DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


GLASILO ŠUMARSKIH SEKCIJA DRUŠTAVA INŽENJERA
I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE


GODIŠTE 71. JANUAR — FEBRUAR GODINA 1947.


Ing. TEODOR PELEŠ, (Zagreb):


PRELAZ NA PLANSKU PRIVREDU


(osvrt na zakonske propise)


....... .. ........ ............ (.......... ......)


Naš privredni sistem razvija se u pravcu izgradnje socijalizma i 1947
godina je naša prva godina planske privrede. U toku prošla 3 mjeseca donesen
je niz privrednih zakona, uredaba, pravilnika, uputstava, naredaba i rješenja
čiji je glavni cilj da se organizacione forme naše privrede dovedu u saglasnost 5
sa njihovim karakterom. Stvarajuć jednu zaokruženu cjelinu u našem novom
privrednom zakonodavstvu, ovi zakonski propisi naročito naglašavaju osnovni
princip naše privredne organizacije — povezivanje u jednu harmoničnu cjelinu
opštih društvenih interesa i posebnih interesa naših privrednih jedinica, što je
u osnovi suprotno birokratskom centralizmu i privrednom partikularizmu.
Njima su osigurani osnovni preduslovi socijalističkog planiranja u privredi


— nacionalizacija privatnih preduzeća. odgovarajuća organizacija državnih
privrednih preduzeća, regulisanje opšte akumulacije kapitala, dobiti preduzeća
i sistema jedinstvenih cijena. Plansko unapređivanje naše privrede u
korist radnih masa time je obezbeđeno. Zakon vrednosti poprima sada na
državnom sektoru naše privrede sasvi mnov oblik svog deloivanja, budući postaje
zakon kojim se planski ovladava. Planiranjem akumulacije i cena sada
će se planski da stvaraju financijska sredstva za nove, društveno korisne, investicije,
a nestaće ranija privredna anarhičnost, koja se odražavala prvenstveno
u proizvoljnosti cena i nerealnosti kalkulacija. Određivanje jedinstvenih cena
obezbeđuje njihovu kontrolu, a time i suzbijanje špekulacije.
Naš privredni sistem stimulira zaista sve faktore u proizvodnom procesu,
a naročitu pažnju posvećuje, naravno, radništvu. Novi privredni propisi potstiću
ne samo rukovodstvo preduzeća, nego isto tako i radne mase, što je potpuno
novo u novoj privredi. Radnicima je neposredno osigurana nagrada za bolji i
pozrtvovaniji rad određenom stopom planske dobiti i još daleko> većom stopom
nadplanske dobiti.


Akumulacija kapitala, postaje opštenarodna i deli se na opštu i sopstvenu.
Opšta akumulacija ulazi neposrednio´ u državnu blagajnu kao porez
na promet proizvoda i služi za velike investicije, a sopstvena akumulacija pri


1


*>




ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 4     <-- 4 -->        PDF

pada preduzeću i proizvodnoj grani kao dobit preduzeća, i predstavlja sa preko
80°/o financijsku osnovu planskih investicija preduzeća. Ostatak dobiti, do
20°/o, preduzeće troši slobodno van plana na racionalizaciju poslovanja i izgradnju
sigurnosnih i higijenskih uređaja, čime so postiže da plan ne postane
kočnica individualne inicijative preduzeća. Dobit naših državnih preduzeća
nije rezultat eksploatacije radnih masa, nego predstavlja dio društvene akumulacije
kojim upravlja preduzeće. Dobit ne može da posluži gomilanju finansijskih
sredstava mimo društvenih potreba. Ona je oibezbeđena za preduzeća
čija je individualna puna cena koštanja manja od prosečne planske cene proizvodnje,
a obračunava se na stvarni obim proizvodnje. Dobit potstiče preduzeće
ka povećanju; opšteg društvenog bogatstva i opšte akumulacije. U koliko
međutim preduzeće ili proizvodna grana ne1 raspolažu sa dovoljno sopstvene
akumulacije za ostvaranje investicija predviđenih planom, one se ostvaruju iz
budžetskih sredstava.


Kontrola poslovanja državnih privrednih preduzeća u potpunosti je
obezbeđena, prvenstveno bankovnom kontrolom i sistemom jednoobraznog
računovodstva. Sve novčane operacije preduzeće vrši putem Narodne banke.
Obezbeđena je također nemogućnost samovoljnog rada van plana. Normativ
i regulativ nove akumulacije postaju prosečni proizvodni troškovi u jednoj
proizvodnoj grani, jer oni služe za osnovu pri određivanju poreza na promet
proizvoda, i jedinstvenih cena.
Da bi se ovi zakonski propisi sproveli u život pravilno i pravovremeno,


t.j do 1. III. 1947 obrazovane su naročite komisije, sa potko misijama, sa zadatkcim
da obezbede prelazak na plansku privredu. Sa rukovodiocima i knjigovođama
preduzeća održani su naročiti kursevi radi što bržeg savlađivanja
teorije i prakse ovih važnih novih privrednih propisa, koji se ovde u glavnim
crtama prikazuju, u! koliko se odnose na šumsku privredu.
Radi brže orjentacije daje se spisak zakonskih propisa o kojim je reč,
u koji su uneseni i drugi propisi od važnosti za šumsku privredu, a doneseni su
u toku protekla 3 meseca (pod rednim brojem 6, 7, 8, 9, 20, 26, 31, 32, 33).


v
Red.
br. Zakonsk i propi s Donosioc
Sa
važnošću
od
Službeni list
broj datum
1. Zakon o državnimdnim preduzećima
privreVlada
F.N.R.J.
24. VII. 46. 62 2.VIII. 46.
2. Pravilnik o registracijipreduzeća
drž. Min. finansijaFNRJ
16. VIII. 46. 66 16. VIII. 46.
3. Zakonvatnih
o nacionalizaciji priprivrednih
preduzeća
Narodna
Skupština
5. XII. 46. 98 6. XII. 46.
4. Naredba o zabrani spajanja
nacionalizovanih preduzeća
sa drž. privrednim preduzećima
Vlada
F.N.R.J.
16. XII. 46. 102 18. XII. 46.
5. Zakon o jednoobraznomčunovodstvu
raVlada
F.N.R.J.
20. XI. 46. 94 2. XI. 46.
6. Uredba o organizacijistva
šumarVlada
F.N.R.J.
8.1. 47. 106 31. XII. 46.


