DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Dr. ŽELJNO KOVAČEVlć (Zagreb):,


VAŽNOST JAJNIH PARASITA ZA UNIŠTAVANJE


ŠTETNIKA


....... HiizHhix .........


Masovna pojava raznih štetnika na kulturnom i šumskom bilju nije kod
nas rijetka. Međutim postoji dosta velika razlika u pogledu provođenja mjera
suzbijanja štetnika u poljoprivredi i šumarstvu. Imade jedan manji broj štetnika,
koji oštećuju kulturno bilje, ali ih je vrlo teško suzbijati. Mnogo je teže
suzbijati štetnike u šumama, nego na poljoprivrednim kulturama. Kod masovne
pojave štetnika u našim šumama poduzimaju se obično samo izvjesne preventivne
i mehaničke mjere suzbijanja, ali do sistematski provođenih akcija ne
dalazi. Naročito je to važno istaknuti za pojavu gub a r a (Lymantria
dispar L.)i zlatokraja (Euproctis chrysorrhoea L.) pa onda borovog
četnjak a (Thaumatopoea pityocampa Schiff.). Prva dva štetnika česta su
pojava u slavonskim šumamam, a treći je poznat u Dalmaciji i Primorju.


Posljednje tri godine zlatokraj i borov četnjak počinili su ogromne štete,
prvi u hrastovim, a drugi u borovim šumamam. Prošle godine priključio se
zlatokraju gubar i prijeti, da ove godine počini zajedno sa zlatokrajem još
veće štete. Kod svih tih masovnih pojava šumskih štetnika za likvidaciju
zaraze od velike su važnosti prirodni faktori kako abiotski tako možda još
više biotski, jer zaraze u šumama iz mnogih tehničkih razloga nije tako lako
likvidirati. Budući da kemijskim sredstvima rijetko možemo uspjeti, zarazu
suzbijemo naročito u našim prilikama, to obično očekujemo pomoć od prirodnih
faktora. Svaku veću zarazu u našim šumamam likvidirali su uvijek u
glavnom prirodni faktori. Kad ne bi bilo tih faktora, ne bi bilo više ni hrastovih
šuma.


S obzirom na tu činjenicu i s obzirom na današnje stanje u našim šumama
zainteresirali smo se za utjecaj prirodnih faktora na spomenute štetnike,
a naročito za parasite , pa srno došli do nekih dosta zanimivih činjenica,


o kojima
treba u buduće povesti više računa.
Kod većine štetnika, a naročito štetnih gusjenica od velike je važnosti
utjecaj parasita, jer oni svojim napadom smanjuju katkada broj
štetnika u tolikoj mjeri:, da stanovite zaraze budu na taj način svedene na
minimum. Bilo je slučajeva da se umjetnim, razmnažanjem, a kasnije i utjecajem
same prirode broj parazita tako razmnožio, da je bilo nepotrebno poduzimati
bilo kakve mj ere suzbij anj a. Takve slučajeve imali smo kod štitasti h
lisnih ušiju, ali danas su poznati neki slični slučajevi i kod gusjenica.
Među osama najeznlcama doduše ima malo vrsti koje bi bile
po svome djelovanju slične na pr. osici Prospaltella Berlesei How.,
koja uništava dudovu štitastu uš, ili osici Aphelinu s mal i Held´., koja
sprječava krvavu uš u njenom širenju, ali ima kod parasita raznih gusje nica
takvih, koji već danas nalaze praktičnu primjenu. Nećemo se
ovdje pobliže upuštati u prikazivanje vrijednosti raznih parasita, nego ćemo
se ukratko osvrnuti samo na jednu manju grupu parazitički h osa, koje
napadaju jaja raznih štetnika, i tako skrenuti pažnju općenito na to pitanje.


37




ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Od jajni h parasit a spomenućemo na prvom mjestu kao i»ajvažniju
osicu Trichogramma evanescens Nsetw., koja je u više država
proučavana i praktički primjenjivana u svrhu suzbijanja raznih poljoprivrednih
i šumskih štetnika. Još 1913. počelo se istraživanjima u tom pravcu, pa je od
onda izvršen veliki broj uspješnih pokusa na terenu. Proučavanja života i
primjene toga parazita vršena su u Americi, SSSR, Njemačkoj, Austriji,
Danskoj, Švicarskoj, Italiji i Engleskoj. Najveći broj pokusa izvršen je u SSSR,
za zatim u Americi i Njemačkoj. Stoga ćemo ukratko prikazati važnost toga
parazita za uništavanje raznih štetnika.


