DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 38     <-- 38 -->        PDF

vrednu politiku, pripomogla je otuđenju šume od naroda. Posljedica je
bila buđenje tendencija za uništavanje šuma, dakle upravo ono, protiv
čega se šumarska politika u teoriji borila. Pa i onda, kad su postavljeni
najdobronamjerniji šumarsko politički propisi, oni su ostajali prazno slovo,
jer su se sukobljavali sa interesima kapitalističkog poretka, koji se je
gušio u neriješim suprotnostima. Parola: Čuvaj šumu, važila je za narod,
kad se radilo o obrani tuđih šuma od naroda, a ne i za kapitaliste. Nije
se moglo u isto vrijeme čuvati šume i zarađivati na njihovoj eksploataciji.
Tako je stajala stvar sa pošumljivanjem starih sječina, sa gradnjom
šumskih komunikacija. Eksploatatori naših šuma brinuli su se samo za
profit, o potrebama naroda nije se vodilo računa.


Naša šumarska politika treba da nade drugi put. Ona treba da služi
naprednim snagama društva: radnom čovjeku, državi radnika i seljaka.
Za razliku od stanja u prošlosti, danas, kad se vlast nalazi u rukama
naroda, i kad su osnovna sredstva proizvodnje u rukama narodne države,
to je ne samo moguće, već i nužda.


Mi smo naslijedili jednu tešku situaciju u šumarstvu. Ali zahvaljujući
upravo promjenama, koje su se zbile kod nas u strukturi države, perspektive
razvitka šumarstva u novoj Jugoslaviji su svjetlije nego ikad u
prošlosti. To, što smo u našoj privredi, eliminirali kapitalističku anarhiju,
to je onaj faktor, koji će nam pomoći da sačuvamo šume i unapredimo
naše šumsko gosopdarstvo. Međutim, to neće doći samo od sebe. Zato je
potreban praktičan uporan rad na rješavanju zadaća, koje se za danas
i za sutra postavljaju pred nas. Zato su nam potrebne smjernice, koje će
voditi istinskom ozdravljenju naše šumske privrede. Radi toga se o
šumarskoj politici ne može govoriti odvojeno od isticanja najvažnijih
problema, koji tište naše šumsko gospodarstvo i čije rješenje pada nama
u dužnost.


Iznad svega šumarstvo danas interesuje problem osiguranja potrajnosti
prihoda u šumskom gosopdarstvu. Pošto šume služe i sadanjim i
budućim generacijama, uredno gospodarenje treba da osigura trajno
uživanje tih prihoda. Tome i služi uređivanje šuma i sastav gospodarskih
osnova. Ali je jasno: i najbolje gospodarske osnove neće riješiti pitanje
potrajnosti šumskih prihoda, ako ne uspostavimo ravnotežu između
proizvodnje i potrošnje drva. Situacija je kod nas teška. Potrošnja drva
u NRH od cea 6 mil. m-´, na bazii prirasta od 3,5 mil. m´ sili nas na ozbiljno
traženje izlaza iz te situacije. U okviru starog poretka izgledi za rješenje
su bili potpuno beznadni. Danas, zahvaljujući narodnoj vlasti i strukturi
naše privrede, mi smo u situaciji da već sada pridemo rješenju tog pitanja
i da ga u okviru planske privrede potpuno riješimo.


Na nama je, da rješenje tog pitanja postavimo praktično. Prvi je
zadatak sniziti potrošnju na 3,5 mil. m\ t. j . na veličinu prirasta. Zamjenom
drva ugljenom i drugim građevnim materijalom, gradnjom i upotrebom
peći sa malim potroškom goriva, odgovarajućomi politikom cijena, sistematskim
radom i mobilizacijom naroda, taj se zadatak može riješiti u
približnom roku od 2 godina. Razumije se, da će nam kod toga pružiti
najveću pomoć naša industrija, koja se razvija u brzom tempu. Tako se,
za razliku od stanja u prošlosti, industrija po prvi puta u našoj historiii
pretvara u našeg instinskog saveznika i saradnika na rješavanju praktičnih
problema šumske privrede.


Drugi je zadatak: usprkos toga što će se kroz tih 20 godina potrošiti
još cea 20 mil. m´ drvne glavnice, održati prirast na istoj visini t. j. 3,5


156