2




ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Red.


br.


7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
Zakonski propis


Zakon o postupanju sa eks


propriiranim i konfisciranim


šum. posjedima


Uredba o zaključivanju ugo


vora u privredi


Pravilnik o zaključivanju
ugovora o prodaji i kupnji
robe


Uredba o troškovima uprave,
o troškovima prodaje u
drž., rudarskim i industrijskim
preduzećima saveznog i
republikanskog značaja


Uredba o određenju dobiti


rudarskih i industrijiskih pre


duzeća


Uredba o raspodeli dobiti
drž., rudarskih i industrijskih
preduzeća


Uputstvo za provedbu Uredbe
o raspodjeli dobiti drž.
rud. i ind. preduzeća


Rješenje o opštoj stopi dobiti
za rudarsku i industrijsku
proizvodnju


Rješenje o prosječnim stopa


ma dobiti rud. i ind. predu


zeća


Rješenje o opštem postotku


planske dobiti, postocima


nadplanske dobiti i postotku


dobiti za god. 1946. koji će


preduzeća uplaćivati u fond


rukovodstva


Uredba o bankovnim računima
dobiti drž. privrednih
preduzeća i njihovih administrativno-
operativnih rukovodilaca
´


Uputstvo za izvršenje Ured


be o bankovnim računima


dobiti drž., privrednih predu


zeća i njihovih administra


tivno-operativnih rukovodi


laca


Naredba o privrednom knji


ženju dobiti drž. priv. pre


duzeća na skupnim računima


njihovih ad. op. rukovodila


ca (uprava)


Naredba o produženju rokova
bankovnih kredita


Sa Službeni list
Donosioc važnošću
od broj datum
Narodna 30. VII. 46. 61 30. VII. 46.
Skupština
Vlada 28. XII. 46. 103 20. XII. 46.
F.N.R.J.
Priv. Savjet
Vlada
15.11. 47. 11 7. II. 47.
F.N.R.J. 1.1.47. 99 10. XII. 46.
Vlada
F.N.R.J. 1.1. 47. 99 10. XII. 46.
Vlada
Vlada 1.1. 47. 99 10. XII. 46.
F.N.R.J.
Min. finan1.1.47.
5 17.1. 47.
F.N.R.J.
Vlada 1.1. 47. 106 31. XII. 46.
F.N.R.J.
S. Pl. Kom. 1.1. 47. 5 17.1. 47/
Priv. Savjet 1.1. 47. 3 10.1. 47.
Vlada 1.1. 47. 106 31. XII. 46.
F.N.R.J.
Min. finan1.1.
47. 6 21.1. 47.
sija FNRJ
Min. finan1.1.47.
5 17.1.47.
sija FNRJ


Min. finan-1.1. 47. 106 31. XII. 46.
sija FNRJ


3




ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Red.


br.


21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
Zakonski propis


Uredbe o fondu rukovodstva
preduzeća (fond rukovodstva)
i centralnom fondu preduzeća
(centralni fond) drž.,
rud. i ind. preduzeća saveznog
i republikanskog značaja


Rješenje o opštem računskom
faktoru, postocima nepredviđene
dobiti i postotku dobiti
za 1946. god. koje će preduzeće
uplaćivati u fond rukovodstva


Rješenje o prosječnom postotku
planske dobiti za fond
rukovodstva rudarskih i industrijskih
preduzeća


Naredba o sprovođenju u
život Uredaba o dobiti, raspodeli
dobiti, o troškovima
i fondovima rukovodstva privrednih
preduzeća, donetih
pre 1. januara 47.


Uputstva za sprovođenje
Uredbe o troškovima uprave
i troškovima prodaje u
drž., rud. i ind. preduzećima
saveznog i republikanskog
značaja, Uredbe o fondu rukovodstva
preduzeća i Uredbe
o određivanju dobiti rud.
i ind. preduzeća


Rješenje o ukidanju odredaba
o prihodima fonda za
pošumljavanje
Uredba o standardizaciji


Uredba o jedinstvenim cijenama


Naredba o utvrđivanju grupa
proizvoda i usluga za koje
će se određivati jedinstvene
cijene sa vrednošću na cijelom
području FNRJ, odnosno
otkupne cijene


Naredba o kamatnim stopama
u aktivnim poslovima
drž. kreditnih preduzeća za
obrtna sredstva


Uredba o reguliranju plaća i


dodatka šofera, konduktera
i šoferskih pomoćnika


— f
Sa Službeni list
Donosioc važnošću
od broj datum


Vlada 18. XII. 46. 99 10. XII. 46.


F.N.R.J.
Priv. Savjet 1.1. 47. 3 10.1. 47.


Priv. Savjet 1.1. 47. 9 31.1. 47.


Vlada 31. XII. 46. 106 31. XII. 46.


k
F.N.R.J.
Priv. Savjet 1.1. 47. 5 17.1. 47.



Vlada 1.1.47. 106 31. XII. 46.


F.N.R.J.


Vlada 27. IX. 46. 78 27. IX. 46.


F.N.R.J.
Vlada 1.1. 47. 106 31. XII. 46.
F.N.R.J.
Vlada 1.1. 47. 5 17.1. 47.


F.N.R.J.
Min. f inan-31. XII. 46. 106 31. XII. 46.
sija FNRJ


Vlada 31. XII. 46. 106 31. XII. 46.


F.N.R.J.
4




ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 7     <-- 7 -->        PDF

t


Red.
br.


32.
33.
34.
35.
36.
37,


38.
39.
40.
Zakonski propis


Uredba o radu i radnim uvelima
transportnog radnika u
pomorskim lukama, rječnim
pristaništima, želj. stanicama,
carinskim, javnim i privatnim
skladištima i stovarištima


Uredba o radu i plaćanju
transportnih radnika, splavara
na Drini, Savi i Dunavu


Naredba o normiranim troškovima
uprave i prodaje u
drž. rudarskim i industrijskim
preduzećima opštedržavnog
i republikanskog značaja


Rješenje o određivanju normiranih
troškova uprave i
prodaje industrijskih preduzeća
za grupe proizvoda kojima
se određuju jedinstvene
cijene sa valjanošću na
cijelom području FNRJ.


