DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Dr. ŽELJNO KOVAČEVlć (Zagreb):, VAŽNOST JAJNIH PARASITA ZA UNIŠTAVANJE ŠTETNIKA ....... HiizHhix ......... Masovna pojava raznih štetnika na kulturnom i šumskom bilju nije kod nas rijetka. Međutim postoji dosta velika razlika u pogledu provođenja mjera suzbijanja štetnika u poljoprivredi i šumarstvu. Imade jedan manji broj štetnika, koji oštećuju kulturno bilje, ali ih je vrlo teško suzbijati. Mnogo je teže suzbijati štetnike u šumama, nego na poljoprivrednim kulturama. Kod masovne pojave štetnika u našim šumama poduzimaju se obično samo izvjesne preventivne i mehaničke mjere suzbijanja, ali do sistematski provođenih akcija ne dalazi. Naročito je to važno istaknuti za pojavu gub a r a (Lymantria dispar L.)i zlatokraja (Euproctis chrysorrhoea L.) pa onda borovog četnjak a (Thaumatopoea pityocampa Schiff.). Prva dva štetnika česta su pojava u slavonskim šumamam, a treći je poznat u Dalmaciji i Primorju. Posljednje tri godine zlatokraj i borov četnjak počinili su ogromne štete, prvi u hrastovim, a drugi u borovim šumamam. Prošle godine priključio se zlatokraju gubar i prijeti, da ove godine počini zajedno sa zlatokrajem još veće štete. Kod svih tih masovnih pojava šumskih štetnika za likvidaciju zaraze od velike su važnosti prirodni faktori kako abiotski tako možda još više biotski, jer zaraze u šumama iz mnogih tehničkih razloga nije tako lako likvidirati. Budući da kemijskim sredstvima rijetko možemo uspjeti, zarazu suzbijemo naročito u našim prilikama, to obično očekujemo pomoć od prirodnih faktora. Svaku veću zarazu u našim šumamam likvidirali su uvijek u glavnom prirodni faktori. Kad ne bi bilo tih faktora, ne bi bilo više ni hrastovih šuma. S obzirom na tu činjenicu i s obzirom na današnje stanje u našim šumama zainteresirali smo se za utjecaj prirodnih faktora na spomenute štetnike, a naročito za parasite , pa srno došli do nekih dosta zanimivih činjenica, o kojima treba u buduće povesti više računa. Kod većine štetnika, a naročito štetnih gusjenica od velike je važnosti utjecaj parasita, jer oni svojim napadom smanjuju katkada broj štetnika u tolikoj mjeri:, da stanovite zaraze budu na taj način svedene na minimum. Bilo je slučajeva da se umjetnim, razmnažanjem, a kasnije i utjecajem same prirode broj parazita tako razmnožio, da je bilo nepotrebno poduzimati bilo kakve mj ere suzbij anj a. Takve slučajeve imali smo kod štitasti h lisnih ušiju, ali danas su poznati neki slični slučajevi i kod gusjenica. Među osama najeznlcama doduše ima malo vrsti koje bi bile po svome djelovanju slične na pr. osici Prospaltella Berlesei How., koja uništava dudovu štitastu uš, ili osici Aphelinu s mal i Held´., koja sprječava krvavu uš u njenom širenju, ali ima kod parasita raznih gusje nica takvih, koji već danas nalaze praktičnu primjenu. Nećemo se ovdje pobliže upuštati u prikazivanje vrijednosti raznih parasita, nego ćemo se ukratko osvrnuti samo na jednu manju grupu parazitički h osa, koje napadaju jaja raznih štetnika, i tako skrenuti pažnju općenito na to pitanje. 37 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Od jajni h parasit a spomenućemo na prvom mjestu kao i»ajvažniju osicu Trichogramma evanescens Nsetw., koja je u više država proučavana i praktički primjenjivana u svrhu suzbijanja raznih poljoprivrednih i šumskih štetnika. Još 1913. počelo se istraživanjima u tom pravcu, pa je od onda izvršen veliki broj uspješnih pokusa na terenu. Proučavanja života i primjene toga parazita vršena su u Americi, SSSR, Njemačkoj, Austriji, Danskoj, Švicarskoj, Italiji i Engleskoj. Najveći broj pokusa izvršen je u SSSR, za zatim u Americi i