DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKIH SEKCIJA DRUŠTAVA INŽENJERA I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE GODIŠTE 71. JANUAR — FEBRUAR GODINA 1947. Ing. TEODOR PELEŠ, (Zagreb): PRELAZ NA PLANSKU PRIVREDU (osvrt na zakonske propise) ....... .. ........ ............ (.......... ......) Naš privredni sistem razvija se u pravcu izgradnje socijalizma i 1947 godina je naša prva godina planske privrede. U toku prošla 3 mjeseca donesen je niz privrednih zakona, uredaba, pravilnika, uputstava, naredaba i rješenja čiji je glavni cilj da se organizacione forme naše privrede dovedu u saglasnost 5 sa njihovim karakterom. Stvarajuć jednu zaokruženu cjelinu u našem novom privrednom zakonodavstvu, ovi zakonski propisi naročito naglašavaju osnovni princip naše privredne organizacije — povezivanje u jednu harmoničnu cjelinu opštih društvenih interesa i posebnih interesa naših privrednih jedinica, što je u osnovi suprotno birokratskom centralizmu i privrednom partikularizmu. Njima su osigurani osnovni preduslovi socijalističkog planiranja u privredi — nacionalizacija privatnih preduzeća. odgovarajuća organizacija državnih privrednih preduzeća, regulisanje opšte akumulacije kapitala, dobiti preduzeća i sistema jedinstvenih cijena. Plansko unapređivanje naše privrede u korist radnih masa time je obezbeđeno. Zakon vrednosti poprima sada na državnom sektoru naše privrede sasvi mnov oblik svog deloivanja, budući postaje zakon kojim se planski ovladava. Planiranjem akumulacije i cena sada će se planski da stvaraju financijska sredstva za nove, društveno korisne, investicije, a nestaće ranija privredna anarhičnost, koja se odražavala prvenstveno u proizvoljnosti cena i nerealnosti kalkulacija. Određivanje jedinstvenih cena obezbeđuje njihovu kontrolu, a time i suzbijanje špekulacije. Naš privredni sistem stimulira zaista sve faktore u proizvodnom procesu, a naročitu pažnju posvećuje, naravno, radništvu. Novi privredni propisi potstiću ne samo rukovodstvo preduzeća, nego isto tako i radne mase, što je potpuno novo u novoj privredi. Radnicima je neposredno osigurana nagrada za bolji i pozrtvovaniji rad određenom stopom planske dobiti i još daleko> većom stopom nadplanske dobiti. Akumulacija kapitala, postaje opštenarodna i deli se na opštu i sopstvenu. Opšta akumulacija ulazi neposrednio´ u državnu blagajnu kao porez na promet proizvoda i služi za velike investicije, a sopstvena akumulacija pri 1 *> |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 4 <-- 4 --> PDF |
pada preduzeću i proizvodnoj grani kao dobit preduzeća, i predstavlja sa preko 80°/o financijsku osnovu planskih investicija preduzeća. Ostatak dobiti, do 20°/o, preduzeće troši slobodno van plana na racionalizaciju poslovanja i izgradnju sigurnosnih i higijenskih uređaja, čime so postiže da plan ne postane kočnica individualne inicijative preduzeća. Dobit naših državnih preduzeća nije rezultat eksploatacije radnih masa, nego predstavlja dio društvene akumulacije kojim upravlja preduzeće. Dobit ne može da posluži gomilanju finansijskih sredstava mimo društvenih potreba. Ona je oibezbeđena za preduzeća čija je individualna puna cena koštanja manja od prosečne planske cene proizvodnje, a obračunava se na stvarni obim proizvodnje. Dobit potstiče preduzeće ka povećanju; opšteg društvenog bogatstva i opšte akumulacije. U koliko međutim preduzeće ili proizvodna grana ne1 raspolažu sa dovoljno sopstvene akumulacije za ostvaranje investicija predviđenih planom, one se ostvaruju iz budžetskih sredstava. Kontrola poslovanja državnih privrednih preduzeća u potpunosti je obezbeđena, prvenstveno bankovnom kontrolom i sistemom jednoobraznog računovodstva. Sve novčane operacije preduzeće vrši putem Narodne banke. Obezbeđena je također nemogućnost samovoljnog rada van plana. Normativ i regulativ nove akumulacije postaju prosečni proizvodni troškovi u jednoj proizvodnoj grani, jer oni služe za osnovu pri određivanju poreza na promet proizvoda, i jedinstvenih cena. Da bi se ovi zakonski propisi sproveli u život pravilno i pravovremeno, t.j do 1. III. 1947 obrazovane su naročite komisije, sa potko misijama, sa zadatkcim da obezbede prelazak na plansku privredu. Sa rukovodiocima i knjigovođama preduzeća održani su naročiti kursevi radi što bržeg savlađivanja teorije i prakse ovih važnih novih privrednih propisa, koji se ovde u glavnim crtama prikazuju, u! koliko se odnose na šumsku privredu. Radi brže orjentacije daje se spisak zakonskih propisa o kojim je reč, u koji su uneseni i drugi propisi od važnosti za šumsku privredu, a doneseni su u toku protekla 3 meseca (pod rednim brojem 6, 7, 8, 9, 20, 26, 31, 32, 33). v Red. br. Zakonsk i propi s Donosioc Sa važnošću od Službeni list broj datum 1. Zakon o državnimdnim preduzećima privreVlada F.N.R.J. 24. VII. 46. 62 2.VIII. 46. 2. Pravilnik o registracijipreduzeća drž. Min. finansijaFNRJ 16. VIII. 46. 66 16. VIII. 46. 3. Zakonvatnih o nacionalizaciji priprivrednih preduzeća Narodna Skupština 5. XII. 46. 98 6. XII. 46. 