DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 6     <-- 6 -->        PDF

II. ZABACI:
A. Fošumljavanje:
IJIzborvrsti;
Kako su listače u neposrednom pošumljavanju goleti podbacile, postao
je crni bor pionirom Krša i tamo, gdje je mogao bolje da ga zamijeni
alepski, primorski, abručki, pa i bijeli (silvestris) bor i pinija. Grčka
jela, cedrovi i čempresi te ostale vrste nisu se dosta iskušale. Kako
svuda, tako se i u šumarstvu nastojalo slijediti tradiciju i ići utrtim
putevima. Tradicija se teško kida!


2) Tehnika rada:
Od Soče do Dalmacije sadi se kod pošumljavanja crni, dalje prema
jugoistoku alepski bor. Sjetva, prirodniji i jeftiniji način rada, jedva se
primjenjuje. Među samim stručnjacima postoji predrasuda protiv primjene
sjetve, zbog slabog promatranja prirode, koja nam mora biti najveća
učiteljica i cslon u radu. Općenito bi se mogla upotrebljavati metoda
sjetve, a samo iznimno sadnja. Takovih prilika imamo na veliko
u Dalmaciji, Istri i Slovenskom Primorju. Mjesto velikih centralnih rasadnika
daleko bolje rezultate davaju privremeni lokalni, kada se biljka
ne prenosi na velike udaljenosti i ne utrapljuje prije sadnje. Kod sadnje
se biljke pogrešno ispiru u loncima s vodom (makar blatnom), koja
otima žilicama primarnu hranu iz ruku. Rasadnici su obično iscrpljeni
na mineralnim hranivima, biljke slabe i preguste. Posađene će sadnice
tobože lakše podnijeti prirodne nedaće, ako su u rasadniku loše othranjene,
jer da su otpornije. Praktikuje se sadnja u kotlove (pa i na prisojnim
stranama), a sadnica se oblaže krupnim kamenjem, koje od sunčana
žara zagrijano ostaje do jutra vruće. Sadnica u takvom kotlu,
pritisnuta i okružena od užarena kamenja, mora i patiti i stradati. Kada
je već i onako presađivanje sadnica nasilje nad prirodom, neka se izvrši
barem sa što većom pažnjom i obazrivosti!


B. Resurekcija:
O njoj se može govoriti tek nakon rješenja kozjeg pitanja. Uz današnje
brojno stanje koza ona je neizvediva.


C. Melioracija pašnjaka;
Pitanje je odavna iskrslo kao aktuelno.


Serpieri-Vitale, ista knjiga govori:


».šumar Puoić, koji je u dugom nizu godina učestvovao na pošumljavanju Krša
Istre,, priznaje, da je pošumljavanje po austrijskom primorju nailazilo svuda na
otpor naroda. Da bi se pošumljavanje postavilo na širu osnovicu, ukazuje Pučić na
svoj projekt za melioraciju kraških pašnjaka, jer bi povećanjem proizvodnje krme
sa melioriranih pašnjaka narod postao skloniji pošumljavanju.«


Rubbia: 25-gcdišnjic,a rada Komisije za pošumljavanje Kranjskoga Krasa veli:
»Komisija za pošumljavanje Kranjiskoga Krasa očekuje i od pokrajinskog zakona


o melioraciji pašnjaka, što ga je donijela pokrajinska sjkupstina i koji
će uskoro biti- potvrđen, ninogo koristi, jer će posjednici uslijed povišenja prihoda
sa njihovih pašnjaika lakše utrpiti one dijelove, koji bi prema zakonu o pošumljivanju
trebali da se pošume, a na čijt se pošumljenje iz gospodarskih razloga nisu
mogli odlučiti.«
Do danas je to, osim neznatnih pokusa, nedirnuto polje rada, koje
je trebalo da prethodi samom pošumljavanju. U čemu se sastoji taj rad?
Razlučivanje pasućeg blaga po vrstama; čuvanje blaga sa zajedničkim
pastirima; disciplina u izvadanju paše; ispravna pasarinska politika u
naplati otštete za pašarinu; turnus; noćivanje blaga u zatvorenom pro


124