Njemačkoj. Stoga ćemo ukratko prikazati važnost toga parazita za uništavanje raznih štetnika. Trichogram m a je parazit, koji se može u praksi za suzbijanje raznih štetnika upotrijebiti, jer se može uzgajati u laboratoriju na velikom broju kukaca, ako mu stoje na dispoziciji jaja onih domadara koje on napada. Ta se osica odlikuje time što napada veliki broj raznih štetnika. Za uzgoj osice u svrhu praktične primjene uzimaju se obično jaja: posteljn e stjenic e fCimex lectularius L.), brašneno g moljc a (Ephestia Kuehniella Zell.) i voštano g moljc a (Galleria melonella L.). U SSSR uzgaja se najviše ta osica u jajima brašnenog moljca. Kod laboratorijskih pokusa odnosno istraživanja utvrđeno je da se mogu u pokusnu posudu u isto vrijeme staviti jaja ne samo raznih vrsti kukaca nego i raznih redova za koje se znade da ih osica napada. Takva polifagija nije dosad među parazitima, a osobito jajnim, bila poznata. Ova osica nije, dakle, uopće na račun svoga parazitizma vezana na jednog domadara, nego ono napada jaja raznih domadara u isto vrijeme, dapače i takvih u kojima se njezine larve neće razviti. Ona je poznata kao parazit preko 65 vrsti raznih štetnika. Ta osica napada preko 50 vrsti poljoprivrednih štetnika, od kojih ćemo spomenuti nekoliko najpoznatijih: usjevna sovica (Agrotis segetum Schiff.), jabučni savijač (Carpocapsa pomonella L.), mrazovci (Oheimatobia brumata A., Hibernia defoliaria CL), šljivin savijač (Grapholitha funebrana Tr.), kukavičji suznik (Malaco«soma neustria L.), sovica kupusna (Mamestra brassicae L.), pepeljasti grozdov moljac (Polychrosis botrana Schiff.), i dr. Kod šumskih štetnika poznat je taj parasit na pr. kod: borovog prele a (Dendrolimus pini L.), smrekovog prele a Lyparis monaeha L.), lipovog prelca (Phalera bucephala L.), zlatokraja (Euproctis chrysorrhoea L.) i dr. Na pojedinim štetnicima, koje smo ovdje spomenuli, ustanovljeno je, da je taj parazit uništio preko 80%jaja. Iz ovog kratkog prikaza vidimo, da je ta osic a jedan, mogli bismo reći, svestran i parazit . Njezin biotički potencijal sastoji se u naročitoj esebini vrlo brzoga razvoja. U odgovarajućoj temperaturi ona se brže razvija od svoga domadara, te je tako u mogućnosti, da u razmjerno kratkom vremenu inficira nekoliko vrsti domadara. Prema M o k r z e t s k o m i B r a g i |n i razvoj te osice traje kod temperature od. 10° C 30—43 dana, kod 28" C 10 dana, a kod 30° 8—9 dana. Kod više temeprature jaja ugibaju. Popielo v i R adetzk y ustanovili su, da brzina razvoja pojedine generacije ovog parazita u raznim domadarima traje: Ova je činjenica od naročite važnosti za umjetni uzgoj osice u laboratoriju i njenu praktičnu primjenu u prirodi. S obzirom na njen brzi razvoj, pruža nam- se mogućnost da od proljeća do jeseni upotrebljavamo ovoga parazita protiv raznih štetnika u prirodi. Sovjetski se entomolozi naročito bave primjenom ovoga parazita kod suzbijanja štetnika. U tom su pravcu sa uspjehom provedeni pokusi protiv: 3S |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Sobna temperatura Konstantna temperatura od srpnja do rujna 25» C. Posteljna stjenica Brašneni moljac Voštani moljac Kupusni bijelac Repičin bijelac Kupusna sovica Muha Syrphus 16—17 dana 14—17 „ 19—21 „ 14—18 „ 16—17 „ 14—18 „ 15—17 „ 12—14 dana . „ 15 „ 10—11 „ 12 „ 10—11 ,10 „ kuruznog moljca, jabučnog savijača, pamukove sovice, kup usne sovice, repičinog bijelca, rezedinog bijeleca i kupusnog moljca. Kod nas na žalost, nisu vršeni pokusi sa tim parazitom, pa će biti dužnost naših entomologa da se tim pitanjem u budućnosti ozbiljno pozabave. Kao jajni parazit poznat je kod nas i Anastatus disparis Ruschka, koji napada jaja