DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1947 str. 13 <-- 13 --> PDF |
5°/o na jelove, smrekove i borove merkantilno tesane grede 8/8—15/15 cm, cepanu i tesanu hrastovu i bukovu dugu, drveni ugalj za industriju, vinogradarsko kolje i kolje za viaćke. 6°/o na oblovinu svih vrsta drveta i klasa. 8°/o na tvrdo i meko gorivo drvo. ll°/o na smrčeve. jelove i borove merkantiln otesane grede 16/16—25/25 cm. 13°/o na kolarsku građu svih vrsta. 51°/o na drveni ugalj za domaćinstvo. POSEBNA AKUMULACIJA — DOBIT PREDUZECA Dobit državnih privrednih preduzeća obuhvaćenih planskom privredom može da bude planom predviđena i planom, nepredviđena. U prvom slučaju ona se zove planska dobit, a u drugom slučaju nadplanska dobit. Također gubitak preduzeća može da bude planom predviđeni gubitak i nepredviđeni gubitak. Plansk a dobi t je sastavni dio planom utvrđene cijene proizvoda. Obračunava se dva puta: prvi put prije početka proizvodnje na osnovu individualnih planskih i prosečnih kalkulacija, a drugi put poslije obračunskog perioda na osnovu individualnih obračunskih i prosečnih obračunskih kalkulacija. Planska dobit se deli na redovnu plansku dobit i na planski višak dobiti (ekstra dobit). a) Redovna planska dobit se ostvaruje primjenom individualne stope dobiti na individualniei troškove proizvodnje preduzeća. Ona pretstavlja razliku između prosječnih troškova proizvodnje uvećanih s dobiti obračunatom prosječnom stopom dobiti i individualnih troškova proizvodnje. Redovna dobit vezana je na prosječnu stopu dobiti proizvodne grane, koja za drvnu industriju iznosi 3.9°/o i na prosečne troškove proizvodnje. Iznos prosečne redovne dobiti izračunava se primjenom prosečne stope dobiti na prosečne troškove proizvodnje. Redovna dobit poduzeća ne može premašiti prosečnu redovnu dobit za dotičnu proizvodnu gradnu. Ona pctetiče preduzeće prvenstveno ka opštem povećanju obima proizvodnje. b) Planski višak dobiti (ekstra dobit) pretstavlja razliku između planom utvrđenih prosečnih troškova proizvodnje i planom utvrđenim individualnih troškova proizvodnje. Nastaje samo u racionalnim pređuzećima i potstiče preduzeće ka daljnjoj racionalizaciji. Nadplansk a dobi t nastaje: kada je individualna stvarna puna cijena koštanja manja od individualne planske pune cijene koštanja. Ona se ostvaruje uštedom materijala iznad plana, povećanjem produktivnosti rada boljom organizacijom i sniženjem plamom propisane pune cijene koštanja. 2. kada su individualni troškovi uprave i prodaje manji od normiranih troškova uprave i prodaje. Prema tome preduzeće može imati: a) nadplansku dobit pored planem predviđenih gubitaka ; b) nepredviđeni gubitak pored redovne i ekstra dobiti. Ne smatra se da je ostvarena nadplanska dobit ako je preduzeće ostvarilo dobit sniženjem pune cene koštanja putem sniženja cena materijala, željezničkih tarifa i slično, nego takvu dobit treba iskazati kao razliku Icena te je uplatiti najdalje za šest nedelja u budžet ministarstva. Budući se nadplanska U |