DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Ing. ZLATKO TURKALJ (Ogulin): NEPRIJATELJ KORISNE DIVLJACI IZ REDA SISAVACA I PTICA fo} »Usef^il game´s enemies from the class of mammalia and accipitres« Drug Ing. Ilija Lončar piše u članku »Oplodna sječa u bukovim sastojinama « na str..38. Š. L. — 1946. slijedeće: »Osim toga u korovu se često u velikoj količini namnože miševi, koji ne samo da pojedu sjeme, već unište i biljke, koje iz preostalog sjemena niknu, pa čak i one, koje su već više godina stare. Starije biljke stradavaju od miševa onda, kad ponestane hrane u sjemenu, što obično biva pod kraj zime i u proljeću. U tom slučaju miševi, često ne samo da oglodu tanje biljke kod zemlje, već potpuno pregrizu čak i deblja stabalca. Takov je slučaj čest u sječinama velikih eksploatacija, gdje su prilike za razvoj miševa najpovoljnije. Naravski, da su u ovom pogledu odlučne i pojedine godine, u kojima vremenske prilike naročito pogoduju razvoju miševa, pa se oni katkad iz polja povuku u šume. U takovim okolnostima i dobro uspjeli pomladak manjih sječina pretrpi veliku štetu«. Sve navedeno po Ing. Lončaru apsolutno stoji. Ali sto^i i ovo: ako je lugar u odnosnom srezu prethodne zime postrijeljao, pohvatao ili potrovao 30 lisica, 5 tvoraca i 10 kuna, da će spomenute štete od miševa biti u mnogo većem i puno znatnijem opsegu, nego li bi bile da je ostalo prirodno stanje tih grabežljivaca. Čuvar sreza dobio je doduše za kože (svlakove) tih grabežljivaca 20.000 Din i proveo je to tamanjenje u dobroj vjeri i nakani, ali time nije učinio nikakovu uslugu i nikakovu korist niti šumi niti šumskom gospodarstvu. Drugi primjer: jedne miišje godin e prigodom vanjskog službovanja u Plaškom vidio sam na svoje oči slijedeći prizor. Na dugačkoj njivi orala su dva pluga pod konjskom spregom. Jedno mišje gnijezdo za drugim prevraćali su plugovi napolje, miš iza miša trčao je preko izorane njive. Ali ti štetočinje nisu daleko skakutali. Iza plugova slijedilo je jato sivi h vra n a*) i svaka je udarila kljunom po jednoga miša i na mjestu ga dotukla. Tako je to išlo čitavo poslijepodne. Najmanje 50 vrana sivih slijedilo je plugove i svaka, vrana uhvatila je oko 10 miševa, tako je u jednom danu na tome polju uništeno 500 miševa, Što znači onda »korisna« i »štetna« životinja, i gdje leži granica? Da se uzmogne ispravno utvrditi lovna šteta po životinjama, služi se znanost različitim metodama, prije svega icrpivim istraživanjima želuca ustrijeljenih grabežljivaca. Zbog toga misaoni uzgajač ne može pripisati odlučno značenje ocjeni pojedinog lovca, koji ne poznaje dovoljno odnosnu *) Iz porodice vran e (Cbrvidae) treba razlikovati: Gavra n prav i (Corvus ..... L, dcr Kolkrabe) jednobojno crn. Vran a crn a ili poljska vrana (Corvus frugilcgus L., die Saatkrahe); prednji dio ylave ima šugav (bjelkast) izgled, perje crno sa modrim sjajem. Vran a galovran a (Corvus corone L., die Rabenkrahe); perje crno sa modrikastim svjetlucanjem (preljevom), na vratu i leđima vratno i prsno perje zašiljeno. Vran a siv a ili vrana kopač (Corvus cornix L., die Nebelkrahe); najveći dio vrata i donja strana je siva, preostalo crno. U ovu porodicu još spadaju: čavka čolica, svraka, kreja planinska, sojka kreštalica, vuga zlatna i zlatovrana modrulja. c . 165 |