DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 54 <-- 54 --> PDF |
POSJET ŠUMARSKIM USTANOVAMA U PRAGU Napredno šumarstvo Republike Cehoslovačke naročito- iza prvoga svjetskoga rata snažno je privlačilo pažnju naših šumara. Izmjene iskustava putem stručnih časopisa, između naučnih institucija te naučnim publikacijama sve su više dovodile do ličnog kontakta na skupštinama šumarskih društava, na ekskurzijama i studijem naših naučnih radnika u Čehoslovačkoj. Drugarstvo i međusobna saradnja stvorili su toliko uske \czc, da se svaki naš šumar među čehoslovačkim šumarima osjeća kao kod kuće. Takve dojmove ponijela je u dotnovinu i delegacija jugoslavenskih šumarskih stručnjaka prigodom posjeta velesajmu u Pragu, koju je u grupnom putovanju organizirao »Putnik«. To je bio jedan od najvećih posjeta u bratske slavenske zemlje. Neposrednost saobraćaja i usluge koje su nam u pitanjima svoje organizacije rada i novih uspjeha bez ikakvih formalnosti učinjene ne mogu se riječima opisati. To treba osjetiti. Posjetili smo sve njihove važnije šumarske ustanove: Ministarstvo zeniljede.lstva, Poljoprivredno-šumarski fakultet i Poljoprivredno-šumarski institut. Pregledali smo i jednu šumišikogospodarsku jedinicu nedaleko Praga. ,.. da je organizacija šumskog gospodarstva u Čehoslovačkoj na visokom stupnju, ipaik ona novim uslovima razvoja ne odgovara. Upravo se sada studiraju nove organizacicno forme, koje će omogućiti veći i brži razvitak. Premda njihovo šumarstvo za naše prilike oblikuje šumarskim stručnjacima (samo u Češkoj na 2,300.0(.) ha šumske površine ima 800 šumara sa šumarskim inžinjerima, 2.000 revira sa srednjoškolskim šum. stručnjacima i 7.480 lugara), ipak oskudijeva na šumarskom osoblju, napose zato što njihove visoke škole nisu uopće radile u toku šestgodišnje njemačke okupacije. Cehoslovačko šumarstvo je imalo velike uspjehe u dobrovoljnom radu na uništavanju šumskih štetočina, te je u tome bio moibiliziran sav narod od 18 do 60 godina starosti. Ogroman je uspjeh bio postignut i u »Tjednu šume«; u tome je kulturnom radu bio organiziran sav narod, sve društvene organizacije, od najvišeg predstavnika državne vlasti do posljednjeg čovjeka; sve grane društvene i privredne djelatnosti su sudjelovale u tome opće narodnom radu: sportska društva, muzička i likovna umjietnoet, novinstvo i dr. Naročito veliku aktivnost razvijaju državni institut za šumarska istraživanja pri ministarstvu, koji su također u toku rata malo radili, budući da je veliki dio naučnih radnika bio na prisilnom radu. Premda ti instituti imaju za naše prilike ogromnu zgradu sa potrebnim priborom, ipak će se u toku dvogodišnjeg privrednog plana graditi nova zgrada. Ovogodišnji budžet šumarskih instituta samo u Pragu iznosi 7,0(.).000 Kč. Prekratko je bilo vrijeme, da uđemo u sve probleme, koji su interesirali nas i naše kolege u Čehoslovačkoj. No i to je bilo dovoljno, da steknemo približnu sliku o veličini rada te naše bratske slavenske zemlje — zahvaljujući neotičnoj usrdnosti i neposrednosti, kojom su nas primili. Mi i ovom prilikom zahvaljujemo čehoslovačkim šumarima na is.kazanim uslugama. LESU ZDAR! ]. S. IZLOŽBA »ŠUME I ŠUMARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE« Da bi izvršilo što aktivniju i štd masovniju propagandu šumarstva. Ministarstvo šumarstva NR Bo.sne i Hercegovine organiziralo je u vremenu od 20. do 27. listopada o. g. t. ZV. »Ncdelju šume« na čitavom teritoriju Narodne Republike Bosne i Hercegovine. Organizaciju »Nedelja šume« izvelo je Ministarstvo NR Bosne i Hercegovine u suradnji svih okružnih i sreskih N. O-a, a uz pripomoć svih masovnih organizacija N. R. Bosne i Hercegovine. U toj uNedclji šuma« širom Bosne i Hercegovine razma172 |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 55 <-- 55 --> PDF |