Obavezno tumačenje i uputstvo
o primjeni čl. 10. st. 2
Uredbe o jedinstvenim cjenama
i o načinu obračunavanja
troškova transporta
koji padaju na teret proizvođačkih
preduzeća.


Uredba o općedržavnim
amortizacionim fondovima
rudarske i industrijske proizvodnje
i arortizacionim fondovima
drž. rud. i ind. preduzeća.


Opći pravilnik o higijenskim
i tehničkim zaštitnim mjerama
pri radu.


Naredba o prenosu uređaja
i spajanju nacionaliziranih
preduzeća sa državnim privrednim
preduzećima i o
prethodnom popisu i procjeni
imovine onih nacionalizovanih
preduzeća.


Uredba o osnivanju generalnih
i glavnih direkcija Ministarstva
industrije FNRJ.


Sa Službeni list
Donosioc važnošću
od broj datum
Vlada 21. XI. 46. 100 13. XII 46.
F.N.R.J.
Vlada 31. XII. 46. 106 31. XII. 46.
F.N.R.J.
Priv. Savjet 14. II. 47. 13 14. II. 47.
Min. 14. II. 47. 13 14.11.47.
industrije
Privredni 18.11.47. 14 18.11.47.
Savjet
Vlada 1.1.47. 15 21.11.47.
FNRJ
Sav. Minist. 25.11. 47. 16 25.11. 47.
rada
Vlada 28. II. 47. 17 28. II. 47.
FNRJ


Vlada 28.1. 47. 8 28.1. 47.
FNRJ


5




ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Sa Službeni list


Red.


Zakonski propis Donosioc važnošću


br.


od


broj datum


Najavljeno:


Uputstvo za evidentiranje


1.
poslovnih rezultata i vršenje
kontrole obračuna državnih
privrednih preduzeća.


2. Odredbe za izvršenje Uredbe
o
jedinstvenim cijenama
Ovi zakonski propisi obuhvaćaju djelovanje:


— Vlade FNRJ i Vlada Narodnih republika
— Privrednog savjeta Vlade FNRJ
— Savezne i Republikanskih planskih komisija
— Saveznih i republikanskih proizvodnih ministarstava

Saveznih i republikanskih administrativno-operativnih rukovodioca državnih privrednih
preduzeća (Generalnih direkcija, Glavnih direkcija i Zemaljskih uprava)
— Državnih privrednih preduzeća, koja su uključena u plansku privredu.
Struktura cene


Šema za strukturu cene navodi se u općem obliku i u obliku
koji odgovara šumskoj eksploataciji.


O p š t i oblik
Posebni oblik


1. Materijal za izradu sa dodatkom a) Šumska taksa
opštih troškova
materijala. b) Pomoćni materijal (klanfice, i
drugo)


2.
Plate izrade sa doprinosom na te a) seča i izrada
plate. b) izvlačenje materijala od panja do
izvoznih putema
c) Izvoz na glavna stovarišta (nadnice
kirijaša, šofera i željezničkog
osoblja)


d) Socijalni doprinosi
za stavke a) b)
c) (20.7%)


3.
Opšti troškovi izrade. a) Opšti troškovi materijala:
ambalaža, pogonsko gorivo i mazivo
za kamione i lokomotive
b) Opšti troškovi uprave i prodaje:



plate šumskog manipulativnog osoblja
sa doprinosom na te plate


c) Opšti troškovi izrade:
uzdržavanje šumskih puteva i željeznica,
utovar, istovar, sortiranje
i utovar drvnog materijala u državne
vagone sa doprinosom na
nadnice


6




ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Opšti oblik
Posebni oblik


I. TROŠKOVI PROIZVODNJE (1. + 2.+3.)
4. Kalkulativni otpisi (amortizacija) Amortizacija
II. TVORNIČKA — CENA — KOŠTANJA (1+4.)
5.
Troškovi uprave: a) Plate namještenika
a) troškovi uprave preduzeća b) Socijalni doprinos osoblja pod a)
b) zajednički troškovi uprave c) Putni troškovi osoblja pod a)
d) Ogrjev, osvetljenje, uzdržavanje


osobnih automobila)
e) Osiguranje osnovnih sredstava
f) Kancelarijski, poštanski i t. d. tro


škovi
g) Porezi i takse (osim poreza na
promet proizvoda)
h)-Troškovi arbitraže, vještačenja i
parmcenja


.
i) Kamati na posuđeni kapital
j) Troškovi za kadrove
k) Članarina za stručna udruženja i


. troškovi biblioteka


1) Doprinos
za nadležnog administrativno-
operativnog rukovodioca
(zajednički troškovi)


6. Troškovi prodaje preduzeća a) Troškovi uzoraka, izložbi i reklame
b) Troškovi
prevoza drvnog materijala
državnim željeznicama do istovarnih
stanica.


III. PUNA CENA KOŠTANJA (II.+5.+6.)
7.
Dobit Dobit
IV. CENA PROIZVODNJE (III.+ 7.)
8.
Porez na promet proizvoda Porez na promet proizvoda
V. PRODAJNA CENA PROIZVOĐAČA (IV.+8.)
9.
Troškovi trgovine Troškovi trgovine (marža)
VI. PRODAJNA CENA NA VELI KO ODNOSNO NA MALO´ (V.+9.)
Gornja razrada opće šeme strukture cene za šumsku eksploataciju na


vedena je primjera radi.
Svi kalkulativni stavovi iz strukture cena 1.—9. (osim 8. mogu da budu:
a) individualni tj. za pojedino preduzeće
b) prosečni, tj. za jednu granu proizvodnje i
c) opšti, odnosno normirani, sa važnošću za ćelu teritoriju F.N.R.J.


Individualni i prosječni kalkulativni stavovi mogu da budu prethodni (planski)
i naknadni (obračunski). Za kalkulativnu stavku 8. postoje naravno jedino
normirani iznosi.