4. Naredba o zabrani spajanja nacionalizovanih preduzeća sa drž. privrednim preduzećima Vlada F.N.R.J. 16. XII. 46. 102 18. XII. 46. 5. Zakon o jednoobraznomčunovodstvu raVlada F.N.R.J. 20. XI. 46. 94 2. XI. 46. 6. Uredba o organizacijistva šumarVlada F.N.R.J. 8.1. 47. 106 31. XII. 46. 2 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Red. br. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. Zakonski propis Zakon o postupanju sa eks propriiranim i konfisciranim šum. posjedima Uredba o zaključivanju ugo vora u privredi Pravilnik o zaključivanju ugovora o prodaji i kupnji robe Uredba o troškovima uprave, o troškovima prodaje u drž., rudarskim i industrijskim preduzećima saveznog i republikanskog značaja Uredba o određenju dobiti rudarskih i industrijiskih pre duzeća Uredba o raspodeli dobiti drž., rudarskih i industrijskih preduzeća Uputstvo za provedbu Uredbe o raspodjeli dobiti drž. rud. i ind. preduzeća Rješenje o opštoj stopi dobiti za rudarsku i industrijsku proizvodnju Rješenje o prosječnim stopa ma dobiti rud. i ind. predu zeća Rješenje o opštem postotku planske dobiti, postocima nadplanske dobiti i postotku dobiti za god. 1946. koji će preduzeća uplaćivati u fond rukovodstva Uredba o bankovnim računima dobiti drž. privrednih preduzeća i njihovih administrativno- operativnih rukovodilaca ´ Uputstvo za izvršenje Ured be o bankovnim računima dobiti drž., privrednih predu zeća i njihovih administra tivno-operativnih rukovodi laca Naredba o privrednom knji ženju dobiti drž. priv. pre duzeća na skupnim računima njihovih ad. op. rukovodila ca (uprava) Naredba o produženju rokova bankovnih kredita Sa Službeni list Donosioc važnošću od broj datum Narodna 30. VII. 46. 61 30. VII. 46. Skupština Vlada 28. XII. 46. 103 20. XII. 46. F.N.R.J. Priv. Savjet Vlada 15.11. 47. 11 7. II. 47. F.N.R.J. 1.1.47. 99 10. XII. 46. Vlada F.N.R.J. 1.1. 47. 99 10. XII. 46. Vlada Vlada 1.1. 47. 99 10. XII. 46. F.N.R.J. Min. finan1.1.47. 5 17.1. 47. F.N.R.J. Vlada 1.1. 47. 106 31. XII. 46. F.N.R.J. S. Pl. Kom. 1.1. 47. 5 17.1. 47/ Priv. Savjet 1.1. 47. 3 10.1. 47. Vlada 1.1. 47. 106 31. XII. 46. F.N.R.J. Min. finan1.1. 47. 6 21.1. 47. sija FNRJ Min. finan1.1.47. 5 17.1.47. sija FNRJ Min. finan-1.1. 47. 106 31. XII. 46. sija FNRJ 3 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Red. br. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. Zakonski propis Uredbe o fondu rukovodstva preduzeća (fond rukovodstva) i centralnom fondu preduzeća (centralni fond) drž., rud. i ind. preduzeća saveznog i republikanskog značaja Rješenje o opštem računskom faktoru, postocima nepredviđene dobiti i postotku dobiti za 1946. god. koje će preduzeće uplaćivati u fond rukovodstva Rješenje o prosječnom postotku planske dobiti za fond rukovodstva rudarskih i industrijskih preduzeća Naredba o sprovođenju u život Uredaba o dobiti, raspodeli dobiti, o troškovima i fondovima rukovodstva privrednih preduzeća, donetih pre 1. januara 47. Uputstva za sprovođenje Uredbe o troškovima uprave i troškovima prodaje u drž., rud. i ind. preduzećima saveznog i republikanskog značaja, Uredbe o fondu rukovodstva preduzeća i Uredbe o određivanju dobiti rud. i ind. preduzeća Rješenje o ukidanju odredaba o prihodima fonda za pošumljavanje Uredba o standardizaciji Uredba o jedinstvenim cijenama Naredba o utvrđivanju grupa proizvoda i usluga za koje će se određivati jedinstvene cijene sa vrednošću na cijelom području FNRJ, odnosno otkupne cijene Naredba o kamatnim stopama u aktivnim poslovima drž. kreditnih preduzeća za obrtna sredstva Uredba o reguliranju plaća i dodatka šofera, konduktera i šoferskih pomoćnika — f Sa Službeni list Donosioc važnošću od broj datum Vlada 18. XII. 46. 99 10. XII. 46. F.N.R.J. Priv. Savjet 1.1. 47. 3 10.1. 47. Priv. Savjet 1.1. 47. 9 31.1. 47. Vlada 31. XII. 46. 106 31. XII. 46. k F.N.R.J. Priv. Savjet 1.1. 47. 5 17.1. 47. Vlada 1.1.47. 106 31. XII. 46. F.N.R.J. Vlada 27. IX. 46. 78 27. IX. 46. F.N.R.J. Vlada 1.1. 47. 106 31. XII. 46. F.N.R.J. Vlada 1.1. 47. 5 17.1. 47. F.N.R.J. Min. f inan-31. XII. 46. 106 31. XII. 46. sija FNRJ Vlada 31. XII. 46. 106 31. XII. 46. F.N.R.J. 4 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 7 <-- 7 --> PDF |
t Red. br. 32. 33. 34. 35. 36. 37, 38. 39. 40. Zakonski propis Uredba o radu i radnim uvelima transportnog radnika u pomorskim lukama, rječnim pristaništima, želj. stanicama, carinskim, javnim i privatnim skladištima i stovarištima Uredba o radu i plaćanju transportnih radnika, splavara na Drini, Savi i Dunavu Naredba o normiranim troškovima uprave i prodaje u drž. rudarskim i industrijskim preduzećima opštedržavnog i republikanskog značaja Rješenje o određivanju normiranih troškova uprave i prodaje industrijskih preduzeća za grupe proizvoda kojima se određuju jedinstvene cijene sa valjanošću na cijelom području FNRJ. Obavezno tumačenje i uputstvo o primjeni čl. 10. st. 2 Uredbe o jedinstvenim cjenama i o načinu obračunavanja troškova transporta koji padaju na teret proizvođačkih preduzeća. Uredba o općedržavnim amortizacionim fondovima rudarske i industrijske proizvodnje i arortizacionim fondovima drž. rud. i ind. preduzeća. Opći pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu. Naredba o prenosu uređaja i spajanju nacionaliziranih preduzeća sa državnim privrednim preduzećima i o prethodnom popisu i procjeni imovine onih nacionalizovanih preduzeća. Uredba o osnivanju generalnih i glavnih direkcija Ministarstva industrije FNRJ. Sa Službeni list Donosioc važnošću od broj datum Vlada 21. XI. 46. 