DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1946 str. 18 <-- 18 --> PDF |
V. I, Lenjin je rekao: »Gospodarski razvitak Rusije patio je u isto vrijente i od kapitalizma i od pomanjkanja kapitalizma«. Vlastela i kapitalisti nisu se ni malo brinuli za poboljšanje šumskog gospodarstva i razvitak šumske industrije. Šuma je bila za njih prije svega izvor prihoda i predmet špekulacije, U to vrijeme u kancelarijama ministarstva državnih dobara u Petrogradu, a kasnije u šumskom departmanu, viši činovnici nisu se žurili; te su se zanimali — kako im se to činilo — usavršavanjem instrukcija Petra I., dok su u Ukrajini i Povolžju, u Orlovskim i Tulskim šumama, šumski poduzetnici nemilosrdno sjekli šumu ža šumom,; koje su uz bescjenje kupovali od siromašne vlastele i na njima zarađivali milijune. Sama carska vlada pogodovala je tom haračenju ruskih šuma, jer zbog slabog razvitka domaće industrije, šuma je bila glavni izvor valutnog prihoda od eksperta. Sovjetska vlast je dobila u nasljedstvo od carskog režima, u nizu južnih i centralnih gubernija europskog dijela države, tako iscrpljene šume, da je razvitak našeg šumskog gospodarstva i šumske industrije poslije Velike Oktobarske Socijalističke Revolucije, već od početka, morao biti određen u dva osnovna pravca: šume sjeći uglavnom na sjeveru i na sjeveroistoku države, a šume južnih i jugozapadnih rajona sjeći samo u granicama prirasta i na svaki način podizati nove kulture. Izraz ove politike je osnivanje pilanskcg centra u Arhangelsku, u godinama staljinskih 5-godišnjih planova, koji je godišnje prerađivao po nekoliko milijuna kubika drva. Ista šumarska politika teži u osnovi režimu ograničenja iskorištavanja ´šuma u vodozaštitnim zonama izvora velikih rijeka, koji je bio ustanovljen još u 3G-tim godinama. Površina ovih vodozaštitnih šuma iznaša 7 do .^/.^ površina svih šuma. Za vrijeme socijalističke izgradnje u spomenutim pravcima postignuti su veliki uspjesi. Prerada drva u usporedenju sa godinom 1913 porasla je za 3 i pol puta, a izrada piljenog materijala povećala se više nego tri puta. U izradi šper-ploča i piljene robe SSSR zauzeo je na koncu drugog 5-godišnjeg plana drugo mjesto na svijetu. Po prvi puta u Rusiji bila je osnovana masovna industrijska proizvodnja namještaja. Više nego tri puta porasla je proizvodnja papira. Pojavio se cijeli niz novih grana industrije, kao na pr. izrada etil špirita iz drva, proizvodnja raznih drvenih plastičnih materija, drvnog brašna, umjetne svile i t. d. U eri Sovjetske Vlasti bilo je istraženo i uređeno više od 300 milijuna ha,šuma, Zadnjih ´ godina pred veliki otadžbinski rat, godišnja pošumljavanja,. samo po liniji »Glavljesoohrana« (Glavna uprava zaštite šuma), iznašala su 210 do 240 tisuća ha, dok je u predrevolucionarno vrijeme pošumljavano samo nekoliko desetaka hiljada hektara. Za sovjetskog perioda udio drvnog materijala proizvedenog u evropskom dijelu SSSR snizio se na 80*/o (u 1913´. godini iznosio je 93,.^/.). Šumsko gospodarstvo zk Trijeme Otadžbinskog rata Sovjetske šume i šumska industrija u godinama velikog otadžbinskog rata odigrali su važnu ulogu u obrani zemlje. Šuma je davala u izobilju sirovinu za izgradnju aviona i raznovrsnih građevina, ogromna količina drva išla je za pakovanje municije i proizvodnju naoružanja. U jednom periodu rata, veliki dio naših lokomotiva i tvornica upotrebljavao je za pogon isključivo drvo. Cijela potreba zemlje u gumi u godinama rata pokrivala se od prerade kore kcrjena, širolco rasprostranjenoig grma »....davčeti bereskeljet« (evoriimus). ´ . \ . 2m |