DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Ing. ZLATKO TURKALJ (Ogulin): NEPRIJATELJ KORISNE DIVLJACI IZ REDA SISAVACA I PTICA fo} »Usef^il game´s enemies from the class of mammalia and accipitres« Drug Ing. Ilija Lončar piše u članku »Oplodna sječa u bukovim sastojinama « na str..38. Š. L. — 1946. slijedeće: »Osim toga u korovu se često u velikoj količini namnože miševi, koji ne samo da pojedu sjeme, već unište i biljke, koje iz preostalog sjemena niknu, pa čak i one, koje su već više godina stare. Starije biljke stradavaju od miševa onda, kad ponestane hrane u sjemenu, što obično biva pod kraj zime i u proljeću. U tom slučaju miševi, često ne samo da oglodu tanje biljke kod zemlje, već potpuno pregrizu čak i deblja stabalca. Takov je slučaj čest u sječinama velikih eksploatacija, gdje su prilike za razvoj miševa najpovoljnije. Naravski, da su u ovom pogledu odlučne i pojedine godine, u kojima vremenske prilike naročito pogoduju razvoju miševa, pa se oni katkad iz polja povuku u šume. U takovim okolnostima i dobro uspjeli pomladak manjih sječina pretrpi veliku štetu«. Sve navedeno po Ing. Lončaru apsolutno stoji. Ali sto^i i ovo: ako je lugar u odnosnom srezu prethodne zime postrijeljao, pohvatao ili potrovao 30 lisica, 5 tvoraca i 10 kuna, da će spomenute štete od miševa biti u mnogo većem i puno znatnijem opsegu, nego li bi bile da je ostalo prirodno stanje tih grabežljivaca. Čuvar sreza dobio je doduše za kože (svlakove) tih grabežljivaca 20.000 Din i proveo je to tamanjenje u dobroj vjeri i nakani, ali time nije učinio nikakovu uslugu i nikakovu korist niti šumi niti šumskom gospodarstvu. Drugi primjer: jedne miišje godin e prigodom vanjskog službovanja u Plaškom vidio sam na svoje oči slijedeći prizor. Na dugačkoj njivi orala su dva pluga pod konjskom spregom. Jedno mišje gnijezdo za drugim prevraćali su plugovi napolje, miš iza miša trčao je preko izorane njive. Ali ti štetočinje nisu daleko skakutali. Iza plugova slijedilo je jato sivi h vra n a*) i svaka je udarila kljunom po jednoga miša i na mjestu ga dotukla. Tako je to išlo čitavo poslijepodne. Najmanje 50 vrana sivih slijedilo je plugove i svaka, vrana uhvatila je oko 10 miševa, tako je u jednom danu na tome polju uništeno 500 miševa, Što znači onda »korisna« i »štetna« životinja, i gdje leži granica? Da se uzmogne ispravno utvrditi lovna šteta po životinjama, služi se znanost različitim metodama, prije svega icrpivim istraživanjima želuca ustrijeljenih grabežljivaca. Zbog toga misaoni uzgajač ne može pripisati odlučno značenje ocjeni pojedinog lovca, koji ne poznaje dovoljno odnosnu *) Iz porodice vran e (Cbrvidae) treba razlikovati: Gavra n prav i (Corvus ..... L, dcr Kolkrabe) jednobojno crn. Vran a crn a ili poljska vrana (Corvus frugilcgus L., die Saatkrahe); prednji dio ylave ima šugav (bjelkast) izgled, perje crno sa modrim sjajem. Vran a galovran a (Corvus corone L., die Rabenkrahe); perje crno sa modrikastim svjetlucanjem (preljevom), na vratu i leđima vratno i prsno perje zašiljeno. Vran a siv a ili vrana kopač (Corvus cornix L., die Nebelkrahe); najveći dio vrata i donja strana je siva, preostalo crno. U ovu porodicu još spadaju: čavka čolica, svraka, kreja planinska, sojka kreštalica, vuga zlatna i zlatovrana modrulja. c . 165 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 48 <-- 48 --> PDF |