100 13. XII 46. F.N.R.J. Vlada 31. XII. 46. 106 31. XII. 46. F.N.R.J. Priv. Savjet 14. II. 47. 13 14. II. 47. Min. 14. II. 47. 13 14.11.47. industrije Privredni 18.11.47. 14 18.11.47. Savjet Vlada 1.1.47. 15 21.11.47. FNRJ Sav. Minist. 25.11. 47. 16 25.11. 47. rada Vlada 28. II. 47. 17 28. II. 47. FNRJ Vlada 28.1. 47. 8 28.1. 47. FNRJ 5 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Sa Službeni list Red. Zakonski propis Donosioc važnošću br. od broj datum Najavljeno: Uputstvo za evidentiranje 1. poslovnih rezultata i vršenje kontrole obračuna državnih privrednih preduzeća. 2. Odredbe za izvršenje Uredbe o jedinstvenim cijenama Ovi zakonski propisi obuhvaćaju djelovanje: — Vlade FNRJ i Vlada Narodnih republika — Privrednog savjeta Vlade FNRJ — Savezne i Republikanskih planskih komisija — Saveznih i republikanskih proizvodnih ministarstava — Saveznih i republikanskih administrativno-operativnih rukovodioca državnih privrednih preduzeća (Generalnih direkcija, Glavnih direkcija i Zemaljskih uprava) — Državnih privrednih preduzeća, koja su uključena u plansku privredu. Struktura cene Šema za strukturu cene navodi se u općem obliku i u obliku koji odgovara šumskoj eksploataciji. O p š t i oblik Posebni oblik 1. Materijal za izradu sa dodatkom a) Šumska taksa opštih troškova materijala. b) Pomoćni materijal (klanfice, i drugo) 2. Plate izrade sa doprinosom na te a) seča i izrada plate. b) izvlačenje materijala od panja do izvoznih putema c) Izvoz na glavna stovarišta (nadnice kirijaša, šofera i željezničkog osoblja) d) Socijalni doprinosi za stavke a) b) c) (20.7%) 3. Opšti troškovi izrade. a) Opšti troškovi materijala: ambalaža, pogonsko gorivo i mazivo za kamione i lokomotive b) Opšti troškovi uprave i prodaje: plate šumskog manipulativnog osoblja sa doprinosom na te plate c) Opšti troškovi izrade: uzdržavanje šumskih puteva i željeznica, utovar, istovar, sortiranje i utovar drvnog materijala u državne vagone sa doprinosom na nadnice 6 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Opšti oblik Posebni oblik I. TROŠKOVI PROIZVODNJE (1. + 2.+3.) 4. Kalkulativni otpisi (amortizacija) Amortizacija II. TVORNIČKA — CENA — KOŠTANJA (1+4.) 5. Troškovi uprave: a) Plate namještenika a) troškovi uprave preduzeća b) Socijalni doprinos osoblja pod a) b) zajednički troškovi uprave c) Putni troškovi osoblja pod a) d) Ogrjev, osvetljenje, uzdržavanje osobnih automobila) e) Osiguranje osnovnih sredstava f) Kancelarijski, poštanski i t. d. tro škovi g) Porezi i takse (osim poreza na promet proizvoda) h)-Troškovi arbitraže, vještačenja i parmcenja . i) Kamati na posuđeni kapital j) Troškovi za kadrove k) Članarina za stručna udruženja i . troškovi biblioteka 1) Doprinos za nadležnog administrativno- operativnog rukovodioca (zajednički troškovi) 6. Troškovi prodaje preduzeća a) Troškovi uzoraka, izložbi i reklame b) Troškovi prevoza drvnog materijala državnim željeznicama do istovarnih stanica. III. PUNA CENA KOŠTANJA (II.+5.+6.) 7. Dobit Dobit IV. CENA PROIZVODNJE (III.+ 7.) 8. Porez na promet proizvoda Porez na promet proizvoda V. PRODAJNA CENA PROIZVOĐAČA (IV.+8.) 9. Troškovi trgovine Troškovi trgovine (marža) VI. PRODAJNA CENA NA VELI KO ODNOSNO NA MALO´ (V.+9.) Gornja razrada opće šeme strukture cene za šumsku eksploataciju na vedena je primjera radi. Svi kalkulativni stavovi iz strukture cena 1.—9. (osim 8. mogu da budu: a) individualni tj. za pojedino preduzeće b) prosečni, tj. za jednu granu proizvodnje i c) opšti, odnosno normirani, sa važnošću za ćelu teritoriju F.N.R.J. Individualni i prosječni kalkulativni stavovi mogu da budu prethodni (planski) i naknadni (obračunski). Za kalkulativnu stavku 8. postoje naravno jedino normirani iznosi. 7 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Troškovi proizvodnje. Na osnovu obračunskih troškova za prošlu godinu preduzeća su izradila planske troškove za 1947. godinu, na osnovu kojih su administrativno-operativni rukovodioci obračunali proseene troškove. Na osnovu prosečnih troškova savezno proizvodno ministarstvoSavezna planska komisija obračunali su opšte troškove, koji su kao normirani troškovi proizvodnje saopšteni preduzećima putem administrativno-^opštih rukovodioca, za artikle sa jedinstvenom cenom na celoj teritoriji FNRJ. Amortizaci j a. Amortizaeioni troškovi normirani su za drvnu industriju sa stopom 4°/o od prosečnih troškova proizvodnje. Amortizacioni iznosi služe za: a) Reprodukciju osnovnih sredstava utrošenih u toku proizvodnje. Ovi iznosi sačinjavaju opšte državni amortizacioni fond.) b) Za