DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Stručno školovanje kadrova za potrebe šumarstva imalo je u prošlosti krupnih nedostataka. Teoretska nastava na fakultetu se suviše udaljila od prakse, s fakulteta izlazili su teretičari-enciklopedisti, koji su se teško, naročito u prvo vrijeme snalazili u praksi. O tome se dosta raspravljalo i sad smo na putu da osnovne nedostatke uklonimo. Novi nastavni plan i predviđena dioba šumarskog studija u dvije grane; biološku —uzjgojivače i tehničku — eksploatatore, mnogo će popraviti situaciju i pomoći da šumska privreda dobije onakav kadar, kakav će joj stvarno trebati. Niža srednja nastava bila je u Hrvatskoj potpuno likvidirana. Usprkos toga što se je u Hrvatskoj vodilo najintenzivnije šumsko gospodarenje, što smo tu imali najvrednije satojine, što su problemi krša bili kod nas najkompliciraniji, .. nismo imali ni jedne srednje šumarske škole, pa čak ni lugarske škole. To je svakako vrlo krupan propust i posljedice toga osjećamo najbolje danas kad smo prisiljeni, da se u svakodnevnoj praksi oslonimo upravo na taj najniži stručni kadar. Što se tiče šumarskih inženjera, užev u obzir stanje i sadanji priliv našumarski fakultet, kroz daljnjih 5 do 6 godina ne možemo očelkivati nikakovo poboljšanje. U najboljem slučaju ,oni koji će doći sa fakulteta upraksu popunit će tek mjesto onih, koji će radi starosti ili iznemoglosti morati u mirovinu. A već sada teško osjećamo manjak na inženjerima. Ni to međutim ne bi bilo tako velika nesreća kad bi naš niži lugarski kada biO bolji. Tu stoje stvari vrlo nepovoljno. Velik dio lugarskog osobljaje stručno neosposobljen i ne snalazi se za sada u službi ni uz najibolju volju. Drugi dio tog kadra je pun starijih navika i grešaka, ne snalazi se u ušlovima narodne vlasti, ne saraduje sa narodnim organizacijama i nekad nam je više od štete nego od koristi. To nas pogađa najviše, jer upravo taj lugarski aparat dolazi u kontakt sa narodom, jer je on pozvan da rješava one osnovne tehničke poslove na terenu. Računajući sa tim nepovoljnim stanjem, pred nama su sada tri važna zadatka: 1. poboljšati kvalitetno dosadanji lugarski i nadlugarski kadar, 2. školovanjem izdići novi lugarski kadar, sposoban da zamijeni ono što pretstavlja nepotreban balast u službi i 3. početi sa školovanjem srednjeg šumarskog kadra, čiji se manjak teško osjeća u praksi. Školovanju lugarskog i podšumarskog kadra mi moramo posvetiti svu našu pažnju. Samo onda, ako budemo izdigli pravilno taj novi kadar, mi ćemo urediti terensku službu, osigurati provedbu stručnih mjera, ostvariti evidenciju i kontrolu u šumskom gospodarstvu, osloboditi inženjera suvišnih tehnčkih poslova i omogućiti mu da se bavi stručnim problemima više nego do sada. Time ćemo također osigurati praktičnu vezu sa narodom i njegovim potrebama i raskinuti jaz koji danas postoji između naroda i terenskog kadra. Nema sumnje da će lugarske škole u Vinkovima i Delnicama kao i niža šumarska škola, koja je pred otvorenjem, uz dobro rukovodstvoi pravilan izbor kadrova, biti najozbiljnija pomoć i baza za napredak našegšumarstva. Prikaz šumarske politike bio bi nepotpun, ako se kod toga ne bi dotakli i organizacionog pitanja šumarske službe. Nakon donošenja Zakona o narodnim odborima, osnovno pitanje organizacije šumarske službe u glavnom je raščišćeno. Šume općeg značaja, gledano u perspektivi, bile bi pod upravom ministarstva. Šume lokalnog značaja bile bi prepuštene upravi narodnih odbora. To je u teoriji. U praksi to izgleda kompliciranije. Is 162 ...^) ,.f ( . ..^^ u´^´´ .^? .1^ cJ^^r i , / |