DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1946 str. 33 <-- 33 --> PDF |
...^.... ČETINJAČE U OKOLINI ROVINJA Zeleni pojas oko Rovinja —i grad na zapadnoj obali Istre — datira od 1.900 godine. Podignut je sadnjom biljaka raznolikog šumskog drveća. U području prirodne suibmediteranske šume unesene su četinjače: Pinus nigra Arn., Pinus halepensis Mili., Pinus brutia Ten., Pinus pinea L., Pinus strobus L., Picea excclsa Lk., Abies cephalonica Lound., Abies concolor Lind., Cedrus deodara Laws., Cedrus atlantica Man., Pseudotsuga taxifolia Britt,, Cupressus sempervirens L. variatio horisontalis i variatio pyram´idalis, C. macrocarpa Hartw., te vjerojatno C. Goveniana Gord., C. Torulosa Don. i C. funebris Endl., Chamaecvparis Lawsoniana Pari. i dr. — Te su se vrste do danas održale, ali nije isiključeno, da je bilo i drugih, bar pojedinačno; Pojedine od navedenih vrsta uzgojene su u sastpjinama, a druge kao samci (soliteri) ili u drvoredima. Grupe i manje sastojine (od 0.5 do 10 ha) čine: Pinus-vrste (osim P. pinea i P. strobus, Pseudotsuga taKifalis i Abies cephalonica. Pinus pinea uzgojen je u drvoredima, a P. strobus kao samac. Cedrus-vrste, kao i obični čempres uzgojeni su u drvoredima ili pomiješani s drugim vrstama tvore sastojine. Pačempres se do danas održao, jedino primij´ešan u sastojini duglasije, a ostale vr.ste dolaze pojedinačno, odnosno kao izrazito parkovno drveće. Površina sastojina parkova j pank-šumica od navedenih vrsta iznosi oko 200" ha (točne se površine ne mogu navesti zbog pomđnjkanja podataka), a pripadaju raznim´ vlasnicima. Na sjevernoj strani grada nalazi se park tamošnje bolnice (Hospitio marina). Od njega prema jugu prostiru se nasadi raznih privatnika, kao i nasadi grada Rovinja, a na njih se nadovezuje bivši posjed obitelji Hitterott. Potonji je i najveći. On se prostire na površini od kojih 130 ha, od čega se 90 ha nalazi na kopnenom dijelu, a ostalo na nekoliko otočića. Pokretač tih sitdnja nije nam poznat, ali se može dovesti u vezii s osnivanjem spomenute bolnice (oporavilišta), koju je podigla i do 1918 godine uzdržavala Općina grada Beča. Međutim, ovdje moramo posebno istaknuti ime Ivana Jurja baruna de Hitterott (zvanjem pomorskog kapetana), koji je najveći dio svog posjeda pretvorio u šumu i to većim dijelom sa sastojinarria od Pseudotsuga taxifolia, Abies cephalonica i Cedrus-vrste. Da li je Hitterott sadnjom tih vrsta išao za tim, da podigne gospodarsku šumu ili ne, ne može se reći, ali je sigurno, da se bavio mišlju oko podizanja hotela. (U tu svrhu izdao je 1.910 godine i tiskani prospekt). Do ostvarenja te zamisli nije došlo, jer je Hitterott uskoro umro, a njegove je nasljednike (ženu i kćerku) vjerojatno u tome pomeo prvi svjetski rat. Sastojine i nasadi nalaze se na zemljištu, koje se uzdiže od razine mora do kojih 50 metara nadmorske visine. Ekspozicija je različna, ali uglavnom zapadna. Vijenac susjednih brežuljaka štiti sastojine od bure i jakog sjevernoistočnog vjetra. Temeljnu podlogu čini kamen vapnenac, a tlo je crljenica, koja je pod sastojinama obojena tamno smeđe i prelazi u crnicu. Pojedine sastojine uzgojene su na nekadašnjim maslinicima, ali je i tu tlo plitko i kamen izbija na površinu. Kaikav uspjeh pokazuju unijete vrste? O uspjehu nasada duglasije, grčke jele i cedrova govore nam priloženi brojčani podaci, a o ostalim vrstama evo kratkog opisa: Borovi pokazuju slijedeći uspjeh: Pinus Laricio, koji dolazi .! dvije manje sastojine u neposrednoj blizini morske obale, pokazao je vrlo slab Uspjeh. Uzrast je stabala slab, a česta su i jača sušenja. Slično je i sa Pinus strobus-om, koji je uzgojen pojedinačno. Naprotiv, Pinus halepensis i P. brutia izrasli su u stablu jakih dimenzija, koji su slabe uporabivosti, jer im debla nisu pravna. Pinus pinea pokazuje se također dobrim. Debla su mu jaka, a krošnje krupne. Obični čempres pokazao se kao uspješna vrsta. Dobro se odnosi i primiješan u sastojini grčke jele ili duglasije. Za duglasijom doduše´ zaostaju, ali za grčkom 2. |