velike popravke, čiju visinu iznosa određuje Ministar financija FNRJ u saglasnosti sa Pretsjednikom Savezne planske komisije na predlog nadležnog proizvodnog ministarstva FNRJ. (Ovi iznosi sačinjavaju amortizacioni fond poduzeća.) Preduzeća polažu do 15 u -mjesecu iznose pod a) i to) Držajnoj investicionoj banci na ukupnu količinu proizvoda, proizvedenih u proteklom mesecu. Ministarstvo financija FNRJ organizirat će izradu dugoročnog plana o upotrebi sredstava opšteg državnog amortizacionog fonda. U korist opšte državnog amortizacionog fonda, Državna investiciona banka prenijeće sva sredstva koja su položena na bankovne račune poduzeća koja su uplaćivala doprinose po propisima Uredbe o- obaveznom ulaganju amortizacionih kvota rudarskih i industrijskih preduzeća. Preduzeća su dužna do 1. marta 1947. godine uplatiti kvote za 1946. godinu, u korist opće-državnog amortizacionog fonda, ukoliko već nisu položene kod Državne investicione banke po ranijim propisima. Troškov i uprave . Savezno proizvodno ministarstvo (Ministarstvo industrije) i Savezna planska komisija normirali su troškove uprave i prodaje u drvnoj industriji na sledeći način: a) Normirani troškovi uprave i prodaje samog preduzeća u niže navedenim stopama od prosečnih troškova proizvodnje navedenih artikala: 3% kod oblovine za furniranje 3,5°/o kod rezanog tvrdog drveta, kore, šiške i rujevog lišća 4°/o kod cepanog drveta 4,5°/o kod tesanog drveta i rezanog mekog drveta 5% kod oblog tvrdog drveta, tesanog mekog drveta, ambalaže i namještaja 5,5°/o kod furnira 6% kod oblog mekanog drveta, taninskog i celuloznog drveta. šperploča i panelploča. b) Normirani troškovi uprave i prodaje za doprinos administrativno^ operativnom rukovodiocu određeni su sa 1% od prosečnih troškova proizvodnje preduzeća. c) Normirani iznos troškova uprave i prodaje za stručno obrazovanje kadrova u drvnoj industriji određen je sa 1,3% od prosečnih troškova proizvodnje preduzeća, od čega pripada 25°/» samom preduzeću, preko 50°/o administrativno- operativnom rukovioidioou i do 25% nadležnom ministarstvu. d) Normirani troškovi prodaje za transportne troškove državnom željeznicom do istovarne stanice normiraće se naknadno od strane Saveznog ministarstva. 8 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Pod troškovima transporta podrazumijevaju se transportni troškovi od proizvađača do željezničke ili parobrodarske stanice najbliže mjestu potrošačakupca, osim za izuzetke. Za normiranje prosečnih troškova transporta poslužiće prosečne podvozne stavke, računate za svaki Sortiment proizvodnje odvojeno na bazi distribucionog plana za ovu godinu. Koncem svakog obračunskog razdoblja, a najkasnije svakog tromesečja, proizvodna preduzeća doznačiće na redovan bankovni račun svog administrativno-operativnog rukovodioca razliku između viših predviđenih i nižih plaćenih troškova transporta, t. j . potražni saldo, odnosno u slučaju dugovnog salda, doznačiće administrativno- operativni rukovodioc odgovarajuću razliku na redovni bankovni račun preduzeća. Državne kreditne ustanove računaće za posuđeni obrtni kapital drvnoj industriji slijedeće kamate: 3°/o za eksploataciju šuma 4% za pilansku prerabu 3,5°/o za hemijsku preradu drveta Sedma i osma kalkulativna stavka iz strukture cijene, dobit i porez na promet proizvoda, spomenuće se maloi dalje. Deveta stavka, troškovi trgovine (marža) nije još normirana. JEDINSTVENE CENE Jedinstvene cene za pojedine artikle određuje se ili sa važnošću na celoj teritoriji FNRJ, ili sa važnošću samo na teritoriji pojedine narodne republike. U prvom slučaju jedinstvenu cenu određuje Vlada FNRJ, a u drugom slučaju nadležna Vlada Narodne republike. Jedinstvene cene načelno baziraju na prosečnim troškovima proizvodnje pojedinog artikla u jednoj proizvodnoj grani, uvećanim normiranim elementima pune cene koštanja i iznosom dobiti, koja je obračunata pro- sečnom stopom na prosečne troškove proizvodnje. Vodeći računa o ekonomskoj snazi pojedinih republika, Uredba predviđa, da se u slučaju potrebe povišenja jedinstvenih cena na teritoriji pojedinih republika, na ove pridodaje poseban iznos uz odobrenje Vlade FNRJ-e. Dosada još nisu donesene jedinstvene cene za artikle iz proizvodnje šumarstva i drvne mdustrije, ali su određeni artikli iz drveta za koje će se određivati jedinstvene cene sa vrednošću na celoj teritoriji FNRJ, i to sledeći: 1. taninsko drvo 2. oblo drvo a) duga obla, građa, jarboli (katarka), antene i piloti b) trupci: trupci za furnire, trupci za ljuštenje, trupci za piljenje (rezanjej, dugi trupci i rezonanc trupci c) telegrafski i telefonski stupovi d) jamsko (radničko) drvo e) celulozno drvo f) obla kolarska građa 3. tesano drvo: a) tesano građevno drvo b) željeznički pragovi 4. cepano drvo: dužice: hrastove, cerove, bukove i jelove. 9 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 12 <-- 12 --> PDF |