Trichogram m a je parazit, koji se može u praksi za suzbijanje raznih
štetnika upotrijebiti, jer se može uzgajati u laboratoriju na velikom broju
kukaca, ako mu stoje na dispoziciji jaja onih domadara koje on napada. Ta
se osica odlikuje time što napada veliki broj raznih štetnika. Za uzgoj osice
u svrhu praktične primjene uzimaju se obično jaja: posteljn e stjenic e
fCimex lectularius L.), brašneno g moljc a (Ephestia Kuehniella Zell.)
i voštano g moljc a (Galleria melonella L.). U SSSR uzgaja se najviše
ta osica u jajima brašnenog moljca. Kod laboratorijskih pokusa odnosno
istraživanja utvrđeno je da se mogu u pokusnu posudu u isto vrijeme staviti
jaja ne samo raznih vrsti kukaca nego i raznih redova za koje se znade da ih
osica napada. Takva polifagija nije dosad među parazitima, a osobito jajnim,
bila poznata. Ova osica nije, dakle, uopće na račun svoga parazitizma vezana
na jednog domadara, nego ono napada jaja raznih domadara u isto vrijeme,
dapače i takvih u kojima se njezine larve neće razviti. Ona je poznata kao
parazit preko 65 vrsti raznih štetnika. Ta osica napada preko 50 vrsti poljoprivrednih
štetnika, od kojih ćemo spomenuti nekoliko najpoznatijih: usjevna
sovica (Agrotis segetum Schiff.), jabučni savijač (Carpocapsa pomonella L.),
mrazovci (Oheimatobia brumata A., Hibernia defoliaria CL), šljivin savijač
(Grapholitha funebrana Tr.), kukavičji suznik (Malaco«soma neustria L.), sovica
kupusna (Mamestra brassicae L.), pepeljasti grozdov moljac (Polychrosis botrana
Schiff.), i dr. Kod šumskih štetnika poznat je taj parasit na pr. kod:
borovog prele a (Dendrolimus pini L.), smrekovog prele a Lyparis
monaeha L.), lipovog prelca (Phalera bucephala L.), zlatokraja
(Euproctis chrysorrhoea L.) i dr. Na pojedinim štetnicima, koje smo ovdje
spomenuli, ustanovljeno je, da je taj parazit uništio preko 80%jaja.


Iz ovog kratkog prikaza vidimo, da je ta osic a jedan, mogli bismo reći,
svestran i parazit . Njezin biotički potencijal sastoji se u naročitoj
esebini vrlo brzoga razvoja. U odgovarajućoj temperaturi ona se brže razvija
od svoga domadara, te je tako u mogućnosti, da u razmjerno kratkom vremenu
inficira nekoliko vrsti domadara. Prema M o k r z e t s k o m i B r a g i |n i
razvoj te osice traje kod temperature od. 10° C 30—43 dana, kod 28" C 10 dana,
a kod 30° 8—9 dana. Kod više temeprature jaja ugibaju. Popielo v i R adetzk
y ustanovili su, da brzina razvoja pojedine generacije ovog parazita
u raznim domadarima traje:


Ova je činjenica od naročite važnosti za umjetni uzgoj osice u laboratoriju
i njenu praktičnu primjenu u prirodi. S obzirom na njen brzi razvoj, pruža
nam- se mogućnost da od proljeća do jeseni upotrebljavamo ovoga parazita
protiv raznih štetnika u prirodi.


Sovjetski se entomolozi naročito bave primjenom ovoga parazita kod
suzbijanja štetnika. U tom su pravcu sa uspjehom provedeni pokusi protiv:


3S




ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Sobna temperatura Konstantna temperatura
od srpnja do rujna 25» C.
Posteljna stjenica
Brašneni moljac
Voštani moljac
Kupusni bijelac
Repičin bijelac
Kupusna sovica
Muha Syrphus
16—17 dana
14—17 „
19—21 „
14—18 „
16—17 „
14—18 „
15—17 „
12—14 dana
. „
15 „
10—11 „
12 „
10—11 ,10 „


kuruznog moljca, jabučnog savijača, pamukove sovice, kup usne sovice, repičinog
bijelca, rezedinog bijeleca i kupusnog moljca.
Kod nas na žalost, nisu vršeni pokusi sa tim parazitom, pa će biti dužnost
naših entomologa da se tim pitanjem u budućnosti ozbiljno pozabave.