7




ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Troškovi proizvodnje. Na osnovu obračunskih troškova za
prošlu godinu preduzeća su izradila planske troškove za 1947. godinu, na
osnovu kojih su administrativno-operativni rukovodioci obračunali proseene
troškove. Na osnovu prosečnih troškova savezno proizvodno ministarstvoSavezna planska komisija obračunali su opšte troškove, koji su kao normirani
troškovi proizvodnje saopšteni preduzećima putem administrativno-^opštih
rukovodioca, za artikle sa jedinstvenom cenom na celoj teritoriji FNRJ.


Amortizaci j a. Amortizaeioni troškovi normirani su za drvnu industriju
sa stopom 4°/o od prosečnih troškova proizvodnje.
Amortizacioni iznosi služe za:
a) Reprodukciju osnovnih sredstava utrošenih u toku proizvodnje. Ovi
iznosi sačinjavaju opšte državni amortizacioni fond.)


b) Za velike popravke, čiju visinu iznosa određuje Ministar financija
FNRJ u saglasnosti sa Pretsjednikom Savezne planske komisije na predlog
nadležnog proizvodnog ministarstva FNRJ. (Ovi iznosi sačinjavaju amortizacioni
fond poduzeća.)


Preduzeća polažu do 15 u -mjesecu iznose pod a) i to) Držajnoj investicionoj
banci na ukupnu količinu proizvoda, proizvedenih u proteklom mesecu. Ministarstvo
financija FNRJ organizirat će izradu dugoročnog plana o upotrebi
sredstava opšteg državnog amortizacionog fonda.


U korist opšte državnog amortizacionog fonda, Državna investiciona banka
prenijeće sva sredstva koja su položena na bankovne račune poduzeća koja
su uplaćivala doprinose po propisima Uredbe o- obaveznom ulaganju amortizacionih
kvota rudarskih i industrijskih preduzeća. Preduzeća su dužna do


1. marta 1947. godine uplatiti kvote za 1946. godinu, u korist opće-državnog
amortizacionog fonda, ukoliko već nisu položene kod Državne investicione
banke po ranijim propisima.
Troškov i uprave . Savezno proizvodno ministarstvo (Ministarstvo
industrije) i Savezna planska komisija normirali su troškove uprave i prodaje
u drvnoj industriji na sledeći način:


a) Normirani troškovi uprave i prodaje samog preduzeća u niže navedenim
stopama od prosečnih troškova proizvodnje navedenih artikala:


3% kod oblovine za furniranje


3,5°/o kod rezanog tvrdog drveta, kore, šiške i rujevog lišća


4°/o kod cepanog drveta


4,5°/o kod tesanog drveta i rezanog mekog drveta


5% kod oblog tvrdog drveta, tesanog mekog drveta, ambalaže i namještaja


5,5°/o kod furnira


6% kod oblog mekanog drveta, taninskog i celuloznog drveta. šperploča
i panelploča.


b) Normirani troškovi uprave i prodaje za doprinos administrativno^
operativnom rukovodiocu određeni su sa 1% od prosečnih troškova proizvodnje
preduzeća.


c) Normirani iznos troškova uprave i prodaje za stručno obrazovanje
kadrova u drvnoj industriji određen je sa 1,3% od prosečnih troškova proizvodnje
preduzeća, od čega pripada 25°/» samom preduzeću, preko 50°/o administrativno-
operativnom rukovioidioou i do 25% nadležnom ministarstvu.


d) Normirani troškovi prodaje za transportne troškove državnom željeznicom
do istovarne stanice normiraće se naknadno od strane Saveznog ministarstva.


8




ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Pod troškovima transporta podrazumijevaju se transportni troškovi od
proizvađača do željezničke ili parobrodarske stanice najbliže mjestu potrošačakupca,
osim za izuzetke. Za normiranje prosečnih troškova transporta poslužiće
prosečne podvozne stavke, računate za svaki Sortiment proizvodnje
odvojeno na bazi distribucionog plana za ovu godinu. Koncem svakog obračunskog
razdoblja, a najkasnije svakog tromesečja, proizvodna preduzeća
doznačiće na redovan bankovni račun svog administrativno-operativnog rukovodioca
razliku između viših predviđenih i nižih plaćenih troškova transporta,


t. j . potražni saldo, odnosno u slučaju dugovnog salda, doznačiće administrativno-
operativni rukovodioc odgovarajuću razliku na redovni bankovni račun
preduzeća.
Državne kreditne ustanove računaće za posuđeni obrtni kapital drvnoj
industriji slijedeće kamate:


3°/o za eksploataciju šuma


4% za pilansku prerabu


3,5°/o za hemijsku preradu drveta


Sedma i osma kalkulativna stavka iz strukture cijene, dobit i porez na


promet proizvoda, spomenuće se maloi dalje. Deveta stavka, troškovi trgovine
(marža) nije još normirana.


JEDINSTVENE CENE


Jedinstvene cene za pojedine artikle određuje se ili sa važnošću na
celoj teritoriji FNRJ, ili sa važnošću samo na teritoriji pojedine narodne
republike. U prvom slučaju jedinstvenu cenu određuje Vlada FNRJ, a u
drugom slučaju nadležna Vlada Narodne republike.


Jedinstvene cene načelno baziraju na prosečnim troškovima proizvodnje
pojedinog artikla u jednoj proizvodnoj grani, uvećanim normiranim
elementima pune cene koštanja i iznosom dobiti, koja je obračunata pro-
sečnom stopom na prosečne troškove proizvodnje. Vodeći računa o ekonomskoj
snazi pojedinih republika, Uredba predviđa, da se u slučaju potrebe
povišenja jedinstvenih cena na teritoriji pojedinih republika, na ove pridodaje
poseban iznos uz odobrenje Vlade FNRJ-e.