5. rezano (piljeno) tehničko drvo belogorice: a) hrastovo: aa) neobrubljena građa: kladarke (bukvi), samice; bb) obrubljena građa: daske i planke, bočnice i blistače, bačvarska građa, listovi četvrtače, merkantilna građa, planike za bačve (dueli), bjelika (splint), podnice za želj. vagone i mostovske podnice, mostovske grede i skretnička građa, popruge (frize) i letve; cc) specijalna građa: izrezani polovnjaci, srednjače i pcpruge. b) bukovo: butovi, samice, obrubljene daske, popruge, četvrtače, letve´ držalje za metle i specijalna građa (poluobrubljene blistače, popruge i kantli). ´ , c) brestovo: bulovi. samice, obrubljene daske, četvrtače, popruge d) jasenovcu: bulovi, samico, četvrtače, popruge e) javorovo: samice, četvrtače i popruge f) rezano tehničko drvo po sortimentima za klen, grab, johu, orah, trešnju, krušku, lipu, brezu, topolu, vrbu, cer i bagrem 6. rezano tehničko drvo četinjača: jela, smrča, beli i crni bor, ariš i munika u odgovarajućim sortimentima kao daske, letve, grede, četvrtače i polučetvrtače, brodarski pod, madrijeri. bestinke i okrajci. 7. parketi, obodne letve, zidni pojasevi, popruge i pragovi: po sentimentima hrastovog, jasenovog, brestovog i bukovog drveta. » 8. šper i panel-ploče. 9. furniri. 10. kora, šišarke i rujevo lišće za učinjane koža. 11. strugotina, otpaci od drveta i drvo za generatore. 12. namještaj kućni i kancelarijski (tipizirani). 13. transportna vinska burad, ambalažna burad, burad za konzerviranje voća i voćnih prerađevina i tipizirani ambalažni sanduci. 14. tipizirana građevna stolarija (prozori, vrata, roleti i dr.). 15. žigice. OPŠTA AKUMULACIJA Opšta akumulacija obuhvaća sve artikle proizvodnje. Ona zamjenjuje sve dosadašnje raznolike forme oporezivanja, Ona-se ostvaruje određenim stopama poreza na promet proizvoda od prosečnih troškova proizvodnje pojedinog artikla, a naplaćuje se po pravilu samo jedamput na svaki artikal. Da ne bi došlo do poremećenja u prodajnim cijenama prije nego što budu donesene jedinstvene cene, Privredni savjet Vlade FNRJ — Savezni ured za cene odredio je da osnova za plaćanje poreza na promet proizvoda šumarstva bude dosadašnja određena proizvođačko-prodajna cena, uvećana sa iznosom dosadašnjeg skupnog poreza. Na ovaj način za kupca ostaje cena nepromjenjena. Za proizvode´ šumarstva određene su slijedeće stope poreza na promet proizvoda: 4°/o na telefonske i telegrafske stupove, pilote za fundiranje i željezničke prageve. 4,5°/o na rudno drvo, jelovu, smrekovu, borovu i hrastovu oštrobridno tesanu građu 8/8—15/15 cm i grede 16/16—25/25 cm, čamove i hrastove berdenale 27/27—49/49 cm i merkantilno^ tesano hrastov;´ drvo 8/8—25 25 cm. 10 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 13 <-- 13 --> PDF |
5°/o na jelove, smrekove i borove merkantilno tesane grede 8/8—15/15 cm, cepanu i tesanu hrastovu i bukovu dugu, drveni ugalj za industriju, vinogradarsko kolje i kolje za viaćke. 6°/o na oblovinu svih vrsta drveta i klasa. 8°/o na tvrdo i meko gorivo drvo. ll°/o na smrčeve. jelove i borove merkantiln otesane grede 16/16—25/25 cm. 13°/o na kolarsku građu svih vrsta. 51°/o na drveni ugalj za domaćinstvo. POSEBNA AKUMULACIJA — DOBIT PREDUZECA Dobit državnih privrednih preduzeća obuhvaćenih planskom privredom može da bude planom predviđena i planom, nepredviđena. U prvom slučaju ona se zove planska dobit, a u drugom slučaju nadplanska dobit. Također gubitak preduzeća može da bude planom predviđeni gubitak i nepredviđeni gubitak. Plansk a dobi t je sastavni dio planom utvrđene cijene proizvoda. Obračunava se dva puta: prvi put prije početka proizvodnje na osnovu individualnih planskih i prosečnih kalkulacija, a drugi put poslije obračunskog perioda na osnovu individualnih obračunskih i prosečnih obračunskih kalkulacija. Planska dobit se deli na redovnu plansku dobit i na planski višak dobiti (ekstra dobit). a) Redovna planska dobit se ostvaruje primjenom individualne stope dobiti na individualniei troškove proizvodnje preduzeća. Ona pretstavlja razliku između prosječnih troškova proizvodnje uvećanih s dobiti obračunatom prosječnom stopom dobiti i individualnih troškova proizvodnje. Redovna dobit vezana je na prosječnu stopu dobiti proizvodne grane, koja za drvnu industriju iznosi 3.9°/o i na prosečne troškove proizvodnje. Iznos prosečne redovne dobiti izračunava se primjenom prosečne stope dobiti na prosečne troškove proizvodnje. Redovna dobit poduzeća ne može premašiti prosečnu redovnu dobit za dotičnu proizvodnu gradnu. Ona pctetiče preduzeće prvenstveno ka opštem povećanju obima proizvodnje. b) Planski višak dobiti (ekstra dobit) pretstavlja razliku između planom utvrđenih prosečnih troškova proizvodnje i planom utvrđenim individualnih troškova proizvodnje. Nastaje samo u racionalnim pređuzećima i potstiče preduzeće ka daljnjoj racionalizaciji. Nadplansk a dobi t nastaje: kada je individualna stvarna puna cijena koštanja manja od individualne planske pune cijene koštanja. Ona se ostvaruje uštedom materijala iznad plana, povećanjem produktivnosti rada boljom organizacijom i sniženjem plamom propisane pune cijene koštanja. 2. kada su individualni troškovi uprave i prodaje manji od normiranih troškova uprave i prodaje. Prema tome preduzeće može imati: a) nadplansku dobit pored planem predviđenih gubitaka ; b) nepredviđeni gubitak pored redovne i ekstra dobiti. Ne smatra se da je ostvarena nadplanska dobit ako je preduzeće ostvarilo dobit sniženjem pune cene koštanja putem sniženja cena materijala, željezničkih tarifa i slično, nego takvu dobit treba iskazati kao razliku Icena te je uplatiti najdalje za šest nedelja u budžet ministarstva. Budući se nadplanska U |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 14 <-- 14 --> PDF |
