više pomenuta negativna obilježja. Loše stanje kakovo je ostavljala eksploatacija odnosno drvna industrija pogoršali su kalamiteti koji su došli kao logična posljedica. Prašuma predstavlja jednu uravnoteženu zajednicu drveća, mikroflore i mikrofaume i insekata, koji se vrlo često pojavljaju kao paraziti gljiva. Ako se izvrši u njoj, a i u opće u šumi, jaka sječa, narušava se uravnoteženo stanje, stvaraju se bolji ili lošiji uslovi za razvoj neke vrste iz životinjskog ili biljimskog svijeta. Velika je vjerovatnost da ćemo i nekom parazitu stvoriti bolje uslove za razvoj i, ukoliko su opće vremenske prilike povoljne, lako prelazi pojava parazita u kalamitet najširih razmjera. Mi smo u Bosni doživili takva dva slučaja, pojavu potkomjaka u 1929.—1932. i duvne nešto kasnije, što je izazvalo sušenje na milione stabala. To je unakazilo mnoge naše šume. Šumarstvo (u užem smislu riječi) i za vrijeme Austrije i stare Jugoslavije igralo je podređenu ulogu. Ono se nalazilo u službi eksploatatora šuma — drvne industrije. Ono nije postavilo sebi zadatak, koji bi u krajnjoj liniji trebao da se podudara sa zadatkom narodne industrije, nije izrađivalo planove za njegovo ostvarenje nego t. zv. eksploatacione planove, koji su trebali da riješe ona pitanja koja su m.teresovaIa tadanju industriju. Svaki onaj, koji je posvetio barem malo pažnje šumarstvu do rata, uočio je lako, da je sve bilo postavljeno na glavu i da se radilo naopako. Bosna je zemlja ,koja oskudijeva u komunikacijama, naročito željezničkim prugama, koje su do nedavna pretstavljale jedino saobraćajno sredstvo za prebacivanje drva na duže relacije, kao robe koja je, s obzirom na težinu, jeftina. Prostrani kompleksi šuma ostali su po strani van domašaja i stoga je za njihovo otvaranje bilo potrebno graditi vrlo duge šumske željeznice čija je duljina često prelazila na stotine kilometara. To je tražilo i velika novčana sredstva. Da bi se omogućio rentabilitet firmama, tražio se izlaz u povećanju sječa. Firmama je, bez mnogo razloga, dozvoljavano da grade izvozne šumske željeznice vrlo nesolidno i sa privremenim karakterom. U pravilu je dozvoljavano da mogu demontirati tračnice u predjelima gdje su završile eksploatacijom i da ih upotrebe za gradnje u predjelima koja su dolazila na red za sječu. Iza završene eksploatacije ostajao je samo donji stroj koji je uslijed nesolidne izrade i neodržavanja brzo stradavao tako da na koncu, zapravo, nije od pomenutih sredstava ništa ostajalo. Kao primjer neka nam posluži područje Gornje Krivaje. U njoj su-demontirane sve pruge koje je podigla u toku eksploatacije bivša firma Eisler i OrtKeb (kasnije »Krivaja 57 |