DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 48 <-- 48 --> PDF |
literaturu. Prije svih stvari dužnost je uzgajača, da ne misli samo na štete, nego i na koristi, i da mnoge vrste grabežljivaca sačuva poljskom i šumskom gospodarstvu kao i lovu. Kao školski primjer može poslužiti slijedeće opažanje, koje je u jednom slučaju utvrđeno. U jednom lovištu po istrebljenju tvora, opasnoga neprijatelja fazana, parcovi koji su prije bili po tvoru držani u malom broju, tako su se razmnožili, da su štete, prouzročene po parcovima na fazanskim leglima, daleko premašile one po tvoru. Konačno uzgajač divljači kod proganjanja grabežljivaca ne treba da zauzme stanovište čiste koristi. Što više časna je dužnost, da životinje koj)e prirodu uljepšavaju i oko ljubitelja prirode razveseljavaju, unatoč izvjesnog s tepena štetnosti sačuvamo od propasti. Stepen lovne štetnosti jedne životinjske vrste ovisi o mnogobrojnim prilikama, koje zaslužuju najveći obzir kod suzbijanja grabežljivaca i koje izlaze iz načina života životinje naročito iz osobitih životnih navika u raz ličitim krajevima. Na razborit način može dakle samo onaj procijeniti grabežljivce, koji poznaje njihov način života i životne prilike u svim pojedinostima. Pojedini neprijatelji. Vuk počini najveću štetu na divljači naročito jelenima i srnama u zimi na visokom snijegu i kad love u čoporu. Lisic a je pod prilikama korisna poljodjelstvu i šumskom gospodarstvu uništavanjem miševa u velikim množinama. Poznato je, da može uzgajaču peradi prema prilikama nanijeti znatne štete kradom kokošiju. Lovu je najpogibeljnija proljećem, jer može uhvatiti mladu divljač, a uza to u proljeće ima dužnost za prehranu potomstva. Mjesto, gdje joj je grabež uspio, rado ponovno posjećuje. Izrasle srne postaju joj žrtvom samo iznimno, i to onda ako su zbog polesti oslabjele. Hrana lisice sastoji se od jelenske lanadi, srneće jaradi, zecova, kunića, pernate divljači svake vrsti, dalje od domaće peradi, krtova, parcova, žaba, kukaca, puževa, meda, voća, jagoda, malina, kupina, grožđa i drugoga. Ona dakle nije posve vezana na prehranu sa divljači i izrazito je pogibeljna samo u lovištima sa dobrim stanjem fazana. U godinama sa mnogo miševa prehranjuje se isključivo ovim štetnicima. Kun a zlatic a je opaki koljač, svaka ptica i sva niska divljač od nje je ugrožena. Haranjem vranjih gnijezda i uništavanjem vjeverica donosi ograničenu korist. Kuna bjelica ne pravi lovu nikakove štete. . V o r je velik neprijatelj ptici, koje prave gnijezdo na zemlji, nasadi trčaka i fazana upravo su mu poslastica. Koristi uništavanjem miševa, vodenih štakora i zmija otrovnica. Z r d a V je moižda najopasniji neprijatelj sve niske divljači. U polju ga lovac ne mora trpjeti, po hambarima i sušama postaje vrlo koristan uništavanjem miševa i parcova. Lasic a bi zaskočila mladog zeca i kunića; u sušama i pod plastovima žita koristi hvatanjem miševa. Vidr a nije lovu škodljiva, nasuprot je ribarstvu u velikoj mjeri. Jazava c je u dobrim poljskim lovištima pretežno štetan, jer prigodice hvata mladu divljač do srnećeg jareta, u šumi je zbog uništavanja miševa i zareznika pretežno koristan. Divlj a mačk a je opasan neprijatelj sve niske divljači, hvatanjem miševa i vjeverica donosi ograničenu korist. Zbog rijetkosti 1 nestajanja ne treba je istrebljavati. ´ 166 |