Dosada još nisu donesene jedinstvene cene za artikle iz proizvodnje
šumarstva i drvne mdustrije, ali su određeni artikli iz drveta za koje će se
određivati jedinstvene cene sa vrednošću na celoj teritoriji FNRJ, i to
sledeći:


1.
taninsko drvo
2.
oblo drvo
a) duga obla, građa, jarboli (katarka), antene i piloti
b) trupci: trupci za furnire, trupci za ljuštenje, trupci za piljenje (rezanjej,
dugi trupci i rezonanc trupci
c) telegrafski i telefonski stupovi
d) jamsko (radničko) drvo
e) celulozno drvo
f) obla kolarska građa


3.
tesano drvo:
a) tesano građevno drvo
b) željeznički pragovi
4.
cepano drvo: dužice: hrastove, cerove, bukove i jelove.
9




ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 12     <-- 12 -->        PDF

5.
rezano (piljeno) tehničko drvo belogorice:
a) hrastovo: aa) neobrubljena građa: kladarke (bukvi), samice; bb)
obrubljena građa: daske i planke, bočnice i blistače, bačvarska građa,
listovi četvrtače, merkantilna građa, planike za bačve (dueli), bjelika
(splint), podnice za želj. vagone i mostovske podnice, mostovske grede
i skretnička građa, popruge (frize) i letve; cc) specijalna građa: izrezani
polovnjaci, srednjače i pcpruge.


b) bukovo: butovi, samice, obrubljene daske, popruge, četvrtače, letve´
držalje za metle i specijalna građa (poluobrubljene blistače, popruge i
kantli). ´ ,


c) brestovo: bulovi. samice, obrubljene daske, četvrtače, popruge
d) jasenovcu: bulovi, samico, četvrtače, popruge
e) javorovo: samice, četvrtače i popruge
f) rezano tehničko drvo po sortimentima za klen, grab, johu, orah, trešnju,


krušku, lipu, brezu, topolu, vrbu, cer i bagrem


6.
rezano tehničko drvo četinjača: jela, smrča, beli i crni bor, ariš i munika
u odgovarajućim sortimentima kao daske, letve, grede, četvrtače i polučetvrtače,
brodarski pod, madrijeri. bestinke i okrajci.
7.
parketi, obodne letve, zidni pojasevi, popruge i pragovi: po sentimentima
hrastovog, jasenovog, brestovog i bukovog drveta.
» 8. šper i panel-ploče.


9.
furniri.
10.
kora, šišarke i rujevo lišće za učinjane koža.
11.
strugotina, otpaci od drveta i drvo za generatore.
12.
namještaj kućni i kancelarijski (tipizirani).
13.
transportna vinska burad, ambalažna burad, burad za konzerviranje voća
i voćnih prerađevina i tipizirani ambalažni sanduci.
14.
tipizirana građevna stolarija (prozori, vrata, roleti i dr.).
15.
žigice.
OPŠTA AKUMULACIJA


Opšta akumulacija obuhvaća sve artikle proizvodnje. Ona zamjenjuje sve
dosadašnje raznolike forme oporezivanja, Ona-se ostvaruje određenim stopama
poreza na promet proizvoda od prosečnih troškova proizvodnje pojedinog
artikla, a naplaćuje se po pravilu samo jedamput na svaki artikal.


Da ne bi došlo do poremećenja u prodajnim cijenama prije nego što budu
donesene jedinstvene cene, Privredni savjet Vlade FNRJ — Savezni ured za
cene odredio je da osnova za plaćanje poreza na promet proizvoda šumarstva
bude dosadašnja određena proizvođačko-prodajna cena, uvećana sa
iznosom dosadašnjeg skupnog poreza. Na ovaj način za kupca ostaje cena
nepromjenjena.


Za proizvode´ šumarstva određene su slijedeće stope poreza na promet
proizvoda:
4°/o na telefonske i telegrafske stupove, pilote za fundiranje i željezničke
prageve.


4,5°/o na rudno drvo, jelovu, smrekovu, borovu i hrastovu oštrobridno tesanu
građu 8/8—15/15 cm i grede 16/16—25/25 cm, čamove i hrastove berdenale
27/27—49/49 cm i merkantilno^ tesano hrastov;´ drvo 8/8—25 25 cm.


10




ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 13     <-- 13 -->        PDF

5°/o na jelove, smrekove i borove merkantilno tesane grede 8/8—15/15 cm,


cepanu i tesanu hrastovu i bukovu dugu, drveni ugalj za industriju,


vinogradarsko kolje i kolje za viaćke.


6°/o na oblovinu svih vrsta drveta i klasa.


8°/o na tvrdo i meko gorivo drvo.
ll°/o na smrčeve. jelove i borove merkantiln otesane grede 16/16—25/25 cm.
13°/o na kolarsku građu svih vrsta.
51°/o na drveni ugalj za domaćinstvo.


POSEBNA AKUMULACIJA — DOBIT PREDUZECA


Dobit državnih privrednih preduzeća obuhvaćenih planskom privredom
može da bude planom predviđena i planom, nepredviđena. U prvom slučaju
ona se zove planska dobit, a u drugom slučaju nadplanska dobit. Također
gubitak preduzeća može da bude planom predviđeni gubitak i nepredviđeni
gubitak.


Plansk a dobi t je sastavni dio planom utvrđene cijene proizvoda.
Obračunava se dva puta: prvi put prije početka proizvodnje na osnovu individualnih
planskih i prosečnih kalkulacija, a drugi put poslije obračunskog
perioda na osnovu individualnih obračunskih i prosečnih obračunskih kalkulacija.
Planska dobit se deli na redovnu plansku dobit i na planski višak
dobiti (ekstra dobit).


a) Redovna planska dobit se ostvaruje primjenom individualne stope
dobiti na individualniei troškove proizvodnje preduzeća. Ona pretstavlja razliku
između prosječnih troškova proizvodnje uvećanih s dobiti obračunatom prosječnom
stopom dobiti i individualnih troškova proizvodnje. Redovna dobit
vezana je na prosječnu stopu dobiti proizvodne grane, koja za drvnu industriju
iznosi 3.9°/o i na prosečne troškove proizvodnje. Iznos prosečne redovne
dobiti izračunava se primjenom prosečne stope dobiti na prosečne troškove
proizvodnje. Redovna dobit poduzeća ne može premašiti prosečnu redovnu
dobit za dotičnu proizvodnu gradnu. Ona pctetiče preduzeće prvenstveno ka
opštem povećanju obima proizvodnje.


b) Planski višak dobiti (ekstra dobit) pretstavlja razliku između planom


utvrđenih prosečnih troškova proizvodnje i planom utvrđenim individualnih


troškova proizvodnje. Nastaje samo u racionalnim pređuzećima i potstiče


preduzeće ka daljnjoj racionalizaciji.


