DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1946 str. 21 <-- 21 --> PDF |
u petogodišnjem planu, posvetiti će se naročita pažnja, uzgajanju zaštitnih šuma u svrhu zaštite polja u stepskim rajonima. Tom prilikom uvađati će se brzo rastuće vrste i voćke, grmovi i razne vrsti kupina, a izvadati će se i nasadi meliorativnog karaktera. U šumskom gospodarstvu europskog dijela Saveza, značajnu ulogu odigrat će uzgajanje posebnih šumskih bazena, koji su određeni za proizvodnju određenih šortimenata, radi udovoljenja pojedinih industrijskih grana, na pr. jamsko drvo za rudnike, za celuloznu industriju, proizvodnju pletenog namještaja i t, d. Za ostvarenje svih ovih planova u četvrtoj pjatiljetki, treba temeljito poboljšati nabave sjemena, organizacije velikih rasadnika, rad na pronalaženju, uzgoju i rasprostranjenju vrijednijih brzorastućih vrsta drveća. U svrhu poboljšanja načina uzgajanja šuma, moraju se poduzeti mjere oko primjene pravilnih sistematskih sječa, široko poduzimanje mjere u svrhu prirodnog podmladivanja šuma. — Uzimajući u obzir, da srednji prirast šuma iznosi od 1 do 4 m´´ na jedan hektar, neki specijalisti su mišljenja, ako se poduzmu mjere za intenzivranje šumskog gospodarstva, u južnim, jugozapadnim i centralnim šumskim rajonima, gdje površina šuma iznaša oko 70 milijuna hektara, mogao bi se udvostručiti godišnji prirast drvne mase ovih šuma. Treći uslov za jednoličnu opskrbu zemlje drvnim materijalom je brižljiva štednja drva u svim granama proizvodnje, putem usavr^avan´a tehnologije prerade drva, racionalnim korištenjem drvnog materijala tako, da bude najveći dio iskorišten samo u industrijsku svrhu. Treba ograničiti neracionalnu upotrebu drva i nastojati zam´eniti ga sa manje deficitnim materijalom. Ako se uzme, da korisni efekat izrađenog drva (u vidu gotovog materijala) nije veći od 35% pos´ečene šume, a da je ostatak od 65—70% otpadak, u najboljem slučaju ogrjevno drvo, (kao i u drugim državama) lako možemo zaključiti, da su u ovome naše rezerve i da kod boljeg iskorištavanja drvnog materijala, možemo prije doći do veće količine drva bež velikih troškova, a što je vrlo važno, bez otvaranja novih udaljenih šumskih bazena. Na ovu mjeru, obratit će se u prvom redu, naročita pažnja. šumarstvo i nauka Za Sovjetskog perioda šumarstvo u SSSR, razvijalo se, a razvija se i dalje na osnovu širokog korištenja nauke, dok se istodobno išlo za intenziviranjem razvitka same nauke o šumi. Umjesto jednog šumarskog instituta (viša šumarska škola, prim, prev,) u predrevolucionamoj Rusiji, već nekoliko godina djeluje 12 šumarskih viših škola i 14 naučnih instituta za pojedine specijalne grane šumarstva. Od septembra 1944. djeluje institut za šumarstvo u sklopu Akademije nauka SSSR. Prije revolucije. Ruska šumarska nauka brojala je sando 12 do 15 specijalnih disciplina, u današnje vrijeme, broj tih disciplina je porastao na 40—45. Sovjetski su učenjaci široko razvili takve grane šumarske nauke, kao što su anatomija i fiziologija drveća (član. kor. Ak. Nauka L. A. Ivanov), šumska fitocenologija i biocenologija (akademik V. N. Sukačev), uzgoj šuma (prof. .. E. Tkačenkov), fitopatologija i dendrologija (Prof. S. I. Vanjin, Prof. N. .. Pereligin, A. A, Soncev i drugi), kemija drva (član. kor, Ak. Nauka SSSR N. I. Nikitin, 203 |