DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 56 <-- 56 --> PDF |
INDUSTRIJA ŠPEROVANOG DRVETA U FINSKOJ Prve dvije tvornice šperploča u Finskoj osnovane su 1913. god. Danas se proizvodnjom šperovanog drveta bavi 13 dioničkih društava sa ukupno 15 tvornica. Godišnji kapacitet finske industrije šperploča iznosi 235.000 m^ ploča. Proizvodnja je 1920. g. iznosila 17.187 m´, 1937. g. 228.383 nr*, a 1939. g. 214.157 nV. Za vrijeme rata znatno se smanjila finska proizvodnja šperploča. Ako se proizvodnja u 1938. g. označi sa 100%, onda je proizvodnja 1940. g. iznosila 43%, 1941. g. 43,7»/o 1942. g. 46,5»/(>, 1943. g. 47.5"/* a 1944. g. 31.1%. U 1945. g. industrija šperploča u Finskoj nije radila punim kapacitetom zbog pomanjkanja ljepila. .Jedno od najvećih poduzeća finske industrije šperovanog drveta je poduzeće V. .*iauman sa 3 tvornice i godišnjim kapacitetom od 54.000 m´ šperploča. Najvažnija sirovina iz koje se proizvode u Finskoj šperploče je finska bre zovina. To su uglavnom trupci malih omjera. U finskim Sumama je prema mjerenjima iz 1922./23. bilo 318,5 mil. m-´ brezovinc. Od te drvne mase bilo je u južnoj Finskoj 197,1 mil. m´ i to prema debljinskim razredima: do 10 mm prsnog promjera 43,5 mil. m^; od 10—20 em prsnog promjera 101,2 mil. m*, od 20—30 em prsnog promjera 40.4 mil. m/, a iznad 30 cm prsnog promjera 11,4 mil. m^. Za industrijsku preradu važna su posljednja dva dcbljinska razreda. Godišnji prirast tih dvaju debljinskih razreda manji je od 7 mil. m^. Od toga prirasta industrijski se prerađuje oko 1,0—1,3 mil. m´. Godišnja potreba industrije šperploča iznosi 0,65—0,70 mil. m^, ostala drvna masa brezovine prerađuje se u drugim granama privrede (proizvodnja kalemova, kemijska industrija i t. d.). Obaranje se brezovih furnirskih klada vrši od 15. VIII. do 15. IX. To su trupci dužine od 3,9 m do 9,5 m i promjera od 17 cm na više. Oboreno drvo ostavi se pod krošnjom 2 tjedna. Kroz to vrijeme brezovi trupci se znatno isuše. Danas se u finskoj trgovini drveta brezovi trupci za Ijuštenjc razvrstavaju u tri razreda kakvoće. Brezovi trupci za Ijuštenjc prije prerade u tvornicama šperploča konzerviraju se tako, da se slože u visoke složajeve ili se potope u vodi bilo u slobodnom bilo u vezanom stanju (spilavovi). Finska industrija šperploča radi uglavnom za izvoz. Unutrašnja potrošnja šperploča iznosila je prije rata 5—6% a za vrijeme rata 11—20´´/o produkcije šperploča. Finska industrija šperploča uvaža ljepilo za Ijepljenje šperploča. Finska industrija šperploča poznata je na svjetskim tržištima visokom kvalitetom proizvedenih šperploča. Brezovi se trupci prije Ijuštenja zagrijavaju parom kroz 8 sati. Trupce, koji su konzervirani potapanjem u vodi, potrebno je zagrijavati parom samo 4—5 sati. U zimi ostaju trupci u bazenima za zagrijavanje parom najviše kroz 24 sata. Trupci se nakon zagrijavanja parom pile na odgovarajuće dužine. Piljenje se vrši cirkularnom pilom. Pile lisičarke se ne upotrebljavaju zbog malih promjera trupaca. Gubitak kod raspiljivanja iznosi 3—SVo. Kora se skida pred samo Ijuštenjc. Finske tvornice šperploče imadu velik broj Ijuštilica. Veća poduzeća imadu 