DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Šta su onda značili šumari i »čuvari« šuma na Kršu? Bili su samo pratioci, što svjesni što nesvjesni, od kojih su, neki s bolom u duši, ispraćivali šumarstvo Krša na njegovom putu u propast. Ta sahrana ipak treba neku pratnju! No, nije nevolja ljuta već je strahoviti nered i nemar onih, koji su bili pozvani, da upravljaju narodnim dobrom, bio onaj faktor, koji je uništavao šumu, Pet-šest malih pokvarenjaka u selu, s kojima narod nije mogao da izađe na kraj, haralo je zajedničko dobro, pa je konačno i narod sam pošao u sječu šume, da ne bi ostao potpuno prikraćen. Naravno, da je većina šumarskog osoblja u Dalmaciii išla linijom najmanjeg otpora, zažmirila na oba oka pred pustošenjem šuma, i dala se radije na sadnju borića oko mjesta. Tako je na pr. jedan od kotarskih šumara u Dalmaciji za svojih 35 godina službe pošumio s uspjehom 200 ha površine, dok mu je u kotaru kroz to vrijeme gotovo do temelja postradalo na desetke hiljada hektara šume. To je bila činjenica u svim kotarevima, negdje više negdje manje strašna. Ni propisi Austrije niti oni Jugoslavije nisu mogli išta na tome da promijene. Ne samo izmjena i dopuna zakonskih propisa, već temeljita promjena šumarskog rada na Kršu, potrebna je, ako želimo da krenemo s mrtve tačke. imade mnogo momenata, koji govore zato, da sa planovima ne žurimo, dok se prije toga rješe neka pitanja te raščiste korisna načelna stanovišta i gledišta. I. PITANJA, KOJA TRAŽE RJEŠENJA, PRIJE NEGO SE PRISTUPI RADO: 1) Pitanje šumarskog stručnog osoblja: a) odveć mali broj stručnih lica, b) gotovo svi stručnjaci su na novim mjestima, gdje se još nisu snašli, c) u još teškim prilikama jedva obavljaju tekuće poslove, d) za nove ljude pretstavlja Krš poseban i težak studij, koji iziskuje mnogo volje, znanja i vremena. 2) Provedba agrarne reforme i određivanje općih smjernicazagospodarenje. 3) k o 1 o n i z a c i j a. Tek preselenjem izvjesnog dijela naroda iz Primorja, koji tamo živi mukotrpnim životom i koga koze prehranjuju, moći će se stvoriti povoljniji uslovi života i šumarskog rada, 4) Uređenje pitanjako za; Prije svega mora se dobiti pregled ne samo o brojčanom stanju koza, još je važnije saznati iz statistika socijalno-ekonomsku sliku toga pitanja. Iz podataka jedinoga kotara Slovenskog Primorja (Tolmin), koji još drži koze, slijedi, da mali posjednici drže po 2—3 koze (njih 258 posjednika) 359 koza, dok ostalih 55 posjednika 587 koza. Od potonjih je 21 posjednik, koji ima 140 goveda, a k tome drži 312 koza! Narodne vlasti lako će riješiti to pitanje, kad ih na to upozorimo! Dok koza ništi posvuda ostatke šume, planovi za pošumljivanje ostaju na papiru! Makedonija sa svojim milijun koza ne može rješavati pitanje goleti bez veze sa kozjim pitanjem. 123 |