DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 8 <-- 8 --> PDF |
3)Finansiranjeradova; Uvažujući ogromne snage naroda, njegovu svijest, koju treba samo probuditi, postojanje narodne vlasti, vjerujemo, da će se pošumljenje našega Krša moći provesti sa minimalnim materijalnim sretstvima, pogotovo kada se primijene metode prirodnog pošumljavanja sjetvom sjemena i resurekcijom. To je posao omladine i njezin častan zadatak, koja će ga izvršiti sa pjesmom na ustima bez velikih žrtava. Materijalna sretstva mogu se upotrebiti za druge, tehničke radove. Sam rad na pošumljavanju i melioraciji Krša tražiti će sretstva za ove poslove: 1) nagrade, 2) uzdržavanje rasadnika, 3) uređivanje bujica, 4) ostale radove tehničke prirode, 5} pokuse i istraživanja. Ne stoji sve u novcu! Najbolje to dokazuju dosadanji neuspjesi: ogromni troškovi dali su minimalne rezultate. Jasno je kod toga, da ni same ranije metode rada nisu zadovoljavale. Razna područja imati će raznolik tempo rada, već prema tradiciji, koju je dosadanje pošumljavanje ostavilo. Primijeniti će se morati različite metode rada. Tu šablone nema, niti je smije biti! Mnogo više od pola stoljeća prošlo je od početka pošumljavanja jadranskih obala. Općenito se mora priznati, da problem pošumljavanja nije rješen. Stanimo časkom i potražimo uzroke neuspjehu! Izgubljeno će nas vrijeme na proučavanju bogato nagraditi. IV, DOSADANJI RAD NA RJEŠAVANJU KRAŠKOG PITANJA: Oa ima dosadanji šumarsk i ra d (60-godišnji) na Kršu Hrv. Primorja i Dalmacije još i danas svojih žestokih protivnika i kraj postojećih usDJelih kultura, nije samo znak zaostalosti i neprosvjećenosti naroda, već ima svoj dublji uzrok. Prije svega borove kulture — bor je jedini uspješni pionir gologa Krša — nisu mogle oduševiti seljaka iz mnogo razloga: 1) one su mu otele i smanjile pašnjačku površinu, 2) nisu mu radi nikakvog iskorišćivanja — dale općenito nikakvu opipljivu korist. Barem ih je stočar gledao neprijateljskim okom. Borove kulture i stočarstvo stalno ratuju. U stvari nije trebalo da dođe do toga, već s razloga, što je Zakon o šumama vodio boljeg računa o stočaru nego onaj, koji je trebao taj zakon da vrši i provodi u život. l)Šta kažu neki važni propisi zakona o šumama za rad na Kršu? a) Zakon o šumama iz godine 1929. predviđa: a)´Z, akon o šumama iz godine 1929. predviđa: ČI. 92—)105: »Svia nepcšumljena apsolutna šumska zemljišta, čije pošumljenje traži opći javni interes, imaju se u roku od 10 godina popisati i u roku od 50 godina pošumiti odnosno privesti boljoj proizvodnji. Čl. 96.: »Komisija, kojoj pripadaju i šumarski i poljoprivredni stručnjaci, donosi odluku o ispasištima i propisuje glavne smjernice i racionalno iskorišeavanje izdvojenih površina i njihove melioracije, koje su u vezi sa pošumljavanjem. Cl. 100., toč. 8.: »U izvršenju i unapređivanju radova oko pošumljavanja Krša učestvuje država; Uređenjem pašnjaka, koji su u vezi sa pošumljenim površinama i davanja pomoći u tu svrhu. Tumač ovom članu glasi: »Ne može se zamisliti pošumljavanje na najvećem dijelu Krša, ako se ne obrati pažnja pašnjacima. Intenziviranjem proizvodnje — u prvom redu stočne krme — pomoći će se, da se dođe i do dobrih rezultata na pcšumljivanju.« 126 |