DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1946 str. 33     <-- 33 -->        PDF

...^....


ČETINJAČE U OKOLINI ROVINJA


Zeleni pojas oko Rovinja —i grad na zapadnoj obali Istre — datira od 1.900
godine. Podignut je sadnjom biljaka raznolikog šumskog drveća. U području prirodne
suibmediteranske šume unesene su četinjače: Pinus nigra Arn., Pinus halepensis
Mili., Pinus brutia Ten., Pinus pinea L., Pinus strobus L., Picea excclsa Lk., Abies
cephalonica Lound., Abies concolor Lind., Cedrus deodara Laws., Cedrus atlantica
Man., Pseudotsuga taxifolia Britt,, Cupressus sempervirens L. variatio horisontalis
i variatio pyram´idalis, C. macrocarpa Hartw., te vjerojatno C. Goveniana Gord., C.
Torulosa Don. i C. funebris Endl., Chamaecvparis Lawsoniana Pari. i dr. — Te su
se vrste do danas održale, ali nije isiključeno, da je bilo i drugih, bar pojedinačno;
Pojedine od navedenih vrsta uzgojene su u sastpjinama, a druge kao samci (soliteri)
ili u drvoredima.


Grupe i manje sastojine (od 0.5 do 10 ha) čine: Pinus-vrste (osim P. pinea
i P. strobus, Pseudotsuga taKifalis i Abies cephalonica. Pinus pinea uzgojen je u
drvoredima, a P. strobus kao samac. Cedrus-vrste, kao i obični čempres uzgojeni
su u drvoredima ili pomiješani s drugim vrstama tvore sastojine. Pačempres se
do danas održao, jedino primij´ešan u sastojini duglasije, a ostale vr.ste dolaze pojedinačno,
odnosno kao izrazito parkovno drveće.


Površina sastojina parkova j pank-šumica od navedenih vrsta iznosi oko 200" ha
(točne se površine ne mogu navesti zbog pomđnjkanja podataka), a pripadaju raznim´
vlasnicima. Na sjevernoj strani grada nalazi se park tamošnje bolnice (Hospitio
marina). Od njega prema jugu prostiru se nasadi raznih privatnika, kao i nasadi
grada Rovinja, a na njih se nadovezuje bivši posjed obitelji Hitterott. Potonji je
i najveći. On se prostire na površini od kojih 130 ha, od čega se 90 ha nalazi na
kopnenom dijelu, a ostalo na nekoliko otočića.


Pokretač tih sitdnja nije nam poznat, ali se može dovesti u vezii s osnivanjem
spomenute bolnice (oporavilišta), koju je podigla i do 1918 godine uzdržavala Općina
grada Beča. Međutim, ovdje moramo posebno istaknuti ime Ivana Jurja baruna de
Hitterott (zvanjem pomorskog kapetana), koji je najveći dio svog posjeda pretvorio
u šumu i to većim dijelom sa sastojinarria od Pseudotsuga taxifolia, Abies cephalonica
i Cedrus-vrste. Da li je Hitterott sadnjom tih vrsta išao za tim, da podigne
gospodarsku šumu ili ne, ne može se reći, ali je sigurno, da se bavio mišlju oko
podizanja hotela. (U tu svrhu izdao je 1.910 godine i tiskani prospekt). Do ostvarenja
te zamisli nije došlo, jer je Hitterott uskoro umro, a njegove je nasljednike
(ženu i kćerku) vjerojatno u tome pomeo prvi svjetski rat.


Sastojine i nasadi nalaze se na zemljištu, koje se uzdiže od razine mora do
kojih 50 metara nadmorske visine. Ekspozicija je različna, ali uglavnom zapadna.
Vijenac susjednih brežuljaka štiti sastojine od bure i jakog sjevernoistočnog vjetra.
Temeljnu podlogu čini kamen vapnenac, a tlo je crljenica, koja je pod sastojinama
obojena tamno smeđe i prelazi u crnicu. Pojedine sastojine uzgojene su na nekadašnjim
maslinicima, ali je i tu tlo plitko i kamen izbija na površinu.


Kaikav uspjeh pokazuju unijete vrste? O uspjehu nasada duglasije, grčke jele
i cedrova govore nam priloženi brojčani podaci, a o ostalim vrstama evo kratkog
opisa:


Borovi pokazuju slijedeći uspjeh: Pinus Laricio, koji dolazi .! dvije manje
sastojine u neposrednoj blizini morske obale, pokazao je vrlo slab Uspjeh. Uzrast je
stabala slab, a česta su i jača sušenja. Slično je i sa Pinus strobus-om, koji je
uzgojen pojedinačno. Naprotiv, Pinus halepensis i P. brutia izrasli su u stablu jakih
dimenzija, koji su slabe uporabivosti, jer im debla nisu pravna. Pinus pinea pokazuje
se također dobrim. Debla su mu jaka, a krošnje krupne.