ŠUMARSKI LIST 12/1946 str. 34 <-- 34 --> PDF |
jelom ne, nego je što više i premašuju. Izvanevropski čempresi, koji su uzgojeni kao samci, izrasli su često u lijepa i vrlo dekorativna stabla, s bujnim i do zemlje spuštenim krošnjama. Obični se čempres i prirodno pomlađuje. Abies pinsapo pokazala je priličan uspjeh. Jedno njezino osobito lijepo stablo nalazi se na otoku Sv. Andrije. Picea ...... uzgojena je u bolničkom parku. To je forma smreke sa spuštenim granama. Kao neu.spjelu vrstu možemo označiti pačempres (Chamaecyparis Lawsoniana). Danas se nalazi još svega. nekoliko stabala primiješanih jednoj sastojini duglasije, ali i ta su pri kraju svega (47-godišnjeg) života. Visoka su do 10 metara i promjer im je u prsnoj visini 14—17 centimetara. Prema tome znatno zaostaju iza stabala duglasije, a pored toga su i malodrvna. Granatost i lahko, pa je zato posebno tražeao za ljestve. Cedrus-vTste t. j . Cedrus deodara i Cedrus atlantica pokazale su se kao dObre. Čistih sastojina nema. Deodarac je posađen u drvoredima (kraci zvjczdastog prostora). Dendrološki podaci toga drvoreda sadržani su u priloženoj tafeeli. Starost je stabala 45—47 godina. Ona su sađena u razmaku po 10 metara, a zapremaju prostor od 0.8 ha. Zemljište na kojem je uzgojen taj drvored je dobro (duboko). Cedar je primiješan i u sastojinama duglasije. Tu je po dimenzijama slabiji od onih u drvoredu, ali ipak zadovoljava. Jedna omanja sastojina cedra postoji kod Poljoprivredne škole u Poreču, a nekoliko stabala ima i u Pazinu. Sva ta stabla pokazuju lijep uzrast i prilične dimenzije. Jednake su starosti kao cedrovi i sastojine duglasije grčke jele. Međutim potonje dvije vrste pokazuju znatne razlike u svom rastu, kako to pokazuju i podaci snimljenih sastojina na priloženoj tabeli. Za snimanje uzeta je od svake vrste po jedna gušća i jedna rjeđa sastojina. Kako nam govore podaci, rjeđe sastojine daju stabla znatno jačih dimenzija. Rjeđa sastojina duglasije bit če. i prerijetka, te bi i uz veću gustoću stabla postigla približne dimenzije. Usporedbom grčke jele, i duglasije izlazi, da je potonja uspješnija od ..... Međutim, kod duglasije rast je u visinu već završen, te se (što više) pojavljuje i suhovrhost. Sastojine grčke jele nalaze se u punoj snazi svog razvoja. Promatranjem cedra, duglasije i grčke jele vidimo, da sv to vrste, koje treba što više unositi u istarske šume. Posebnu važnost imaju one za primorski pojas bar zapadne obale, jer se pomoću njih mjesto današnjih makija mogu u srazmjemo kratko vrijeme t. j . za manje od 50 godina, podići gospodarski lijepe sastojine. Pri tom bi cedar išao na najdublja zemljišta, a ostale dvije vrste i -na slabija. Za potonje može doći u obzir kamenito tlo, ali s dovoljno pukotina, u koje može prodirati korijenje stabala. Na najslabijim zemljištima dolazio bi alepski i abručki hor, od kojih se može očekivati samo ogrjevno drvo, ali koji bi popravili tlo, t. j . stvorili humozni sloj, jer je proizvodnja iglica iz tih vrsta obilna. Sve te vrste, zajedno s čempresom, mogu se uzgajati po cijeloj Istri izuzev Ćićarije, i viših predjela Učke. Za cedar je već navedeno da uspješno dolazi i u Pazinu. Isto tako ima u Pazinu — jednom od najhladnijih mjesta u Istri — stabala grčke jele i duglasije, koje također pokazuju dobar rast. U šumskom rasadniku u Pazinu sadnice grčke jele stradaju dosta od mraza, ali pod zaštitom ostalih