DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Mi tom pitanju još nismo ozbiljno pristupili. Mislim, da je sada vri jeme, da se u njega najozbiljnije zahvati i da ga se rješava paralelno sa provedbom agrarne reforme, koja će izvjesne površine prepuštati zadru gama. Propagiranje i osnivanje šumskih zadruga je jedan od važnih zadataka, koji stoje pred šumarima sa terena i uspjeh na tom polju značiti će ujedno velik napredak za šumarstvo. Naravno, i tu neće pomoći šabloine, već najozbiljniji studij konkretnih prilika na terenu, promišljeno spajanje pojedinačnog interesa sa,zadružnim, oslonac na narodnu vlast i frontovske organizacije. Izgradnja komunikacija radi otvaranja naših šuma jeste jedan zamašan i vrlo ozbiljan problem, koga pod svaku cijenu moramo riješiti. Bez rješenja tog pitanja nema i ne može biti urednog gospodarenja, nema potrajnosti prihoda, nema planskog gospodarenja. Zahvaljujući anarhičnoj privredi bivše Jugoslavije ogromne količine drva, od toga oko 100 milijuna kubika drvne glavnice prosječeno je uz komunikacije i u dostupnijim šumskim predjelima. Tu nije bilo jednog smišljenog plana, koji bi vodio računa o šumskom gospodarstvu kao cjelini. Radilo se je bez prave povezanosti i sa perspektive pojedinih šumskih područja, a premalo se je vodilo računa o tome, što će biti sutra. Posljedica je ta, da su danas glavne i zrele mase za sječu daleko´ od komunikacija. I sad mi. porušena i opljačkana zemlja, moramo plaćati greške prošlosti. Sad, kad su drvne mase silno smanjene, kad se teško zadrlio u osnovnu glavnicu, mi moi-a da snosimo teret, investicija, koje su trebali da izvrše raniji eskploatatori naših šuma. Kod toga nas prije svega interesuje pitanje, da li ćemo naše šume otvarati gradnjom željeznica ili gradnjom cesta. Pravilan odgovor na to pitanje dat će nam iskustvo, koje smo imali sa gradnjom komunikacija u prošlosti. To iskustvo je u tom: željezmioke pruge izgrađene su kad je trebalo otvarati pojedine šume i kad su drvne mase za eksploataciju bile vrlo znatne. Kad je eksploatacija završena, kad su mase .iskorištene, pruge su se dizale i jednom otvorene šume sada su postale ponovo zatvorene i nepristupačne. U stisci za drvom, koje nas sve jače muči, mi ćemo i to sada kad nema više velikih masa za sječu, otvarati te šume gradnjom cesta u cilju da bi zaveli uredno gospodarenje, da bi drvne mase spasili od propadanja i iskoristili ih za pokriće potreba u zemlji. Uzrok svemu tome treba tražiti u tom. što je izbor komunikacija bio podređen uskom principu rentabiliteta i što se je premalo mislilo na buduće gospodarenje. Razumije se, da naša politika gradnje šumskih komunikacija treba da buda rukovođena drugim principima. Ona treba da vodi brigu p cjelovitosti privrede, ne samo o sadanjim već i o budućim potrebama. Za ,nju ne mora važiti uvijek i u svakom slučaju princip rentabiliteta. Da li ćemo se upuštati u gradnju zavisit će u prvom redu od ocjene općih koristi, koje će društvo imati od gradnje komunikacija. Silna potrošnja, a malen prirast, traži od nas, da sa šumama gospodarimo intenzivno i da ne dozvoljavamo propadanje drvnih masa u šumi. Znači, naše šume moraju biti trajno otvorene za eksploataciju bez obzira na to, da li se radi o eksploataciji glavnih ili medu-prihoda, da li se radi o eksploataciji u industrijske svrhe ili za potrebe naroda. To možemo postići jedino gradnjom puteva i cesta, jer samo mreža ,puteva i cesta čini šumu trajno otvor.3nom. Eto, taj momenat treba da bude odlučan, kad treba da se odluči, da li ćemo graditi šumsku cestu ili željeznicu i pogrešno je, da se odluke o tome donosi samo na osnovu toga. da li je jedna vrsta 160 |