DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 38 <-- 38 --> PDF |
vrednu politiku, pripomogla je otuđenju šume od naroda. Posljedica je bila buđenje tendencija za uništavanje šuma, dakle upravo ono, protiv čega se šumarska politika u teoriji borila. Pa i onda, kad su postavljeni najdobronamjerniji šumarsko politički propisi, oni su ostajali prazno slovo, jer su se sukobljavali sa interesima kapitalističkog poretka, koji se je gušio u neriješim suprotnostima. Parola: Čuvaj šumu, važila je za narod, kad se radilo o obrani tuđih šuma od naroda, a ne i za kapitaliste. Nije se moglo u isto vrijeme čuvati šume i zarađivati na njihovoj eksploataciji. Tako je stajala stvar sa pošumljivanjem starih sječina, sa gradnjom šumskih komunikacija. Eksploatatori naših šuma brinuli su se samo za profit, o potrebama naroda nije se vodilo računa. Naša šumarska politika treba da nade drugi put. Ona treba da služi naprednim snagama društva: radnom čovjeku, državi radnika i seljaka. Za razliku od stanja u prošlosti, danas, kad se vlast nalazi u rukama naroda, i kad su osnovna sredstva proizvodnje u rukama narodne države, to je ne samo moguće, već i nužda. Mi smo naslijedili jednu tešku situaciju u šumarstvu. Ali zahvaljujući upravo promjenama, koje su se zbile kod nas u strukturi države, perspektive razvitka šumarstva u novoj Jugoslaviji su svjetlije nego ikad u prošlosti. To, što smo u našoj privredi, eliminirali kapitalističku anarhiju, to je onaj faktor, koji će nam pomoći da sačuvamo šume i unapredimo naše šumsko gosopdarstvo. Međutim, to neće doći samo od sebe. Zato je potreban praktičan uporan rad na rješavanju zadaća, koje se za danas i za sutra postavljaju pred nas. Zato su nam potrebne smjernice, koje će voditi istinskom ozdravljenju naše šumske privrede. Radi toga se o šumarskoj politici ne može govoriti odvojeno od isticanja najvažnijih problema, koji tište naše šumsko gospodarstvo i čije rješenje pada nama u dužnost. Iznad svega šumarstvo danas interesuje problem osiguranja potrajnosti prihoda u šumskom gosopdarstvu. Pošto šume služe i sadanjim i budućim generacijama, uredno gospodarenje treba da osigura trajno uživanje tih prihoda. Tome i služi uređivanje šuma i sastav gospodarskih osnova. Ali je jasno: i najbolje gospodarske osnove neće riješiti pitanje potrajnosti šumskih prihoda, ako ne uspostavimo ravnotežu između proizvodnje i potrošnje drva. Situacija je kod nas teška. Potrošnja drva u NRH od cea 6 mil. m-´, na bazii prirasta od 3,5 mil. m´ sili nas na ozbiljno traženje izlaza iz te situacije. U okviru starog poretka izgledi za rješenje su bili potpuno beznadni. Danas, zahvaljujući narodnoj vlasti i strukturi naše privrede, mi smo u situaciji da već sada pridemo rješenju tog pitanja i da ga u okviru planske privrede potpuno riješimo. Na nama je, da rješenje tog pitanja postavimo praktično. Prvi je zadatak sniziti potrošnju na 3,5 mil. m\ t. j . na veličinu prirasta. Zamjenom drva ugljenom i drugim građevnim materijalom, gradnjom i upotrebom peći sa malim potroškom goriva, odgovarajućomi politikom cijena, sistematskim radom i mobilizacijom naroda, taj se zadatak može riješiti u približnom roku od 2 godina. Razumije se, da će nam kod toga pružiti najveću pomoć naša industrija, koja se razvija u brzom tempu. Tako se, za razliku od stanja u prošlosti, industrija po prvi puta u našoj historiii pretvara u našeg instinskog saveznika i saradnika na rješavanju praktičnih problema šumske privrede. Drugi je zadatak: usprkos toga što će se kroz tih 20 godina potrošiti još cea 20 mil. m´ drvne glavnice, održati prirast na istoj visini t. j. 3,5 156 |