DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 59     <-- 59 -->        PDF

4. Sibirski šumarsko-tehnički institut u Krasnojarsku sa 5 fakulteta i to: I. za
mehanizaciju prerade drveta, II. za mehaničku preradu drveta, III. šumarsko-tehnički,
IV. za transport drva vodom i V. šumarsko-kemijski. Vrijeme studija 5 godina.
Biblioteka cea 35.0(.) svezaka.
5. Uralski šumarsko-tehnički institut u Sverdlovsku. Ovaj je institut nastao iz
šumarskcg fakulteta politehničkog instituta u L´ralsku. Imadc 3 fakulteta: I. za
opskrbu drvom, eksploataciju šuma i transport drva kopnom, II. za mehaničku preradu
drveta i mehanizaciju, III. za šumarsku kemiju. Vrijeme studija 4 godine ´i 8
mjeseci. Biblioteka broji cea 50.0(XJ svezaka.
6. Kijevski šumarsiko-tehnički institut sa 3 fakulteta: 1. za šumarsko gos"pcdarstvo,
II. za eksploataciju i transport drva po kopnu i III. za mehanički! preradu drveta.
Pokusno dobro 90(.) ha. Biblioteka broji cea 55.(X)0 svezaka.
7. Voronješki institut šumarskog gospodarstva u Voronježu. Institut je nastao
iz odjela poljoprivrednog instituta u Voronježu. Institut iraade dva fakulteta i to:
I. za šumarska gospodarstva i II. za melioraciju šuma. Vrijeme studijia 3 godine 1 3
mjeseca. Pokusno dobro 13.000 ha.
8. Šumarsko-tehnički institut u Brjansku. Vrijeme studija 3—4>2 godine. Biblioteka
broji cea 40.000 svezaka. Danas (1940.) taj institut odgaja inženjere za šumsko
gospodarstvo i inženjere za šumsku industriju.
9. Šumarsko-tehnički institut u Tiflisu sa 4 fakulteta i to: (. za eksploataciju
i transport drva (s dva odjela), II. gospodarsko-eikcnomski (dva odjela), III. šumarskokemijski
i IV. za mehanizaciju prerade. Vrijeme studija 4.—5 godina.
10. Bjeloruski šumarsko-tehnički institut u Gomelu sa 3 fakulteta.
11. Šumarski institut u Vladivcstoku podređen Narkomles-u.
12. Šumarski fakultet u gradu Gandža.
13. Šumarski institut u gradu ,Ioškar-01a, sa 2 fakulteta i to: 1. šumsko-gospodarski,
II. za eksploataciju šuma i transport drva. Vrijeme studija 4 godine i 8
mjeseci. Biblioteka broji cea 57.(..1 svezaka.
14.
.Šumarski institut u gradu Penza, podređen Narkomles-u.
;. H-t.
INDUSTRIJA SUHE DESTILACIJE DRVETA U USA ZA


VRIJEME RATA


U prvoj četvrti ovog stoljeća prerađeno je u USA godišnje suhom destilacijom
4,5 mil. prm drveta. Nakon toga vremena u toj grani privrede osjeća se znatna tendencija
opadanja i to zbog konkurencije industrije sintetske octene kiseline i sintetskog
metanola. Količina drveta, koja se godišnje prerađivala suhom destilacijom,
smanjivala se iz godine u godinu, te se u godinama svjetske gospodarske krize smanjila
na 1.5 mil. pm drveta godišnje. Kasnijih se godina uslijed ekonomske konjunkture
industrija suhe destilacije počela ponovo razvijati, ali nije nikada dostigla
.svoju prvotnu visinu. U godini 1937. bilo je prerađeno suhom destilacijom oko 2,1
mil. pm drveta, a 1941. 1,7´—3,0 mil. pm. Danas ta grana kemijske industrije drveta
ponovo opada i 1944. godine se vjerojatno preradilo suhom destilacijom 1,0—1,2
mil. pm drveta.


Najvažniji proizvodi suhe destilacije su drvni ugljen, drvna žesta (metanol),
octena kiselina, aceton i drvni katran. Ovdje ćemo prikazati proizvodnju octene
kiseline i metanola.


Proizvodnjom, octene kiseline danas se u USA bavi oko 100 poduzeća. Ona
imade široko područje upotrebe. Octena kiselina u trgovini USA dolazi kao 26´´/o-tna,
30«/o-tna, .36"/o-tna, 56V(>-tna, 60»/o-tna, 70»/o-tna i 8()«/n-tna tehnička octena kiselina;
zatim kao čista octena kiselina 80"/o-tna i 99,5"/o-tna acidum aceticum glaciale.


Proizvodnja octene kiseline u USA prikazana je u tablici:


177