literaturu. Prije svih stvari dužnost je uzgajača, da ne misli samo na štete, nego i na koristi, i da mnoge vrste grabežljivaca sačuva poljskom i šumskom gospodarstvu kao i lovu. Kao školski primjer može poslužiti slijedeće opažanje, koje je u jednom slučaju utvrđeno. U jednom lovištu po istrebljenju tvora, opasnoga neprijatelja fazana, parcovi koji su prije bili po tvoru držani u malom broju, tako su se razmnožili, da su štete, prouzročene po parcovima na fazanskim leglima, daleko premašile one po tvoru. Konačno uzgajač divljači kod proganjanja grabežljivaca ne treba da zauzme stanovište čiste koristi. Što više časna je dužnost, da životinje koj)e prirodu uljepšavaju i oko ljubitelja prirode razveseljavaju, unatoč izvjesnog s tepena štetnosti sačuvamo od propasti. Stepen lovne štetnosti jedne životinjske vrste ovisi o mnogobrojnim prilikama, koje zaslužuju najveći obzir kod suzbijanja grabežljivaca i koje izlaze iz načina života životinje naročito iz osobitih životnih navika u raz ličitim krajevima. Na razborit način može dakle samo onaj procijeniti grabežljivce, koji poznaje njihov način života i životne prilike u svim pojedinostima. Pojedini neprijatelji. Vuk počini najveću štetu na divljači naročito jelenima i srnama u zimi na visokom snijegu i kad love u čoporu. Lisic a je pod prilikama korisna poljodjelstvu i šumskom gospodarstvu uništavanjem miševa u velikim množinama. Poznato je, da može uzgajaču peradi prema prilikama nanijeti znatne štete kradom kokošiju. Lovu je najpogibeljnija proljećem, jer može uhvatiti mladu divljač, a uza to u proljeće ima dužnost za prehranu potomstva. Mjesto, gdje joj je grabež uspio, rado ponovno posjećuje. Izrasle srne postaju joj žrtvom samo iznimno, i to onda ako su zbog polesti oslabjele. Hrana lisice sastoji se od jelenske lanadi, srneće jaradi, zecova, kunića, pernate divljači svake vrsti, dalje od domaće peradi, krtova, parcova, žaba, kukaca, puževa, meda, voća, jagoda, malina, kupina, grožđa i drugoga. Ona dakle nije posve vezana na prehranu sa divljači i izrazito je pogibeljna samo u lovištima sa dobrim stanjem fazana. U godinama sa mnogo miševa prehranjuje se isključivo ovim štetnicima. Kun a zlatic a je opaki koljač, svaka ptica i sva niska divljač od nje je ugrožena. Haranjem vranjih gnijezda i uništavanjem vjeverica donosi ograničenu korist. Kuna bjelica ne pravi lovu nikakove štete. . V o r je velik neprijatelj ptici, koje prave gnijezdo na zemlji, nasadi trčaka i fazana upravo su mu poslastica. Koristi uništavanjem miševa, vodenih štakora i zmija otrovnica. Z r d a V je moižda najopasniji neprijatelj sve niske divljači. U polju ga lovac ne mora trpjeti, po hambarima i sušama postaje vrlo koristan uništavanjem miševa i parcova. Lasic a bi zaskočila mladog zeca i kunića; u sušama i pod plastovima žita koristi hvatanjem miševa. Vidr a nije lovu škodljiva, nasuprot je ribarstvu u velikoj mjeri. Jazava c je u dobrim poljskim lovištima pretežno štetan, jer prigodice hvata mladu divljač do srnećeg jareta, u šumi je zbog uništavanja miševa i zareznika pretežno koristan. Divlj a mačk a je opasan neprijatelj sve niske divljači, hvatanjem miševa i vjeverica donosi ograničenu korist. Zbog rijetkosti 1 nestajanja ne treba je istrebljavati. ´ 166 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Jež a treba držati u dobro potsadenim lovištima sa niskom divljači u ograničenom broju. Njegova prisutnost je u toliko vrijedna, što ubija zmije otrovnice, Vjeveric a je neprijatelj šumskih kultura. U šar a je pretežno lovu štetna, ipak zbog sve veće rijetkosti te krasne ptice šteta ne dolazi u obzir. Sov a šumsk a čini prigodice gubitke medu niskom divljači, tako da je jako umnožavanje ove ptice sa stajališta uzgajača nepoželjno. Sov a utin a čini doduše prigodice u manjoj mjeri štetu medu zecovima i kunićima, ali je ta korisnošću ptice kao zatiraća miševa mnogostruko naknadena. Uš ara močvarna, ćuk, kukuvija šarena zaslužuju osobitu zaštitu lovaca. Ora o sur i grabi divljač do jačine srne, no postao je tako rijedak, da zaslužuje zaštitu kao prirodni spomenik. Orao klokotaš je savršeno bezazlen. Ora o štekavac , najjači od domaćih ptica grabilica, lovi kod nas obično vodenu divljač, dok