Obični čempres pokazao se kao uspješna vrsta. Dobro se odnosi i primiješan
u sastojini grčke jele ili duglasije. Za duglasijom doduše´ zaostaju, ali za grčkom


2.




ŠUMARSKI LIST 12/1946 str. 34     <-- 34 -->        PDF

jelom ne, nego je što više i premašuju. Izvanevropski čempresi, koji su uzgojeni
kao samci, izrasli su često u lijepa i vrlo dekorativna stabla, s bujnim i do zemlje
spuštenim krošnjama. Obični se čempres i prirodno pomlađuje.


Abies pinsapo pokazala je priličan uspjeh. Jedno njezino osobito lijepo stablo
nalazi se na otoku Sv. Andrije. Picea ...... uzgojena je u bolničkom parku. To
je forma smreke sa spuštenim granama.


Kao neu.spjelu vrstu možemo označiti pačempres (Chamaecyparis Lawsoniana).
Danas se nalazi još svega. nekoliko stabala primiješanih jednoj sastojini duglasije,
ali i ta su pri kraju svega (47-godišnjeg) života. Visoka su do 10 metara i promjer
im je u prsnoj visini 14—17 centimetara. Prema tome znatno zaostaju iza stabala
duglasije, a pored toga su i malodrvna. Granatost Svojedobno bilo ih je vjerojatno više, jer je drvo u Rovinju poznato kao čvrsto
i lahko, pa je zato posebno tražeao za ljestve.


Cedrus-vTste t. j . Cedrus deodara i Cedrus atlantica pokazale su se kao dObre.
Čistih sastojina nema. Deodarac je posađen u drvoredima (kraci zvjczdastog prostora).
Dendrološki podaci toga drvoreda sadržani su u priloženoj tafeeli. Starost je
stabala 45—47 godina. Ona su sađena u razmaku po 10 metara, a zapremaju prostor
od 0.8 ha. Zemljište na kojem je uzgojen taj drvored je dobro (duboko). Cedar je
primiješan i u sastojinama duglasije. Tu je po dimenzijama slabiji od onih u drvoredu,
ali ipak zadovoljava. Jedna omanja sastojina cedra postoji kod Poljoprivredne
škole u Poreču, a nekoliko stabala ima i u Pazinu. Sva ta stabla pokazuju lijep
uzrast i prilične dimenzije.


Jednake su starosti kao cedrovi i sastojine duglasije grčke jele. Međutim potonje
dvije vrste pokazuju znatne razlike u svom rastu, kako to pokazuju i podaci snimljenih
sastojina na priloženoj tabeli. Za snimanje uzeta je od svake vrste po jedna
gušća i jedna rjeđa sastojina. Kako nam govore podaci, rjeđe sastojine daju stabla
znatno jačih dimenzija. Rjeđa sastojina duglasije bit če. i prerijetka, te bi i uz veću
gustoću stabla postigla približne dimenzije. Usporedbom grčke jele, i duglasije izlazi,
da je potonja uspješnija od ..... Međutim, kod duglasije rast je u visinu već završen,
te se (što više) pojavljuje i suhovrhost. Sastojine grčke jele nalaze se u punoj
snazi svog razvoja.


Promatranjem cedra, duglasije i grčke jele vidimo, da sv to vrste, koje treba
što više unositi u istarske šume. Posebnu važnost imaju one za primorski pojas bar
zapadne obale, jer se pomoću njih mjesto današnjih makija mogu u srazmjemo
kratko vrijeme t. j . za manje od 50 godina, podići gospodarski lijepe sastojine. Pri
tom bi cedar išao na najdublja zemljišta, a ostale dvije vrste i -na slabija. Za potonje
može doći u obzir kamenito tlo, ali s dovoljno pukotina, u koje može prodirati
korijenje stabala. Na najslabijim zemljištima dolazio bi alepski i abručki hor,
od kojih se može očekivati samo ogrjevno drvo, ali koji bi popravili tlo, t. j . stvorili
humozni sloj, jer je proizvodnja iglica iz tih vrsta obilna.


Sve te vrste, zajedno s čempresom, mogu se uzgajati po cijeloj Istri izuzev
Ćićarije, i viših predjela Učke. Za cedar je već navedeno da uspješno dolazi i u
Pazinu. Isto tako ima u Pazinu — jednom od najhladnijih mjesta u Istri — stabala
grčke jele i duglasije, koje također pokazuju dobar rast. U šumskom rasadniku u
Pazinu sadnice grčke jele stradaju dosta od mraza, ali pod zaštitom ostalih stabala
(primiješane u niskim šumama, kao i sadnjom na prisojnim stranama), ta se nepovoljna
okolnost manjih stabala može izbjeći.


Iako je glavna svrha pvih redaka prikazati cedar, duglasiju i grčku jelu,
osvrćem se ukratko i na crni bor i ariš u srednjem dijelu Istre, odnosno u području
kotara Pazin.