13—15 Ijuštilica. Od toga broja 50% su male Ijuštilice sa maksimalnom dužinom Ijuštenja od 600, 750 i 800 mm. Te male Ijuštilice omogućuju preradu tankih trupaca, kao i otpadnih oblih trupčića od trupaca većih promjera. Velike Ijuštilice poslužuju 6—8 radnika a male 4 radnika. Na jednu veliku Ijuštilieu od 104" (cea 264 cm) dolaze 2 škare, na dvije normalne Ijuštilice od 66" (cea 168 cm) dolaze 3 škare, od kojih jedne režu otpatke Ijuštenog furnira od zaobljivanja trupaca. Male Ijuštilice zahtjevaju specijalne strojeve. To su noževi koji krajeve furnira skose (s nagibom 1.15 do 20). Tako skošeiii furniri spajaju se Ijepljenjem i prešanjem u posebnim prešama. ´ Ovako sastavljeni listovi furnira služe ne samo kao srednjiee već i kao lica .šperploča. Poslije Ijuštenja Ijušteni se furnir sortira po dimenzijama. Ljuštilica dužine noža 66,4" izljušti u 1 satu 1,6 m-´ Ijuštenog furnira debljine 1,5 mm. Promjer otpadnog trupčića kreće se od 110 mm do 60 mm. 174 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 57 <-- 57 --> PDF |
UČIN KADA LJUSTILICA Veličina Ijuštilice 87" 75" 04" 54" 40" 33" 30" 26" 21" 1 Promjer glavehvataljkc u mm 100 95 90 75 65 65 60 50 50 Promjertrupčića otpadnof« u mm 115 100 95 80 70 70 65 53 53 Kroj okretaja u min. 100 105 125 140 160 175 175 200 200 Učin rada1 satu u m´ po 1,2 1,15 1,10 0,9 0.9 0,8 0,7 0,3 0,3 Otpadni trupčiei sa velikih Ijuštiliea raspUjuju se eirkularnom pilom na odrod, ene dužine i Ijuštc na malim Ijuštilicama. Nakon Ijuštenja na maloj Ijuštilici otpadni se trupeići usitne pomoću cirkularnih pila u generatorsko drvo. Ljušteni se furnir suši u sušionicama na valjke. To su sušionice starije konstrukcije, 25 m dužine, sa 4 do 5 etaža. Ljušteni se furnir sortira neposredno nakon sušenja u sušionici. l´urnir so sastavlja ne samo u uzdužnom nego i u poiprečnom smjeru. Zato je potrebno skošiti rub furnira na posebnim noževima. Na tako skošeni rub furnira nanosi se ljepilo, sastavljaju se pojedini komadi i prešaju u posebnim prešama. Na dva stroja za pravljenje sko.šcnog ruba furnira potrebno je 3 preše. Krpanje furnira obavlja se strojevima Raimann. To su strojevi koji izrezuju kvrgu i krpaju tako nastalu rupu sa zakrpom veličine 100..50 mm. Imade ih u dvije veličine, jedna za furnire dužine 850 mm, a druga za furnire dužine 1650 mm. Maksimalna debljina furnira 4 mm. Preše za Ijepljenje šperploča su hidraulične preše. Prešu poslužuju dva radnika. Ljušteni furnir klasificiraju se u 6 razreda. I. razred — AA, II. razred — A, se razvrstavaju u 3 podrazreda i to: Vl-a za razred A A, A i .; Vl-b za razred .. 111. razred ^- ., IV. razred — .., V. razred — W9 i VI. razred — srednjice. Srednjiee i W9 i VI-c sve ostale. Središnjice se VI-c upotrebljavaju za ploče krupnijih dimenzija. U slijedećoj tablici prikazano je procentualno učešće pojedinih razreda kakvoće Ijuštenog furnira prema razredima kakvoće brezovih trupaeal za Ijuštenje. Razredi kakvoće brezovih trupaca Razredi kakvoće Ijuštenih furnira I II III mJi^^^— , I — AA 0,05 0,00 0,00 . — A 4,45 0,00 0,00 III — . 7,50 0,20 0,00 IV — .. 10,00 20,00 2,15 V — W9 30,00 25,15 6,50 VI 48,00 54,65 91,35 175 |