pred njim ni druga divljač, sve do srne, nije sigurna. Rijetkost i ljepota ove ptice zaslužuju potpunu zaštitu. Ora o ribi ć zaslužuje kao opaki zatirač riba progon, ali kao i sve orlove trebalo bi ga čuvati. Ora o zmija r je vrlo rijedak i pretežno koristan. Soko l sivi , koji je u mnogim krajevima postao rijedak, ubija gotovo samo prolaznu pernatu divljač, ali u dobro potsadenim lovištima niske divljači, osobito u fazanerijama, nanaša zlo. U većim šumama i u sredogorju trebalo bi ovu divnu grabilicu trpjeti. Sokol ostriž je manje lovu štetan. Vjetruša klikavka ne čini nikakove štete lovu. Naša najpogibeljnija grabilica je jastre b kokos a r, koji unatoč toga ne zaslužuje, da bude istrijebljen, već ga tr^ a u lovištima sa niskom divljači držati u ograničenom broju. Glavna hrana kopca ptičara su male ptice, ipak ubija on i trčke i golubove. Na njega lovac treba da pazi. Škanja c miša r koristan je poljskom gospodarstvu, a lovu škodi posve neznatno. Ovdje ondje ubije kojeg mladog ili bolesnog zeca, iznimno fazana ili trčku. Tamo gdje pravi štetu valja ga ograničiti. Lunja rdasta i lunja crnkasta su lovu, štetne, jer ubijaju zecove, kuniće i trčke, ipak je šteta zbog rijetkosti tih ptica neznatna. Ej a pijuljač a ubija močvarke i vodene ptice, mladu pernatu divljač i mlade zecove. Ptice grabilice, koje nisu ovdje navedene nisu nikakovi izraziti neprijatelji lova ili pak zbog njihove velike rijetkosti i ljepote valja ih štititi i pod nikojim (prilikama ne strijeljati. Vrane sive i galovrane su opaki štetočinje niskoga lova, vran e crn e nasuprot prilično neopasne i zbog njihove velike koristi za poljsko i šumsko gospodarstvo ne valja ih tamaniti. Kao najopasnija kradljivka jaja s v r a k a zaslužuje progon. Sve životinje ćine jednu životnu zajednicu harmonički ugodenu i priroda se brine, da se medu pojedinim vrstama održava ravnoteža. Da se životna zajednica očuva od degeneracije, uvjet je uzdržavanje ptica grabilica; jer je svaka životna zajednica odozgo regulirana, ptici grabilici 167 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 50 <-- 50 --> PDF |
pripala dakle eminentno važno značenje. Važna uloga jastreba kokošara ko činioca umjere za razmnožavanje vrana dokazana je točnim brojkama. Doklegod budu jastreb i sokol sivi nepromišljeno proganjani, dotle će se vrane dobro osjećati, mogu se nesmetano razmnažati i postaju napast. Na to moramo uvijek misliti prije nego konačno prelomimo štap s jedne strane nad vranama, a s druge strane nad pticama, grabilicama kao štetočinjama niskoga lova. Dosljedno svemu tome moramo i promisliti, da li da se odlučimo za izlaganje otrovanih jaja, prije nego što smo pokušali otstrijel vrana kod vranje kolibe. Po Uredbama, koje važe danas u N. R. Hrvatskoj, svaki lovac odnosno član lovačkog društva može polučiti lovnu kartu kad preda pet kljunova od ustrijeljenih vrana. Kako u N. R. Hrvatskoj imade 10.000 organiziranih lovaca, znači da bi svake godine imalo biti potamanjeno 50.000 vrana. Da li je to korisno? Sve to govori za to, da bi se i kod nas imao osnovati zavod za lovna istraživanja, točnije »Zavod za lovno gospodarstvo « koji bi stajao u saradnji sa »Zavodom za šumska istraživanja«. The totality of animals living in a forest constitute an harmonic community, the Nature providing for the necessary balance between various species. In preserving this community from, degeneration rapacious birds play the major part, thus acting as natural regulators; the shoud be, therefore, protected adequately. Author is dealing with notions »useful animals, noxious animals« endeavouring to make them clear and definite. .. suggests foundation of a special Institute for scientific investigation on problems of game and hunting on the territory of National Republic Croatia. ]68 |