DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Tumač čl. 104. veli: »Godišnje osnove treba da sadrže i projekat o radovima na pašnjacima: amelioracije, prilazni putevi, cisterne, bunari i slično.« , b) Uredba o p o š u.m i j a va n j u Krša iz g. 1930., izda ma na osnovu Z a k o n a o š u ma m a ne govori samo o pošumljavanju nego i o privođenju zemljišta na Kršu boljoj proizvodnji, pogotovo čl. 15 o radovima; koje treba provoditi paralelno sa pcšumljavanjcm ili mcžda i prije pošumljavanja, naročito o radovima oko uređenja pašnjaka obzirom na racionalnije i bolje iskorišćavanje, izradi puteva, cisterna, čatrnja itd. Slično govore i čl. 21, 25, 27, 30. Izvođenje radova na pašnjacima naređeno je šumaru u suradnji sa agronomom. c) Poslovnik za rad komisije na izdvajanju zcmlj´Jšta na Kršu u svrhu pošumljavanja i za privođenje boljoj proizvodnj i izdala je Banska uprava Savsikc banovine na osnovu propisa čl. 92—105 Zakona o šumama i prednje Uredbe. Poslovnik zahtijeva najužu suradnju šumara i agronoma te traži, da im kao putokaz rada imaju služiti: 1) rezolucij a o rješavanju šumairsko-gospodarskcg problema u kraškom području savske banovine od 15. X. 1930., 2) zakljiučc i konferencije agronomskih stručnjaka o mjerama za rad na unapređenju biljne proizvodnje kraškog područja savske banovine od 21. I. 1931. Rezolucij a medu ostalim predviđa: Bolje terene prema stvarnoj potrebi ostaviti za zajedničke pašnjake i pospješno ih ameliorirati u sporazumu sa poljoprivrednim referentom. Kod izrađivanja generalne osnove za pošumljavanje u pojedinoj općini imadc se uzeti u obzir i izgradnja prilaznih puteva, cisterna, kanala i napajališta za stoku, osobito na pašnjačkim površinamia. Traži se što uža suradnjia šumara i agronoma za privođenje što višoj kulturi izdvojene površine, naročito pašnjaka. Uzaključcima stoji: »Pašnjake treba uređivati tako, da budu doista sposobni za prehranu stoke. U tom cilju treba prpvesti izlučenje potrebnih površina u vezi Odredaba Zakona o šumama. Na ovako dobivenim površinama, tako i na postojećim, izviršiti potrebno krčenje od grmlja i štetnog korova, planiranje te otstranjenje kamena i podizanje ograda. Na pašnjačkim površinama treba zbrinuti napajališta stoke.« 2) Gospodarska osnova za pošumljivanje bivšeg inspektorata za pošumljivanje krša u Senju: Dok se je Krš stare Jugoslavije u velikoj većini nalazio podijeljen po´ banovinama i srezovima bez terenskog osoblja (lugara] f— općinske lugare, kakovi su u praksi bili, i ne možemo ubrajati u neko pomoćno stručno osoblje —] te se je .zbog toga odvijao rad bez pravog sistema samo u pravcu pošumljavanja skromnih površina oko mjesta. Međutim je INSPEiKTORAT U SEiNJU, kao ustanova, izravno podređena ministarstvu, kasnije Banskoj upravi u Zagrebu, a ne nekom sreskom načelstvu, sa svojih 18 državnih lugara na terenu imade bolje mogućnosti rada i slobodnije ruke, što ostalim šumarskim stručnjacima na Kršu nije bilo dano. Uz to je postojao pola vijeka. Vidjeli smo, da su zakonski propisi sadržavali mjere i osiguravali velika materijalna sretstva za melioraciju kraiških pašnjaka. Šta je po tome poduzeto i koliko su ti propisi u životu primijenjeni, pokazat će nam opća gospodarska osnova bivšeg senjskog inspektorata, sastavljena i pozivajuća se na temelje propisa Zakona o šumama, Uredbe i Poslovnika za izdvajanje i pošumljavanje Krša godine 1938. za obalni pojas od Novoga do dalmatinske granice. m / |