gubara . O tom parazitu imade na naše prilike napisano nekoliko radova (Kovačević, Kurir), iz kojih razabiramo, da je taj parazit kod gubara dosta česta pojava. Kovačevi ć je ustanovio zarazu na jajima do 61´%, a Kuri r do 68%. Ovo nam kazuje, da utjecaj ovoga parazita na smrtnost gubarevih jaja znade biti dosta velik i da on ima i svoju praktičnu vrijednost. Taj se parazit, međutim, u svojoj djelotvornosti potpuno razlikuje od Trichogramme. Anastatus je monofagni parazit, jer on napada samoi jaja gubara , pa prema tome može doći u obzir kao koristan kukac samo onda kada vladaju za njega vrlo povoljne prilike, t. j . kada nalazi u izobilju gubareva jaja. Njegov život i razvoj vezan je na život gubara, jer njegova ženka ulaže jaja u svježa jaja gubara, iz kojih, izlazi razvita osica u vrijeme kada se pojavljuju leptiri gubara, odnosno kada ženka počne odlaganjem jaja. Dok Anastatu s ulaže svoja jaja samo u svježa jaja gubara, dotle na pr. Ooenocyrtus Kuwanae How. može inficirati gubareva jaja kroz cijelo vrijeme dok se ona nalaze na drveću. Prema tome je ovaj poslednji kao kao parazit važniji od prvoga, jer ima veće mogućnosti da smanji zarazu gubara. Zbog toga je taj parazit prenesen iz Japana u Ameriku, a odavle u Sjevernu Afriku i Spaniju. Osliim toga on ima prednost pred Anastatus-om, jer on može na godinu dati više generacija, budući da mu razvoj traje samo 3—4 tjedna dok kod Anustatus-a traje razvoj godinu dana. Povodom pojave borovo g četnjak a (Thamatopoea pityocampa Schiff.), čije su gusjenice počinile ogromne štete na borovima u Dalmaciji i Primorju, zainteresirali smo se za parazite toga štetnika. Tom prilikom dobio je Zavod za entomologiju na Poljoprivrednom-šumarskom fakultetu u Zagrebu primjerke jajnih legala borovog prelca, na kojima je ustanovljen novi jajni parazit Ooenocyrtus pityocampae Mercet. Taj parazit je do sada kod nas nepoznat, pa nam nije poznata ni njegova biologija. Prema podacima iz literature mogli smo ustanoviti jedino to, da taj parazit napada jaja borovog prelca na Cipru i, Spaniji. Kod pregledanja jaja ustanovili smo, da je uništio oko 20!% jaja. Ovaj parazit mogao bi biti od veće važnosti od Anastatusa, jer napada više domadara i imade više generacija. Kako iz ovoga prikaza razabiremo, jajni su paraziti vrlo važan biotički regulator za smanjenje štetnog djelovanja raznih štetnika. Kada uzmemo u 39 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 42 <-- 42 --> PDF |
obzir, da pored ovih parazita postoji ogroman broj i raznih drugih grabežljivih p arazit&kih kukaca, koji svojim djelovanjem smanjuju masovne pojave štetnika, onda nas to ponukava, da se za stvar što više zaineresujemo, jer kod nas na kulturnim biljkama i u šumamam imamo dosta prilike, da proučavamo tok masovnih pojava štetnika i utjecaj prirodnih faktora na njihovu pojavu odnosno smanjenje zaraze. LITERATURA: 1. Escheric h K.: »Die angewandte Entomologie in den Vereinigten Staaten Berlin 1913. 2. Has e A.: Beiträge zur Lebensgeschichten der Schupf vespe Trichogramma evanescens Westwood., Arbeiten aus d. Biol. R. A., Berlin 1924« 3. Kovač e vi ć dr. Ž.: Sušenje hrastova u Posavini, Knjižnica jugoslavenskog šumarskog udruženja, broj 10, Zagreb 1928. Kulagi n N. M.: Biologičeskii metod borbi s vrediteljami seljskohozjajstvenih kultur, Moskva 1937. 5. K u r i r A.: Anastatus disparis Ruscha Eiparasit des Lymantria dispar L., ......... . : ...... ........ ...... . ......... .. .......... ..... . .. «a Anastatus Disparis R. . Trichogramma Evanescens Nsetw. AiBTop .......... ....... ............ . ......... ......... ........... .......... . ....... ............. ........ .. .. ......... . ^ 40 |