DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Razumije se, da će to imati nekad i svojih negativnih posljedica za drvnu industriju, koja će nakon dovršene sječe ostati bez sirovine, te će joj preostati jedino: ili da prekine sa radom, ili da premjesti svoja postrojenja. S obzirom na abnormalno stanje naših sastojina i situaciju u ,kojoj se danas nalazimo, to je neizbježno, ali ipak bolje i manje štetno, nego da puštamo da i -dalje stoje prastare sastojine i da mjesto njih u drugim krajevima siječemo on što još nije zrelo za sječu. Iskustva, koja smo imali sa sječom šuma u nedavnoj prošlosti sile nas, da se dotaknemo i pitanja vremena u kom treba vršiti sječu šuma. Potrebno je to naročito zato, što -smo ,se pomalo navikli, da olako prelazimo preko sječa, koje se vrše u doba kad jeto štetno po šumsko gospodarenje. Zimska sječa, koja je propisana, ima svojih velikih i poznatih prednosti. To su: manja oštećivanja podmlatka i stabala, jeftiniji izvoz, manje pucanje i kvarenje sortimenata. Ali to nije sve. Za zimsku ,sječu govori i potreba da se prevoz drvnih sortimenata vrši samo u određenom periodu godina, kako bi se što potpunije ; ,bez štete po ostale privredne grane iskoristile u privredi transportna sredstva, naročito željeznice. Potpuna .provedba zimske sječe znači ujedno osloboditi šumaske stručnjake u ljetnoj sezoni za obavljanje uzgojnih radova, za sastav drvosječnih prijedloga i obilježbu stabala. Sve su to razlozi da se borimo za provedbu zimske sječe. Zbog izvanrednih prilika koje su vladale poslije oslobođenja prirodno je, da su vrijeme sječe nekad više diktirale potrebe nego stručni razlozi. Vjerojatno je, da ćemo iz sličnih razloga i u buduće nekad sjeći preko ljeta, ali to će biti iznimka. Mlimo tih neizbježnih otstupanja, naša linija treba da je u tom: ne dozvoljavati da se naše šume sijeku u doba kad ,ie to štetno za šumsko gospodarenje ;uporno se boriti za to, da potrošači i eksploatatori najavljuju svoje potrebe na drvu na vrijeme i sa više plana; ne dozvoljavati, da se jednom razrađen plan sječe remeti izvanrednim i .- .- hitnim narudžbama, koje su se mogle i trebale ranije predvidjeti. Ali, da bi se to moglo sprovesti u život, mi fnoramo razradi plana sječe posvećivati najveću pažnju i kod toga voditi punu brigu ne samo o usko stručnim već i o ,svim gospodarskim momentima. Bez pravog pregleda nad potrošnjom i potrebama industrije i sitnih potrošača, ,bez ozbiljnog studija potreba našeg tržišta i svestranog zalaganja, da se u granicama mogućnosti maksimalno zadovolji te potrebe, naš plan sječe bit će nepotpun. Posljedica će biti; izvanredne narudžbe, naknadni drvosječni prijedlozi, reme ćenje plana sječe. Plansko gospodarenje ima izvanrednih prednosti za opstanak i napredak šumskog gospodarenja. Ali, a to treba da se .naglasi, plansko gospodarenje postavlja pred stručnjake daleko veće zahtjeve u pogledu njihovog stručnog zalaganja, poznavanja sastojinskih prilika, studija prilika i potreba nego što je to bilo ranije. O toj izmjenjenoj situaciji treba da dobro razmisle svi stručnjaci, da iz toga izvuku potrebne zaključke i da sastavljanju drvosječnih prijedloga pristupaju mnogo brižljivije nego do sada. To će biti najjača garancija za zavođenje pravog reda u šumsko gospodarstvo, pa i za provedbu zimske sječe. Pomanjkanje stručnih kadrova zadaje nam sada mnogo brige i zabrinjavati će nas još nekoliko godina. Zadaci, koji se već danas, a koji će se još yiše sutra .postavljati pred nas, traže veći broj stručnjaka od onog kojim raspolažemo. Naša školska politika treba da o tome povede mnogo računa. 162 |