Crni bor je vrsta, koja je prva unesena u Istri u cilju pošumljavanja goleti.
U pazinskom kotaru crnoborove su sastojine pred minuli rat zapremale površinu -od
kojih 700 ha, od čega 150 ha otpada na malof>osjednike. Većih takovih sastojina ima
na Ćićariji i na Učki, dok su u ostalom dijelu većinom male, često i ispod jednog
ha. Pretežni dio tih sastojina posađen je pred prvi svjetski rat, pa su to sada 40—50
godišnje sastojine. Od godine 1941. mnoge su sastojine posječene radi dobivanja
jamskog i ogrjevnog drva, a jedan veći kompleks 15-giodišnje sastojine stradao je
od ipožara u svibnju 1944. godine. Inače se crni bor vrlo mnogo traži.


216




ŠUMARSKI LIST 12/1946 str. 35     <-- 35 -->        PDF

\j:Itflij umr.ni\oVi>.r.i rniiJifjia U ............ m´rmioiionfj nii´iwathq ´nsloi Priloe 1.
TABELARNI PRE(iLED PODATAKA 6 GRČKOJ JELI, PSEUDOTICI I CEDRU:
Abies ce jhalonica Pseudotsuga Dazdfolio Cedrus deodara
PROMJP .
U PRSNO]
VISINI
cm
g ubroj
stabala
S ^ a
temeljnica
m2
rjeđ a
broj
stabala
temeljnica
m2
g ubroj
stabala
iS ć a
temeljnica

. j e
broj
stabala
đ a
temeljnica
mJ
broj
stabala
temeljnica

OPASK A
« 13 0´.037" „ ^_ ., _ Visine su okularn o
8 59 0.297 5 0.025 — -— „ — — ocijenite;
in 80 0.628 8 0.063 3 0.024 ~ — — — a) jela
12
14
IB
94
62
43
1.063
0.954
0.865
18
10
14
0.204
0.154
0.281
9
20
37
0.102
0.308
0.744 ._ :
— —
gušća 12 m
rjeđa 14 m
b) pseuđoiuKa
gušća 16 m
18
20
13
7
0.331
0.220
14
0
.....
0.283
33
40
0.840
1.445
1
1
0.025
0.031


_

rjeđacedar
20 m
22 m
22 — _ 3 0.114 40 1.520 1 0.038 — —
24 2 0.090 4 0.181 30 1.357 1 0.045 — —
20 — _, ^ -22 1.108 4 0.212 — —
28 — -2 0.123 16 8 0.493 — _
80 — — — -5 0.353 7 0.495 — _
33 — -2 O.llU 7 0.563 11 0.885 2 0.161
34 — ~ -— 4 0.303 10 0.908 — „
30 ----.
0.204 5 0.509 4 0.102
. — — -~ — -o 0.227 1 0.113
4fl — — — — ~ -1 0.126 1 0.503
42 — — — — -*o
0.277 4 0.554
44 — — ~ — -— 1 0.152 2 0.304
4. „ --— 1 0.160 2 0.332 5 0.831
4S — — — ~ — — — -3 0.543
50 — — — ~ ~ -— -10 1.904
52 — — — — — — — — 9 J.911
.)4 — — — — — — ] 0.229 5 1.145
56 — — — — — --— 8 1.970
58 — — — — — — — — 0 2.378
60 — — — — — — — — 8 2.262
62 — — — — — — — — 2 0.004
64 — — — — — — — — 3 0.965
66 — — — — — — 1 0.342 2 0.684
68
70 --------1 0.385
72
74 ------. --1 0.430
SVEG A 373 4.485 89 1.945 275 10.142 59 5.326 80 17.809
p p srednje g
stabl a 12 18 22 54 84
Puh asn e
poku ploh
e 0.1850 0,07S0 0.3000 0.225 0,800
U rjeđoj sastojinl
Panjev i ----24 0.883 14 1.190 --A c Je 5 stabala
čempresa, koji nisu
Preračunat o
n a 1 h a 2.016 25.084 1.186 25.933 997 30.417 320 29.404 100 22.261
obračunati.




ŠUMARSKI LIST 12/1946 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Ariš dolazi primiješan crnoborovim sastojinarna. U starijim sastojinama dolazi
zapravo samo pojedinačno, a tek u spomenutoj požarom oštećenoj crnoborovoj sa-
Itojini ria Učki dolazi kao primjesa crnom boru. Dosadanji primjerci pokazuju jednaki
uspjeh kao i crni bor. Što više, u sastojinama na Učki, koje su zapadne ekspozicije,
.. malo debljem zemljištu ariš pretiče i sam crni bor.


Ovime bi bio dan kratak opis četinjača u Istri. Crni, alepsiki i abručki bOr u
sastojinama dolaze i u drugim kotarevima, ali cedra, duglasije i grčke jele neće biti,
osim stabala samaca (na pr. u parkovima Opatija). Rovinjske su sastojine prema
tome pionirske, te će im kod budućeg uređenja ove park-šume trebati posvetiti
pažnju. ili;


Ing. O. PiSkorić, Pazin.


2/8