dobit određuje tek uspoređivanjem obračunske (naknadne) kalkulacije sa planskom (prethodnom) kalkulacijom ona ne ulazi u finansijski plan, osim u slučaju da je preduzeću naročito stavljeno u zadatak sniženje pune cene koštanja za određeni iznos. Nadplanska dobit potstiće preduzeće prvenstveno ka sniženju proizvodnih troškova. Planom predviđeni gubitak nastaje ako su planom predviđeni individualni troškovi proizvodnje jednog preduzeća veći od prosečnih troškova proizvodnje u dotičnoj proizvodnoj grani, uvećanih za prosečnu dobit, a računa se primenom individualne stope planom predviđenog gubitka na individualne planske troškove proizvodnje, uzevši u račun stvarni obim proizvodnje. NepjredjViiđelnii gubita k nastaje ako je individualna, stvarna puna cena koštanja veća od individualne planske pune cene koštanja. Stop e dobit i su opšte, prosečne i individualne. Prosečne i individualne stope dobiti mogu da budu planske i obračunske. Opšt a stop a dobit i za industrijsku proizvodnju određena je od strane Vlade .FNRJ sa 7°/o. Prosečnastopa dobiti za drvnu industriju određena je od strane Savezne planske1 komisije sa 3,9%. Za industriju celuloze, drvenjače i papira određena je sa 2,19,/o, a za industriju kemijske prerade drveta sa 6,59°/o. Prosječna stopa dobiti za pojedinu proizvodnu granu računa se na taj način, da se zbir obrtnih i osnovnih sretstava dotične proizvodne grane pomnoži sa opštom stopom dobiti (7%) i podijeli sa vrednošću ukupne proizvodnje dotične proizvodne grane u toku jedne godine. Prema tome ona se osniva na opštoj stopi dobiti za industrijsku proizvodnju, a zavisi od brzine obrtanja obrtnih sretstava u dotičnoj proizvodnoj grani. Individualnu stopu dobiti za pojedina preduzeća određuje administrativno-operativni rukovodioc, a odobrava nadležno Ministarstvo finansija na predlog nadležnog proizvodnog ministarstva. Ona se računa ina sledeće načine, već prema tome da . su individualni troškovi proizvodnje veći, manji ili jednaki prosečnim troškovima proizvodnje i da li postoji planom predviđeni gubitak. a) Ako su individualni troškovi proizvodnje nianji od prosečnih troškova proizvodnje, tada se individualna stopa dobiti (Di) dobij a da se prosečni troškovi proizvodnje (Tp) množe sa prosečnom stopom dobiti proizvodne grane (Dp), a deli sa individualnim troškovima proizvodnje (Ti), što je kraće izraženo u formuli Tp X Dp Di = -. Ti budući je Tp veće od Ti to mora biti i Di veće od Dp. b) Ako su individualni troškovi proizvodnje ravni prosečnim troškovima proizvodnje, tada je i individualna stopa dobiti ravna prosečnoj stopi dobiti, t. j . Di = Dp c) Ako su individualni troškovi proizvodnje veći od prosečnih troškova proizvodnje, a ipak se ostvaruje izvesna dobit, tada se individualna stopa dobiti računa po formuli: 12 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 15 <-- 15 --> PDF |
* ** (Tp + .. — Ti) X 100 Di = _ Ti Dp ... pri čemu je Mp = 100 d) Ako su individualni troškovi proizvodnje veći od prosečnih troškova proizvodnje uvećanih za apsolutni prosečni gubitak a planom je predviđen gubitak, tada se individualna stopa dobiti računa po formuli (Ti — (Tp + Mp)) X 100 Di = Ti u ovom slučaju individualna stopa dobitka predstavlja stvarno individualnu stopu gubitka, budući se njem računa iznos s kojim se ima da smanji vreAnost proizvoda. Redosled za izračunavanje individualne stope dobit i pre d uzeća . Primera radi, navodi se redosled za obračunavanje individualne stope dobiti u kome su zainteresovane sve instance od preduzeća do savezne planske komisije. Preduzeće: 1. Izrađuje obračunsku kalkulaciju za protekli period i na osnovu nje sastavlja 2. Prethodnu individualnu plansku kalkulaciju za ceo obim svoje planske proizvodnje, uzevši u obzir sve promene koje uplivišu na elemente cene, te ju dostavlja administrativno-operativnoni rukovodiocu. Administrativno-operativni rukovodioc: 3. Na osnovu stava 2. obračunava prethodne prosečne troškove proizvodnje, izračunavanjem prosečnih iznosa ponderiranjem iz svih prethodnih individualnih planskih kalkulacija, Na bazi ovoj obračunava se i 4 prosečna dobit, primenom prosečne stope dobiti na prosečne troškove proizvodnje. Podaci iz stava 3. dostavljjau sei nadležnom proizvodnom saveznom ministarstvu. Koordinacioni odbor Saveznog proizvodnog ministarstva: 5. Računa opšte prosečne troškove proizvodnje za ćelu FNRJ i dostavlja ih Saveznoj planskoj komisiji. Savezna planska komisija: 6. Određuje na bazi opštih prosečnih troškova proizvodnje normirane troškove proizvodnje i ostale normirane elemente iz strukture cena, za artikle sa jedinstvenom cenom na ćelom području FNRJ. Normirane kalkulativne stavove dostavlja planska komisija putem nadležnog saveznog proizvodnog ministarstva admimstrativno-operativnom rukovodiocu. 