hala se propaganda šumrastva u velikom zamahu. Svakodnevno u sarajevskim dnevnicima izlazili su članci iz područja šumarstva, svakodnevno održavala su se predavanja iz područja šumarstva na radiostaniet Sarajevo, a isto tako održavana su i predavanja diljem cijele N. R. Bosne i Herccjiovine u svim okružnim i sreskim mjestima. U »Nedelji .šume« vršila su se po pojedinim mjestima Bosne i Hercegovine masovna pošumljavanja od kojih je bilo najveće i najuspješnije masovno pošumljivanje u neposrednoj okolini Sarajeva. Kruna svega bila je ipak prekrasna izložba šumarstva pod imenom ».Šume i šumarstvo Bosne i Hercegovine«. Izložba »Šuma i šumarstvo Bosne i Hercegovine« održala se u Sarajevu u prostorijama »Gradske vijećnice«. .. izložbi obrađeni su bili na najočigledniji način putem slike, fotografija, grafikona, modela, uzoraka, plakata, parola i legenda slijedeći najaktuelniji problemi šuma i šumarstva Bosne i Hercegovine: Uzurpacije. Servituti. Šumski požarevi. Problemi paše i koza. Pošumljavanje goleti krša i njihovo vraćanje narodnoj privredi. Melioracija bujičnih terena, Resurekcija šikara. Privredni značaj šuma. Lovstvo Bosne i Hercegovine. Uloga šumarstva u obnovi zemlje. Šuma i narod (prikazan odnos naroda prema šumi, odnoso narodnih vlasti prema šumi, odnos poljoprivrede spram šumarstva, pri čemu su ukazane koristi, koje poljoprivreda crpi od šumarstva). Šuma kao izvor zdravlja i turizma. Stanje šuma i otvaranje šumskih kompleksa. Šume, kao izvor uposljcnja radne snage. Štednja drveta — racionalno loženje. Štete u šumarstvu od insekata. Štete u šumarstvu i šumarskoj industriji za vrijeme rata. Prikaz šumske industrije. Izložba je prikazala na .´.1. bogatom izložbenom materijalu sve proibleme šumarstva sa specifičnim osvrtom na probleme šumarstva Bosne i Hercegovine. Mora se osobito istaći izvanredan i bogat materijal, kao i vrlo dobar tretman osnovnih problema Bosne i Hercegovine, a to su uzurpacija, servituti i šumski požarevi. Veliki požarevi, koji su bjesnili ovoga ljeta — osobito u području Višegrada — dali su ogroman dokumentaran materijal, koji je do vidnog izražaja došao baš na ovoj izložbi. Izložba je imala i nekoliko neznačajndi nedostataka, a to su prenatrpanost, stjeSnjen prostor izložbe, nezgodan razmještaj izložbene dvorane spram ulaznih A´rata. kao i pomanjkanje potrebnih opisa i legenda sa tumačenjima na pojedinim objektima, kao na pr. objekt ruska (finska) blanja i na objektu »Lesonit« — ploča od drvenih vlakanaca, koja je ležala na stolu medu uzorcima furnira i šper ploča i na kojoj nije bilo nikakoA´e oznake. Osobito je povoljno djelovala izložena »radna soba«, kao što se to vidilo iz knjige utisaka posjetilaca izložbe. Nije na nama, da donosim.o retrospektivni pregled uspjeha »Ncdelje šuma« i mi očekujemo, da ćemo iz pera drugova šumara iz Bosne dobiti o tom veći broj članaka, jer to »nedelju šume« a pogotovo izložba »Šume i šumarstvo Bosne i Hercegovine« u punoj mjeri i zavrjeđuje. Z. .. 173 |