Nadplansk a dobi t nastaje: kada je individualna stvarna puna


cijena koštanja manja od individualne planske pune cijene koštanja. Ona se


ostvaruje uštedom materijala iznad plana, povećanjem produktivnosti rada


boljom organizacijom i sniženjem plamom propisane pune cijene koštanja.


2. kada su individualni troškovi uprave i prodaje manji od normiranih
troškova uprave i prodaje.
Prema tome preduzeće može imati:
a) nadplansku dobit pored planem predviđenih gubitaka ;
b) nepredviđeni gubitak pored redovne i ekstra dobiti.


Ne smatra se da je ostvarena nadplanska dobit ako je preduzeće ostvarilo
dobit sniženjem pune cene koštanja putem sniženja cena materijala, željezničkih
tarifa i slično, nego takvu dobit treba iskazati kao razliku Icena te je
uplatiti najdalje za šest nedelja u budžet ministarstva. Budući se nadplanska


U




ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 14     <-- 14 -->        PDF

dobit određuje tek uspoređivanjem obračunske (naknadne) kalkulacije sa planskom
(prethodnom) kalkulacijom ona ne ulazi u finansijski plan, osim u slučaju
da je preduzeću naročito stavljeno u zadatak sniženje pune cene koštanja
za određeni iznos. Nadplanska dobit potstiće preduzeće prvenstveno ka
sniženju proizvodnih troškova.


Planom predviđeni gubitak nastaje ako su planom predviđeni
individualni troškovi proizvodnje jednog preduzeća veći od prosečnih troškova
proizvodnje u dotičnoj proizvodnoj grani, uvećanih za prosečnu dobit, a računa
se primenom individualne stope planom predviđenog gubitka na individualne
planske troškove proizvodnje, uzevši u račun stvarni obim proizvodnje.


NepjredjViiđelnii gubita k nastaje ako je individualna, stvarna
puna cena koštanja veća od individualne planske pune cene koštanja.
Stop e dobit i su opšte, prosečne i individualne. Prosečne i individualne
stope dobiti mogu da budu planske i obračunske.
Opšt a stop a dobit i za industrijsku proizvodnju određena je od
strane Vlade .FNRJ sa 7°/o.


Prosečnastopa dobiti za drvnu industriju određena je od
strane Savezne planske1 komisije sa 3,9%. Za industriju celuloze, drvenjače i
papira određena je sa 2,19,/o, a za industriju kemijske prerade drveta sa 6,59°/o.
Prosječna stopa dobiti za pojedinu proizvodnu granu računa se na taj način,
da se zbir obrtnih i osnovnih sretstava dotične proizvodne grane pomnoži sa
opštom stopom dobiti (7%) i podijeli sa vrednošću ukupne proizvodnje dotične
proizvodne grane u toku jedne godine. Prema tome ona se osniva na opštoj
stopi dobiti za industrijsku proizvodnju, a zavisi od brzine obrtanja obrtnih
sretstava u dotičnoj proizvodnoj grani.


Individualnu stopu dobiti za pojedina preduzeća određuje
administrativno-operativni rukovodioc, a odobrava nadležno Ministarstvo
finansija na predlog nadležnog proizvodnog ministarstva. Ona se računa ina
sledeće načine, već prema tome da . su individualni troškovi proizvodnje
veći, manji ili jednaki prosečnim troškovima proizvodnje i da li postoji planom
predviđeni gubitak.


a) Ako su individualni troškovi proizvodnje nianji od prosečnih troškova
proizvodnje, tada se individualna stopa dobiti (Di) dobij a da se prosečni troškovi
proizvodnje (Tp) množe sa prosečnom stopom dobiti proizvodne grane
(Dp), a deli sa individualnim troškovima proizvodnje (Ti), što je kraće izraženo
u formuli


Tp X Dp


Di = -.


Ti


budući je Tp veće od Ti to mora biti i Di veće od Dp.


b) Ako su individualni troškovi proizvodnje ravni prosečnim troškovima
proizvodnje, tada je i individualna stopa dobiti ravna prosečnoj stopi
dobiti, t. j .


Di = Dp


c) Ako su individualni troškovi proizvodnje veći od prosečnih troškova
proizvodnje, a ipak se ostvaruje izvesna dobit, tada se individualna stopa
dobiti računa po formuli:


12




ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 15     <-- 15 -->        PDF

*
**


(Tp + .. — Ti) X 100
Di = _


Ti


Dp ...
pri čemu je Mp =
100


d) Ako su individualni troškovi proizvodnje veći od prosečnih troškova
proizvodnje uvećanih za apsolutni prosečni gubitak a planom je predviđen
gubitak, tada se individualna stopa dobiti računa po formuli


(Ti — (Tp + Mp)) X 100
Di =
Ti


u ovom slučaju individualna stopa dobitka predstavlja stvarno individualnu
stopu gubitka, budući se njem računa iznos s kojim se ima da smanji vreAnost
proizvoda.


Redosled za izračunavanje individualne stope dobit
i pre d uzeća . Primera radi, navodi se redosled za obračunavanje
individualne stope dobiti u kome su zainteresovane sve instance od preduzeća
do savezne planske komisije.


Preduzeće:


1.
Izrađuje obračunsku kalkulaciju za protekli period i na osnovu nje
sastavlja
2.
Prethodnu individualnu plansku kalkulaciju za ceo obim svoje planske
proizvodnje, uzevši u obzir sve promene koje uplivišu na elemente
cene, te ju dostavlja administrativno-operativnoni rukovodiocu.
Administrativno-operativni rukovodioc:


3.
Na osnovu stava 2. obračunava prethodne prosečne troškove proizvodnje,
izračunavanjem prosečnih iznosa ponderiranjem iz svih prethodnih
individualnih planskih kalkulacija, Na bazi ovoj obračunava
se i
4 prosečna dobit, primenom
prosečne stope dobiti na prosečne troškove
proizvodnje.
Podaci iz stava 3. dostavljjau sei nadležnom proizvodnom saveznom
ministarstvu.