13 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Savezno proizvodno ministarstvo: Administrativno-operativni sukovodioc: 7. Računa individualnu stopu dobiti za svako svoje poduzeće. Zbir planskih dobiti svih preduzeća mora biti jednak izračunatoj prosečnoj dobiti za ćelu proizvodnu granu. Obračunatu individualnu- stopu dobiti saopštava preduzećima. Preduzeće: 8. Izrađuje nakon isteka obračunskog perioda stvarnu obračunsku kalkulaciju, koju dostavlja administrativno-operativnoim rukovodiocu koji na toj bazi obračunava: Administrativno-operativni rukovodioc: 9. stvarne prosečne obračunske troškove i 10. prcsečnu stvarnu dobit preduzeća. Nakon toga preduzeće otpočinje sa novom prethodnom planskom kalkulacijom za idući period. Dobitak preduzeća služi u sledeće svrhe: 1. Za pokrivanje predviđenih i nepredviđenih gubitaka. 2. Za ulaganje u fond rukovodstva i centralni f oind. 3. Za slobodno raspolaganje preduzeća van plana: a) za. manje potrebe racionalizacije b) za tehnička i tehnološka ispitivanja c) za poboljšanje sigurnosnih i higijenskih uređaja. Ovaj dio dobiti može da dosegne do 20°/o ukupnog iznosa a određuje ga Ministarstvo finansija. 4. Za plansku upotrebu vlastitih sretstava pri povećanju obrtnih i osnovnih sretstava i za pokriće operativnih rashoda za kadrove. 5. Za planske investicije u svrhu racionalizacije i rekonstrukcije. 6. Ostatak u budžet nadležnog proizvodnog ministarstva. Raspodel a dobiti . Pri određivanju raspodele dobiti posmatra se kao celina celokupnog jednogodišnja proizvedena dobit, što je naravno vrlo važno kod preduzeća sa sezonskim radovima. Raspodela dobiti obuhvaća ukupnu ostvarenu dobit, t. j . redovnu dobit ekstra dobit i nadplansku dobit. Pri tome je» određen sledeći redosled: 1. Prvenstveno se´pokriva nepredviđeni gubitak i to prije svega iz nadplanske dobiti. Radi toga se nepredviđeni gubitak prenosi krajem svakog obračunskog perioda sa bankovnog računa nepredviđenog gubitka na bankovni račun obračunate nadplanske dobiti. 2. U slučaju da je ostvarena nadplanska dobit, a nema nepredviđenog gubitka, tada se iz nadplanske dobiti prvenstveno ulaže u fond rukovodstva po stopi koju odredi Privredni savet, a najviše do 50%. 3. Iz preostale dobiti pokriva se planom predviđeni gubitak iz prošlih tromesečja. 14 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 17 <-- 17 --> PDF |
4. Zatim se iz preostale redovne i ekstra dobiti odvaja u fond rukovodstva iznos; po određenoj stopi. Ovaj je iznos za sada određen sa 7°/oo .od ukupnog iznosa plata i nadnica za to razdoblje. 5. Iz preostale ekstra dobiti uplaćuje se doprinos u korist bankovnog računa dobiti administrativno-operativncg rukovodioca. Stopu za obračun ovog doprinosa određuje ministar finansija iznad 50°/o. Za sada je određena sa 75%. 6. Od preostale ukupne dobiti izdvaja se iznos za pokriće potreba manje racionalizacije i poboljšanja higijenskih i sigurnosnih mera. 7. Ostatak ukupne dobiti iza svih izvršenih uplata iz prednjih šest stavova uplaćuje se u korist budžeta nadležnog proizvodnog ministarstva. Dio dobiti koji sa predaje na slobodno raspolaganje poduzeću, za podmirenje potreba van samoga plana, može da iznosi samo do 20%. Ovu stopu određuje administrativnoi-operativni rukovodioc prilikom sastava finansijskog plana, a ona se obračunava: a) na ekstra dobit umanjenu za doprinos u fond rukovodstva i za iznos uplaćen u korist bankovnog računa dobiti admirustrativra>operativnog rukovodioca, b) na nadplansku dobit umanjenu za doprinos za pokriće nepredviđenog gubitka i iznosa u fond rukovodstva. Preduzeće za ovaj dio dobiti izdaje naloge neposredno Narodnoj banci na teret bankovnog računa dobiti administrativno-operativnog rukovodioca. Ovaj akreditiv obuhvaća neiskoošćene iznose iz prošlih tromesečja i planski iznos dobitka. Akreditiv se može ograničiti na 75% iznosa za fond rukovodstva i iznosa za slobodno raspolaganje preduzeća. Uplata dobiti vrši se na skupnom računu dobiti administrativno-operativnog rukovodioca kod Narodne banke i to za redovnu i ekstra dobit svakog 27. u mjesecu u iznosu jedne trećine tromesečne planske dobiti, a za nadplansku dobit krajem svakog tromesečja. Krajem tromesečja se vrši obračun celokupne dobiti i uplaćuje se razlika, a višak prenosi na redovan bankovni račun preduzeća. Kod Narodne banke treba da svako preduzeće otvori bankovne račune redovne, ekstra i nadplanske dobiti i predviđenog i nepredviđenog gubitka. Također se! ovi računi vode u poslovnim knjigama preduzeća. Dobit na bankovnom računu preduzeća pruža finansijsku osnovu za izradu predloga plana o upotrebi sopstvenih sretstava, a dobit na bankovnom računu uprave pruža finansijsku osnovu, za izradu predloga plana za izvršenje investicija u svrhu racionalizacije i rekonstrukcije preduzeća. FOND RUKOVODSTVA Sredstva fonda rukovodstva ostvaruju se određenim stopama planske (redovne i ekstra) dobiti i nadplanske dobiti preduzeća. Doprinos u fond rukovodstva imaju sva preduzeića osim onih čiji su proizvodni troškovi neopravdano veći od planskih. Opštu stopu planske dobiti koja ide u fond rukovodstva odredio* je Privredni savet po prethodnom saslušanju Glavnog odbora jedinstvenih sindikata radnika i namještenika Jugoslavije sa 2j5%. 