DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 43 <-- 43 --> PDF |
komunikacija jeftinija od druge. Ako ..gledamo na problem sa stanovišta budućeg gospodarenja, ako uzmemo u obzir drvne mase, koje će propasti kad se digne jednom već podignuta željezna pruga, onda proizlazi, da jeftinije izgrađena šumska željeznica ispada sikuplja za narod, za našu privredu. To ne znači, da mi radi eksploatacije fuma ne trebamo graditi šumske željeznice, da ćemo s njiha raskrstiti odjednom. Negdje će nam zatečena željeznička mreža upravo nametati gradnju odvojaka vezanih na tu mrežu. Biti će mnogoi slučajeva gdje je ta gradnja nužna i mi je ne ćemo moći zamijenit gradnjom cesta. Mi u principu, mi treba da nastojimo graditi željezničke pruge samo tamo, gdje one mogu ostati trajno, bilo što će kapacitet željeznice biti potpuno i trajno iskorišten za izvoz drva, bilo što će se šumska željeznica koristiti i za javini saobraćaj i za ostale privredne potrebe. Ima još jedan novi momenat o kom treba voditi računa pri gradnji šumskih komunikacija. Prije se otvaralo šume samo onda, ako se investicija za gradnju komunikacija mogla naplatiti iz šumske takse. Ako to nije išlo, onda se komunikacije nisu gradile. To je bio razlog, da su mnoge zrele šume prepuštene propadanju, jer se tobože njihova eksploatacija nije isplatila. U planskoj privredi, taj momenat, treba da postepeno atpane. Ako bude s opće privrednog stanovišta potrebno, da se izvjesni bazeni šuma otvore, pni će se otvarati bez obzira na to, da li će ta investicija biti plaćena iz šumske takse ili dijelom iz šumske takse a dijelom iz općih sredstava države. Za to govori okolnost što otvaranje tih šuma i privođenje drvnih masa potrošačima ne koristi samo nekom uskom području, one služe za pokriće potreba čitave .zemlje, pa i za izvoz u inozemstvo. Prema tome i troškovi za otvaranje takvih šuma treba da idu na teret općih rashoda. ,Na toj bazi mi ćemo morati na pr., otvoriti šume na Žumberku, šume na! Velebitu. Kad ne bi tako radili, kad bi tražili da plati sve šumska taksa, onda bi predjeli ostali neiskorišteni i ogromne mase drva bi propale, premda su one našoj privredi nužno potrebne. Šumarsku politiku interesu je također pitanje sječnog reda u našem šumskom gospodarstvu. Za obnovu naše zemlje izvjesne su žrtve neminovno potrebne i naše šumsko gospodarstvo će ih doprinijeti, bilo što ćemo sjeći više nego je to dozvoljeno po stručnim propisima, bilo št ćemo sjeći sastojine, koje nisu zrele za sječu. Pa ipak i takav način sječe iz nužde mi treba da podvrgnemo planu, jednoj pravilnoj sječnoj politici. Kod toga ne možemo na plan sječe gledati sa perspektive jedne gospodarske jedinice ili jednog bazena. Mi moramo zahvatiti šire i čitavo područje Narodne Republike Hrvatske tretirati kao jednu gospodarsku cjelinu. To nam diktiraju i potrebe i abnormalno stanje naših sastojina. Ima čitavih bazena, gdje prestare sastojine, upravo vape za sječom (Papuk i Psunj). Tu ne ,ćemo smjeti dugo čekati. Da bi spriječili propadanje tih drvnih masa i štetne posljedice negativnog prirasta, mi ćemo upotrebno razdoblje morati skratiti, t. j . sjeći više nego što bi ,po gospodarskim osnovama ili po principu potrajnosti na tim gospodarskim jedinicama trebalo sjeći. Radi izravnanja, mi ćemo s druge strane morati prištediti odgovarajuće mase u krajevima i gospodarskim jedinicama gdje su sastojine mlade i gdje one mogu produžiti rast bez negativnih posljedica po prirast i daljnji opstanak. Time će, usprkos prethvata u jednom kraju, biti osiguran princip potrajnosti prištednjom u drugom kraju. 161 \ |