Koordinacioni odbor Saveznog proizvodnog ministarstva:


5.
Računa opšte prosečne troškove proizvodnje za ćelu FNRJ i dostavlja
ih Saveznoj planskoj komisiji.
Savezna planska komisija:


6.
Određuje na bazi opštih prosečnih troškova proizvodnje normirane
troškove proizvodnje i ostale normirane elemente iz strukture cena,
za artikle sa jedinstvenom cenom na ćelom području FNRJ. Normirane
kalkulativne stavove dostavlja planska komisija putem nadležnog
saveznog proizvodnog ministarstva admimstrativno-operativnom rukovodiocu.
13




ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Savezno proizvodno ministarstvo:


Administrativno-operativni sukovodioc:


7.
Računa individualnu stopu dobiti za svako svoje poduzeće. Zbir planskih
dobiti svih preduzeća mora biti jednak izračunatoj prosečnoj
dobiti za ćelu proizvodnu granu. Obračunatu individualnu- stopu
dobiti saopštava preduzećima.
Preduzeće:


8.
Izrađuje nakon isteka obračunskog perioda stvarnu obračunsku kalkulaciju,
koju dostavlja administrativno-operativnoim rukovodiocu
koji na toj bazi obračunava:
Administrativno-operativni rukovodioc:


9.
stvarne prosečne obračunske troškove i
10. prcsečnu stvarnu dobit preduzeća.
Nakon toga preduzeće otpočinje sa novom prethodnom planskom
kalkulacijom za idući period.


Dobitak preduzeća služi u sledeće svrhe:


1.
Za pokrivanje predviđenih i nepredviđenih gubitaka.
2.
Za ulaganje u fond rukovodstva i centralni f oind.
3.
Za slobodno raspolaganje preduzeća van plana:
a) za. manje potrebe racionalizacije
b) za tehnička i tehnološka ispitivanja
c) za poboljšanje sigurnosnih i higijenskih uređaja.
Ovaj dio dobiti može da dosegne do 20°/o ukupnog iznosa a određuje
ga Ministarstvo finansija.


4.
Za plansku upotrebu vlastitih sretstava pri povećanju obrtnih i osnovnih
sretstava i za pokriće operativnih rashoda za kadrove.
5.
Za planske investicije u svrhu racionalizacije i rekonstrukcije.
6.
Ostatak u budžet nadležnog proizvodnog ministarstva.
Raspodel a dobiti . Pri određivanju raspodele dobiti posmatra
se kao celina celokupnog jednogodišnja proizvedena dobit, što je naravno
vrlo važno kod preduzeća sa sezonskim radovima. Raspodela dobiti
obuhvaća ukupnu ostvarenu dobit, t. j . redovnu dobit ekstra dobit i nadplansku
dobit. Pri tome je» određen sledeći redosled:


1.
Prvenstveno se´pokriva nepredviđeni gubitak i to prije svega iz nadplanske
dobiti. Radi toga se nepredviđeni gubitak prenosi krajem svakog
obračunskog perioda sa bankovnog računa nepredviđenog gubitka
na bankovni račun obračunate nadplanske dobiti.
2.
U slučaju da je ostvarena nadplanska dobit, a nema nepredviđenog
gubitka, tada se iz nadplanske dobiti prvenstveno ulaže u fond rukovodstva
po stopi koju odredi Privredni savet, a najviše do 50%.
3.
Iz preostale dobiti pokriva se planom predviđeni gubitak iz prošlih
tromesečja.
14




ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 17     <-- 17 -->        PDF

4.
Zatim se iz preostale redovne i ekstra dobiti odvaja u fond rukovodstva
iznos; po određenoj stopi. Ovaj je iznos za sada određen sa 7°/oo
.od ukupnog iznosa plata i nadnica za to razdoblje.
5.
Iz preostale ekstra dobiti uplaćuje se doprinos u korist bankovnog
računa dobiti administrativno-operativncg rukovodioca. Stopu za
obračun ovog doprinosa određuje ministar finansija iznad 50°/o. Za
sada je određena sa 75%.
6.
Od preostale ukupne dobiti izdvaja se iznos za pokriće potreba manje
racionalizacije i poboljšanja higijenskih i sigurnosnih mera.
7.
Ostatak ukupne dobiti iza svih izvršenih uplata iz prednjih šest stavova
uplaćuje se u korist budžeta nadležnog proizvodnog ministarstva.
Dio dobiti koji sa predaje na slobodno raspolaganje poduzeću, za podmirenje
potreba van samoga plana, može da iznosi samo do 20%. Ovu stopu određuje
administrativnoi-operativni rukovodioc prilikom sastava finansijskog plana,
a ona se obračunava:


a) na ekstra dobit umanjenu za doprinos u fond rukovodstva i za iznos
uplaćen u korist bankovnog računa dobiti admirustrativra>operativnog
rukovodioca,
b) na
nadplansku dobit umanjenu za doprinos za pokriće nepredviđenog
gubitka i iznosa u fond rukovodstva.


Preduzeće za ovaj dio dobiti izdaje naloge neposredno Narodnoj banci
na teret bankovnog računa dobiti administrativno-operativnog rukovodioca.
Ovaj akreditiv obuhvaća neiskoošćene iznose iz prošlih tromesečja i planski
iznos dobitka. Akreditiv se može ograničiti na 75% iznosa za fond rukovodstva
i iznosa za slobodno raspolaganje preduzeća.


Uplata dobiti vrši se na skupnom računu dobiti administrativno-operativnog
rukovodioca kod Narodne banke i to za redovnu i ekstra dobit svakog


27. u mjesecu u iznosu jedne trećine tromesečne planske dobiti, a za nadplansku
dobit krajem svakog tromesečja. Krajem tromesečja se vrši obračun celokupne
dobiti i uplaćuje se razlika, a višak prenosi na redovan bankovni račun
preduzeća.
Kod Narodne banke treba da svako preduzeće otvori bankovne račune
redovne, ekstra i nadplanske dobiti i predviđenog i nepredviđenog gubitka.
Također se! ovi računi vode u poslovnim knjigama preduzeća. Dobit na bankovnom
računu preduzeća pruža finansijsku osnovu za izradu predloga plana


o upotrebi sopstvenih sretstava, a dobit na bankovnom računu uprave pruža
finansijsku osnovu, za izradu predloga plana za izvršenje investicija u svrhu
racionalizacije i rekonstrukcije preduzeća.
FOND RUKOVODSTVA


Sredstva fonda rukovodstva ostvaruju se određenim stopama planske
(redovne i ekstra) dobiti i nadplanske dobiti preduzeća. Doprinos u fond rukovodstva
imaju sva preduzeića osim onih čiji su proizvodni troškovi neopravdano
veći od planskih.