15 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Prosečna stopa planske dobiti za fond rukovodstva za drvnu industriju odredila je Savezna planska komisija sa 4,97°/o prema formuli Mp X Br X 100 Pd = , Dp pri čemu je (Pd) prosečna stopa planske dobiti, (Mp) je brcij 250. a (Dp) je ukupan iznos planske dobiti u drvnoj industriji. Broj 250 pretstavlja stvarno prosečni iznos po jednom radniku i službeniku u rudarstvu i industriji FNRJ koji ide u fond rukovodstva iz cekikupne dobiti rudarskih i industrijskih preduzeća. Individualnu stopu planske dobiti za pojedina preduzeća za doprinos u fond rukovodstva određuje nadležni administrativno-operativni rukovodioc prema gornjoj formuli u kojoj (Mr) ostaje i nadalje 250, (Br) pretstavlja pro- sečan broj radnika odnosnog preduzeća koji su uposleni kroz ćelu godinu, a (Dp) ukupan iznos planske dobiti dotičnog poduzeća. Ako su kod nekog preduzeća individualni troškovi proizvodnje veći od prosečnih planskih troškova proizvodnje, ali se ipak ostvaruje izvesna dobit, doprinos u fond rukovodstva računa se primenom prosečne stope planske dobiti za fond rukovodstva na individualne troškove proizvodnje. Na isti način se računa doprinos u fond i za preduzeća koja rade sa planskim gubitkom. Ako je na ovaj način obračunati doprinos veći od planske dobiti, tada se višak zaračunava u ceni koštanja preduzeća, a doprinos u visini planske dobiti ulazi u fond rukovodstva, t. j . ako preduzeće radi ispod redovne dobiti, ili čak sa planskim gubitkom, zaračunava u svoju korist cenu koštanja doprinos koji ide u fond rukovodstva, a koji je obračunat na osnovu prosečne dobiti za drvnu industriju. Doprinos fondu rukovodstva iz planske dobiti iznosiće do daljnjeg 7°/o od ukupnog iznosa plata i nadnica u preduzeću za taj period. Stopu čiste dobiti ostvarene u 1946. za fond rukovodstva odredio je Privredni savjet sa 10%. Čista dobit preduzeća ustanovljuje se nakon odobrenja godišnje bilanse preduzeća od strane Ministarstva finansija. Doprinos fondu rukovodstva iz nadplanske dobiti preduzeć a može da bude znatno veći nego doprinos iz redovne dobiti. Privredni savjet odredio je sledeće stope nadplanske dobiti koje čine doprinos fondu rukovodstva: a) Ako je preduzeće snizilo punu cenu koštanja do 10°/o u fond rukovodstva uplaćuje se 25°/o ostvarene nadplanske dobiti. b) Ako je puna cena koštanja snižena do 15°/o, doprinos iznaša 30% nadplanske dobiti. d) Ako je puna cena koštanja snižena za preko 20°/o, doprinos iznaša 50% nadplanske dobiti. Kao osnova za uplatu na bankovni račun fonda rukovodstva služi 75°/o predviđene dobiti, a konačni obračun se vrši koncem godine. 16 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Fond rukovodstva služi za sledeće svrhe: a) Za nagrađivanje udarnika, inovatora, racionalizatora i drugih istaknu tih radnika i službenika preduzeća. osim direktora i njegovih po moćnika; b) Za podizanje stručne spreme radnika i službenika preduzeća; c) Za izgradnju stambenih zgrada radnika i službenika preduzeća; d) Za izgradnju socijalnih ustanova za potrebe radnika i službenika preduzeća; e) Za izgradnju kulturnih i sportskih ustanova radnika i službenika preduzeća. Fondom rukovodstva upravlja direktor preduzeća, koji u saglasnosti sa sindikalnom upravom izrađuje plan trošenja fonda za tekuću poslovnu godinu, a istovremeno´ izrađuje i plan sniženja pune cene koštanja. CENTRALNI FOND Centralni fond se ostvaruje uplatom 5% od iznosa fonda rukovodstva, te se prema tome i on ostvaruje iz planske i nadplanske dobiti, a za godinu 1946. iz iznosa čiste1 zarade. On služi za nagrađivanje direktora, njihovih zamjenika, tehničkog osoblja i istaknutih radnika i službenika preduzeća. Centralnim fondom upravlja rukovodioc administrativno-operativnog rukovodstva. Plan je zajednička povezana djelatnost radnih ljudi, te planski rad zahteva da svako svoj zadatak izvrši pravilno i blagovremeno, jer je tim uvjetovano ostvarenje drugih zadataka. Usled toga se neminovno stvara novi stil u radu, stil tačnosti i odgovornosti. Nameće se također stvaranje novih pojmova u svesti naših privrednika, koji u većini moraju menjati svoj raniji privredni mentalitet, kako bi danas odgovarao po svojoj sadržini i karakteru našem privrednom sistemu. I mi se u šumskoj privredi moramo boriti da pravilno i pravovremeno sprovedemo pomenute privredne propise u život, kako bi se našem radnom narodu u potpunosti pružilo što je očekivao i zašto se borio. ........... : ..... ........ ..... ...... ...-.. ...... ........... .. ........ ............ .. ....... ....... ......... . .................... 17 |