DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 43     <-- 43 -->        PDF

komunikacija jeftinija od druge. Ako ..gledamo na problem sa stanovišta
budućeg gospodarenja, ako uzmemo u obzir drvne mase, koje će propasti
kad se digne jednom već podignuta željezna pruga, onda proizlazi, da
jeftinije izgrađena šumska željeznica ispada sikuplja za narod, za našu
privredu.


To ne znači, da mi radi eksploatacije fuma ne trebamo graditi šumske
željeznice, da ćemo s njiha raskrstiti odjednom. Negdje će nam zatečena
željeznička mreža upravo nametati gradnju odvojaka vezanih na tu mrežu.
Biti će mnogoi slučajeva gdje je ta gradnja nužna i mi je ne ćemo moći
zamijenit gradnjom cesta. Mi u principu, mi treba da nastojimo graditi
željezničke pruge samo tamo, gdje one mogu ostati trajno, bilo što će
kapacitet željeznice biti potpuno i trajno iskorišten za izvoz drva, bilo što
će se šumska željeznica koristiti i za javini saobraćaj i za ostale privredne
potrebe.


Ima još jedan novi momenat o kom treba voditi računa pri gradnji
šumskih komunikacija. Prije se otvaralo šume samo onda, ako se investicija
za gradnju komunikacija mogla naplatiti iz šumske takse. Ako to
nije išlo, onda se komunikacije nisu gradile. To je bio razlog, da su mnoge
zrele šume prepuštene propadanju, jer se tobože njihova eksploatacija nije
isplatila. U planskoj privredi, taj momenat, treba da postepeno atpane.
Ako bude s opće privrednog stanovišta potrebno, da se izvjesni bazeni
šuma otvore, pni će se otvarati bez obzira na to, da li će ta investicija biti
plaćena iz šumske takse ili dijelom iz šumske takse a dijelom iz općih
sredstava države. Za to govori okolnost što otvaranje tih šuma i privođenje
drvnih masa potrošačima ne koristi samo nekom uskom području, one
služe za pokriće potreba čitave .zemlje, pa i za izvoz u inozemstvo. Prema
tome i troškovi za otvaranje takvih šuma treba da idu na teret općih
rashoda. ,Na toj bazi mi ćemo morati na pr., otvoriti šume na Žumberku,
šume na! Velebitu. Kad ne bi tako radili, kad bi tražili da plati sve šumska
taksa, onda bi predjeli ostali neiskorišteni i ogromne mase drva bi propale,
premda su one našoj privredi nužno potrebne.


Šumarsku politiku interesu je također pitanje sječnog reda u našem
šumskom gospodarstvu. Za obnovu naše zemlje izvjesne su žrtve neminovno
potrebne i naše šumsko gospodarstvo će ih doprinijeti, bilo što ćemo sjeći
više nego je to dozvoljeno po stručnim propisima, bilo št ćemo sjeći sastojine,
koje nisu zrele za sječu. Pa ipak i takav način sječe iz nužde mi
treba da podvrgnemo planu, jednoj pravilnoj sječnoj politici. Kod toga
ne možemo na plan sječe gledati sa perspektive jedne gospodarske jedinice
ili jednog bazena. Mi moramo zahvatiti šire i čitavo područje Narodne
Republike Hrvatske tretirati kao jednu gospodarsku cjelinu. To nam diktiraju
i potrebe i abnormalno stanje naših sastojina.


Ima čitavih bazena, gdje prestare sastojine, upravo vape za sječom
(Papuk i Psunj). Tu ne ,ćemo smjeti dugo čekati. Da bi spriječili propadanje
tih drvnih masa i štetne posljedice negativnog prirasta, mi ćemo
upotrebno razdoblje morati skratiti, t. j . sjeći više nego što bi ,po gospodarskim
osnovama ili po principu potrajnosti na tim gospodarskim jedinicama
trebalo sjeći. Radi izravnanja, mi ćemo s druge strane morati prištediti
odgovarajuće mase u krajevima i gospodarskim jedinicama gdje su
sastojine mlade i gdje one mogu produžiti rast bez negativnih posljedica
po prirast i daljnji opstanak. Time će, usprkos prethvata u jednom kraju,
biti osiguran princip potrajnosti prištednjom u drugom kraju.


161 \