stabala (primiješane u niskim šumama, kao i sadnjom na prisojnim stranama), ta se nepovoljna okolnost manjih stabala može izbjeći. Iako je glavna svrha pvih redaka prikazati cedar, duglasiju i grčku jelu, osvrćem se ukratko i na crni bor i ariš u srednjem dijelu Istre, odnosno u području kotara Pazin. Crni bor je vrsta, koja je prva unesena u Istri u cilju pošumljavanja goleti. U pazinskom kotaru crnoborove su sastojine pred minuli rat zapremale površinu -od kojih 700 ha, od čega 150 ha otpada na malof>osjednike. Većih takovih sastojina ima na Ćićariji i na Učki, dok su u ostalom dijelu većinom male, često i ispod jednog ha. Pretežni dio tih sastojina posađen je pred prvi svjetski rat, pa su to sada 40—50 godišnje sastojine. Od godine 1941. mnoge su sastojine posječene radi dobivanja jamskog i ogrjevnog drva, a jedan veći kompleks 15-giodišnje sastojine stradao je od ipožara u svibnju 1944. godine. Inače se crni bor vrlo mnogo traži. 216 |
ŠUMARSKI LIST 12/1946 str. 35 <-- 35 --> PDF |
\j:Itflij umr.ni\oVi>.r.i rniiJifjia U ............ m´rmioiionfj nii´iwathq ´nsloi Priloe 1. TABELARNI PRE(iLED PODATAKA 6 GRČKOJ JELI, PSEUDOTICI I CEDRU: Abies ce jhalonica Pseudotsuga Dazdfolio Cedrus deodara PROMJP . U PRSNO] VISINI cm g ubroj stabala S ^ a temeljnica m2 rjeđ a broj stabala temeljnica m2 g ubroj stabala iS ć a temeljnica m« . j e broj stabala đ a temeljnica mJ broj stabala temeljnica m» OPASK A « 13 0´.037" „ ^_ ., _ Visine su okularn o 8 59 0.297 5 0.025 — -— „ — — ocijenite; in 80 0.628 8 0.063 3 0.024 ~ — — — a) jela 12 14 IB 94 62 43 1.063 0.954 0.865 18 10 14 0.204 0.154 0.281 9 20 37 0.102 0.308 0.744 ._ : — — gušća 12 m rjeđa 14 m b) pseuđoiuKa gušća 16 m 18 20 13 7 0.331 0.220 14 0 ..... 0.283 33 40 0.840 1.445 1 1 0.025 0.031 — — _ — rjeđacedar 20 m 22 m 22 — _ 3 0.114 40 1.520 1 0.038 — — 24 2 0.090 4 0.181 30 1.357 1 0.045 — — 20 — _, ^ -22 1.108 4 0.212 — — 28 — -2 0.123 16 8 0.493 — _ 80 — — — -5 0.353 7 0.495 — _ 33 — -2 O.llU 7 0.563 11 0.885 2 0.161 34 — ~ -— 4 0.303 10 0.908 — „ 30 ----. 0.204 5 0.509 4 0.102 . — — -~ — -o 0.227 1 0.113 4fl — — — — ~ -1 0.126 1 0.503 42 — — — — -*o 0.277 4 0.554 44 — — ~ — -— 1 0.152 2 0.304 4. „ --— 1 0.160 2 0.332 5 0.831 4S — — — ~ — — — -3 0.543 50 — — — ~ ~ -— -10 1.904 52 — — — — — — — — 9 J.911 .)4 — — — — — — ] 0.229 5 1.145 56 — — — — — --— 8 1.970 58 — — — — — — — — 0 2.378 60 — — — — — — — — 8 2.262 62 — — — — — — — — 2 0.004 64 — — — — — — — — 3 0.965 66 — — — — — — 1 0.342 2 0.684 68 70 --------1 0.385 72 74 ------. --1 0.430 SVEG A 373 4.485 89 1.945 275 10.142 59 5.326 80 17.809 p p srednje g stabl a 12 18 22 54 84 Puh asn e poku ploh e 0.1850 0,07S0 0.3000 0.225 0,800 U rjeđoj sastojinl Panjev i ----24 0.883 14 1.190 --A c Je 5 stabala čempresa, koji nisu Preračunat o n a 1 h a 2.016 25.084 1.186 25.933 997 30.417 320 29.404 100 22.261 obračunati. |
ŠUMARSKI LIST 12/1946 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Ariš dolazi primiješan crnoborovim sastojinarna. U starijim sastojinama dolazi zapravo samo pojedinačno, a tek u spomenutoj požarom oštećenoj crnoborovoj sa- Itojini ria Učki dolazi kao primjesa crnom boru. Dosadanji primjerci pokazuju jednaki uspjeh kao i crni bor. Što više, u sastojinama na Učki, koje su zapadne ekspozicije, .. malo debljem zemljištu ariš pretiče i sam crni bor. Ovime bi bio dan kratak opis četinjača u Istri. Crni, alepsiki i abručki bOr u sastojinama dolaze i u drugim kotarevima, ali cedra, duglasije i grčke jele neće biti, osim stabala samaca (na pr. u parkovima Opatija). Rovinjske su sastojine prema tome pionirske, te će im kod budućeg uređenja ove park-šume trebati posvetiti pažnju. ili; Ing. O. PiSkorić, Pazin. 2/8 |