Opštu stopu planske dobiti koja ide u fond rukovodstva odredio* je Privredni
savet po prethodnom saslušanju Glavnog odbora jedinstvenih sindikata
radnika i namještenika Jugoslavije sa 2j5%.


15




ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Prosečna stopa planske dobiti za fond rukovodstva za drvnu industriju
odredila je Savezna planska komisija sa 4,97°/o prema formuli


Mp X Br X 100
Pd = ,
Dp


pri čemu je (Pd) prosečna stopa planske dobiti, (Mp) je brcij 250. a (Dp) je
ukupan iznos planske dobiti u drvnoj industriji. Broj 250 pretstavlja stvarno
prosečni iznos po jednom radniku i službeniku u rudarstvu i industriji FNRJ
koji ide u fond rukovodstva iz cekikupne dobiti rudarskih i industrijskih
preduzeća.


Individualnu stopu planske dobiti za pojedina preduzeća za doprinos u
fond rukovodstva određuje nadležni administrativno-operativni rukovodioc
prema gornjoj formuli u kojoj (Mr) ostaje i nadalje 250, (Br) pretstavlja pro-
sečan broj radnika odnosnog preduzeća koji su uposleni kroz ćelu godinu,
a (Dp) ukupan iznos planske dobiti dotičnog poduzeća.


Ako su kod nekog preduzeća individualni troškovi proizvodnje veći od
prosečnih planskih troškova proizvodnje, ali se ipak ostvaruje izvesna dobit,
doprinos u fond rukovodstva računa se primenom prosečne stope planske
dobiti za fond rukovodstva na individualne troškove proizvodnje. Na isti način
se računa doprinos u fond i za preduzeća koja rade sa planskim gubitkom. Ako
je na ovaj način obračunati doprinos veći od planske dobiti, tada se višak
zaračunava u ceni koštanja preduzeća, a doprinos u visini planske dobiti ulazi
u fond rukovodstva, t. j . ako preduzeće radi ispod redovne dobiti, ili čak sa
planskim gubitkom, zaračunava u svoju korist cenu koštanja doprinos koji
ide u fond rukovodstva, a koji je obračunat na osnovu prosečne dobiti za
drvnu industriju.


Doprinos fondu rukovodstva iz planske dobiti iznosiće do daljnjeg 7°/o
od ukupnog iznosa plata i nadnica u preduzeću za taj period.


Stopu čiste dobiti ostvarene u 1946. za fond rukovodstva odredio je Privredni
savjet sa 10%. Čista dobit preduzeća ustanovljuje se nakon odobrenja
godišnje bilanse preduzeća od strane Ministarstva finansija.


Doprinos fondu rukovodstva iz nadplanske dobiti
preduzeć a može da bude znatno veći nego doprinos iz redovne dobiti. Privredni
savjet odredio je sledeće stope nadplanske dobiti koje čine doprinos
fondu rukovodstva:


a) Ako je preduzeće snizilo punu cenu koštanja do 10°/o u fond rukovodstva
uplaćuje se 25°/o ostvarene nadplanske dobiti.


b) Ako je puna cena koštanja snižena do 15°/o, doprinos iznaša 30% nadplanske
dobiti.


d) Ako je puna cena koštanja snižena za preko 20°/o, doprinos iznaša
50% nadplanske dobiti.


Kao osnova za uplatu na bankovni račun fonda rukovodstva služi 75°/o
predviđene dobiti, a konačni obračun se vrši koncem godine.


16




ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Fond rukovodstva služi za sledeće svrhe:


a) Za nagrađivanje udarnika, inovatora, racionalizatora i drugih istaknu


tih radnika i službenika preduzeća. osim direktora i njegovih po


moćnika;


b) Za podizanje stručne spreme radnika i službenika preduzeća;


c) Za izgradnju stambenih zgrada radnika i službenika preduzeća;


d) Za izgradnju socijalnih ustanova za potrebe radnika i službenika


preduzeća;


e) Za izgradnju kulturnih i sportskih ustanova radnika i službenika


preduzeća.


Fondom rukovodstva upravlja direktor preduzeća, koji u saglasnosti sa
sindikalnom upravom izrađuje plan trošenja fonda za tekuću poslovnu godinu,
a istovremeno´ izrađuje i plan sniženja pune cene koštanja.


CENTRALNI FOND


Centralni fond se ostvaruje uplatom 5% od iznosa fonda rukovodstva,
te se prema tome i on ostvaruje iz planske i nadplanske dobiti, a za godinu
1946. iz iznosa čiste1 zarade. On služi za nagrađivanje direktora, njihovih zamjenika,
tehničkog osoblja i istaknutih radnika i službenika preduzeća. Centralnim
fondom upravlja rukovodioc administrativno-operativnog rukovodstva.


Plan je zajednička povezana djelatnost radnih ljudi, te planski rad zahteva
da svako svoj zadatak izvrši pravilno i blagovremeno, jer je tim uvjetovano
ostvarenje drugih zadataka. Usled toga se neminovno stvara novi stil
u radu, stil tačnosti i odgovornosti. Nameće se također stvaranje novih pojmova
u svesti naših privrednika, koji u većini moraju menjati svoj raniji privredni
mentalitet, kako bi danas odgovarao po svojoj sadržini i karakteru
našem privrednom sistemu. I mi se u šumskoj privredi moramo boriti da pravilno
i pravovremeno sprovedemo pomenute privredne propise u život, kako
bi se našem radnom narodu u potpunosti pružilo što je očekivao i zašto se
borio.


........... : ..... ........ ..... ...... ...-.. ......
........... .. ........ ............ .. ....... ....... ......... . ....................


17