DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 6 <-- 6 --> PDF |
II. ZABACI: A. Fošumljavanje: IJIzborvrsti; Kako su listače u neposrednom pošumljavanju goleti podbacile, postao je crni bor pionirom Krša i tamo, gdje je mogao bolje da ga zamijeni alepski, primorski, abručki, pa i bijeli (silvestris) bor i pinija. Grčka jela, cedrovi i čempresi te ostale vrste nisu se dosta iskušale. Kako svuda, tako se i u šumarstvu nastojalo slijediti tradiciju i ići utrtim putevima. Tradicija se teško kida! 2) Tehnika rada: Od Soče do Dalmacije sadi se kod pošumljavanja crni, dalje prema jugoistoku alepski bor. Sjetva, prirodniji i jeftiniji način rada, jedva se primjenjuje. Među samim stručnjacima postoji predrasuda protiv primjene sjetve, zbog slabog promatranja prirode, koja nam mora biti najveća učiteljica i cslon u radu. Općenito bi se mogla upotrebljavati metoda sjetve, a samo iznimno sadnja. Takovih prilika imamo na veliko u Dalmaciji, Istri i Slovenskom Primorju. Mjesto velikih centralnih rasadnika daleko bolje rezultate davaju privremeni lokalni, kada se biljka ne prenosi na velike udaljenosti i ne utrapljuje prije sadnje. Kod sadnje se biljke pogrešno ispiru u loncima s vodom (makar blatnom), koja otima žilicama primarnu hranu iz ruku. Rasadnici su obično iscrpljeni na mineralnim hranivima, biljke slabe i preguste. Posađene će sadnice tobože lakše podnijeti prirodne nedaće, ako su u rasadniku loše othranjene, jer da su otpornije. Praktikuje se sadnja u kotlove (pa i na prisojnim stranama), a sadnica se oblaže krupnim kamenjem, koje od sunčana žara zagrijano ostaje do jutra vruće. Sadnica u takvom kotlu, pritisnuta i okružena od užarena kamenja, mora i patiti i stradati. Kada je već i onako presađivanje sadnica nasilje nad prirodom, neka se izvrši barem sa što većom pažnjom i obazrivosti! B. Resurekcija: O njoj se može govoriti tek nakon rješenja kozjeg pitanja. Uz današnje brojno stanje koza ona je neizvediva. C. Melioracija pašnjaka; Pitanje je odavna iskrslo kao aktuelno. Serpieri-Vitale, ista knjiga govori: ».šumar Puoić, koji je u dugom nizu godina učestvovao na pošumljavanju Krša Istre,, priznaje, da je pošumljavanje po austrijskom primorju nailazilo svuda na otpor naroda. Da bi se pošumljavanje postavilo na širu osnovicu, ukazuje Pučić na svoj projekt za melioraciju kraških pašnjaka, jer bi povećanjem proizvodnje krme sa melioriranih pašnjaka narod postao skloniji pošumljavanju.« Rubbia: 25-gcdišnjic,a rada Komisije za pošumljavanje Kranjskoga Krasa veli: »Komisija za pošumljavanje Kranjiskoga Krasa očekuje i od pokrajinskog zakona o melioraciji pašnjaka, što ga je donijela pokrajinska sjkupstina i koji će uskoro biti- potvrđen, ninogo koristi, jer će posjednici uslijed povišenja prihoda sa njihovih pašnjaika lakše utrpiti one dijelove, koji bi prema zakonu o pošumljivanju trebali da se pošume, a na čijt se pošumljenje iz gospodarskih razloga nisu mogli odlučiti.« Do danas je to, osim neznatnih pokusa, nedirnuto polje rada, koje je trebalo da prethodi samom pošumljavanju. U čemu se sastoji taj rad? Razlučivanje pasućeg blaga po vrstama; čuvanje blaga sa zajedničkim pastirima; disciplina u izvadanju paše; ispravna pasarinska politika u naplati otštete za pašarinu; turnus; noćivanje blaga u zatvorenom pro 124 |