Kao jajni parazit poznat je kod nas i Anastatus disparis Ruschka,
koji napada jaja gubara . O tom parazitu imade na naše prilike napisano
nekoliko radova (Kovačević, Kurir), iz kojih razabiramo, da je taj
parazit kod gubara dosta česta pojava. Kovačevi ć je ustanovio zarazu na
jajima do 61´%, a Kuri r do 68%. Ovo nam kazuje, da utjecaj ovoga parazita
na smrtnost gubarevih jaja znade biti dosta velik i da on ima i svoju praktičnu
vrijednost. Taj se parazit, međutim, u svojoj djelotvornosti potpuno razlikuje
od Trichogramme. Anastatus je monofagni parazit, jer on napada
samoi jaja gubara , pa prema tome može doći u obzir kao koristan kukac
samo onda kada vladaju za njega vrlo povoljne prilike, t. j . kada nalazi u
izobilju gubareva jaja. Njegov život i razvoj vezan je na život gubara, jer
njegova ženka ulaže jaja u svježa jaja gubara, iz kojih, izlazi razvita osica u
vrijeme kada se pojavljuju leptiri gubara, odnosno kada ženka počne odlaganjem
jaja.


Dok Anastatu s ulaže svoja jaja samo u svježa jaja gubara, dotle na
pr. Ooenocyrtus Kuwanae How. može inficirati gubareva jaja kroz
cijelo vrijeme dok se ona nalaze na drveću. Prema tome je ovaj poslednji kao
kao parazit važniji od prvoga, jer ima veće mogućnosti da smanji zarazu
gubara. Zbog toga je taj parazit prenesen iz Japana u Ameriku, a odavle u
Sjevernu Afriku i Spaniju. Osliim toga on ima prednost pred Anastatus-om,
jer on može na godinu dati više generacija, budući da mu razvoj traje samo
3—4 tjedna dok kod Anustatus-a traje razvoj godinu dana.


Povodom pojave borovo g četnjak a (Thamatopoea pityocampa
Schiff.), čije su gusjenice počinile ogromne štete na borovima u Dalmaciji i
Primorju, zainteresirali smo se za parazite toga štetnika. Tom prilikom dobio
je Zavod za entomologiju na Poljoprivrednom-šumarskom fakultetu u Zagrebu
primjerke jajnih legala borovog prelca, na kojima je ustanovljen novi jajni
parazit Ooenocyrtus pityocampae Mercet. Taj parazit je do sada
kod nas nepoznat, pa nam nije poznata ni njegova biologija. Prema podacima
iz literature mogli smo ustanoviti jedino to, da taj parazit napada jaja borovog
prelca na Cipru i, Spaniji. Kod pregledanja jaja ustanovili smo, da je uništio
oko 20!% jaja. Ovaj parazit mogao bi biti od veće važnosti od Anastatusa, jer
napada više domadara i imade više generacija.


Kako iz ovoga prikaza razabiremo, jajni su paraziti vrlo važan biotički
regulator za smanjenje štetnog djelovanja raznih štetnika. Kada uzmemo u


39




ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 42     <-- 42 -->        PDF

obzir, da pored ovih parazita postoji ogroman broj i raznih drugih grabežljivih


p arazit&kih kukaca, koji svojim djelovanjem smanjuju masovne pojave
štetnika, onda nas to ponukava, da se za stvar što više zaineresujemo, jer kod
nas na kulturnim biljkama i u šumamam imamo dosta prilike, da proučavamo
tok masovnih pojava štetnika i utjecaj prirodnih faktora na njihovu pojavu
odnosno smanjenje zaraze.


LITERATURA:


1. Escheric h K.: »Die angewandte Entomologie in den Vereinigten Staaten
Berlin 1913.
2. Has e A.: Beiträge zur Lebensgeschichten der Schupf vespe Trichogramma
evanescens Westwood., Arbeiten aus d. Biol. R. A., Berlin 1924«
3. Kovač e vi ć dr. Ž.: Sušenje hrastova u Posavini, Knjižnica jugoslavenskog
šumarskog udruženja, broj 10, Zagreb 1928.
Kulagi n N. M.: Biologičeskii metod borbi s vrediteljami seljskohozjajstvenih
kultur, Moskva 1937.


5. K u r i r A.: Anastatus disparis Ruscha Eiparasit des Lymantria dispar L.,
......... . : ...... ........ ...... . ......... .. ..........
..... . .. «a Anastatus Disparis R. . Trichogramma Evanescens Nsetw.
AiBTop .......... ....... ............ . ......... ......... ...........
.......... . ....... ............. ........ .. .. .........


.


^


40