DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 20 <-- 20 --> PDF |
bila današnje strukture: na velikoj površini ,ćisti hrastici mladih i srednjodobnhi sastojina, slabih, nerazvijenih krošanja, neprskaljenih u boi´bi, bila bi se i ona sušila upravo tako, kako se suše i današnji ,naši hrastici. Rekli smo da je ta šuma bila prirodnija: bila je smjesa raznih vrsta drveća, u raznoj starosti, prirodno prebcrnog tipa. Ako je ko´je staro ili jako stablo uginulo zamjenilo ga je drugo, pa moguće i druge vrsti drva, U borbi sa zareznicima održale su se lakše one vrste koje odnosni zareznici nisu trebali za svoju prehranu, koje nisu prema tome pogodovale njegovu razvoju. Tako se u borbi sa raznim napadačima stvorila mješovita šuma, u kojoj su pojedina stabla ili njihove skupine pogodovale razvoju nekog štetočine, dok su druga stabla ili skupine smetale njegovu razvoju. Na taj način su zareznici bili osuđeni da ostanu u nekim užim granicama svog razvoja. Ova je borba vodena vječno, šuma kao cjelina portala .je otporna, jer napadači nisu imali u njoj tako povoljne smještenu hranu, kako je to slučaj u današnjim šumama. Međutim ne možemo tvrditi da nije bilo i tada sušenja. Vjerojatno je da su i tada, negdje nastale za jači razvoj zareznika povoljne i vremenske i sastojinske prilike, ali sastojinske svakako u manjoj mjeri, pa je mcglo doći negdje i do sušenja, ali ta nisu mogla ni izdaleka postati tako štetna kao današnj.a. U zemljama gdje je šumarstvo već davno bilo napredno i mjioge šume umijelno podizane, većinom u obliku čistih sastojina, dakle znatnim dijelom neprirodne, bilo^ je davno i kalamileta uslijed napada zareznika, čijem razvoju je stanje tih umjetnih sastojina naročito pogodovalo. Na temelju gornjih razmatranja slijedi da bi mi « borbi proti štetočinja mcrali peći drugim putem i upotrebiti koje efikasnije sredstvo. Drugi put bi morali odabrati i onda ako bi nam uspjelo pronaći neko snažno sredstvo proti pomenutih štetočinja, jer bi i unajtoč toga sredstva morali stalno stajati u borbenoj spremi. Efikasnije sredstvo pc našem mišljenju je samo uzgo j šume . Moramo putem uzgoja stvarati otpornije šume od dosadanjih. Svakako smatramo današnje neprirodno stanje naših šuma kao glavni uzrok njihovu propadanju. Jedino prirodnijim uzgojem možemo postići u ovom pogledu trajno povoljne rezultate. U tom cilju stvarajmo mješovite sastojine, po mogućnosti sa mnogo vrsti drva, mješovite i u pogledu starosti. Takove šume će biti ne samo otpornije, nego i vrijednije. Promjeniti današnje nepovoljno i neprirodno stanje naših šuma nije moguće u kratkom vremenu. Put uzgoja je dugotrajan i spor, ali mi uzgojne radove vršimo tako rekuć dnevno. Svaka sječa bi trebala da ima uzgojni karakter, pa bi svakom takovom zgodom trebalo učiniti nešto korisno u smislu stvaranja otpornijih sastojina. Da budemo što konkretniji u izlaganju ovog pitanja naglasićemo da je prijeka potreba potiski vat i hrast u čistim bra&tovim ,sastojinama. Priroda nam u tom pogledu prednjači. Ona proti neprirodnog stanja stvorena nasilno po čovjeku u našim šumama, nastupa također nasilno i šalje razne nametnike iz životinjskog i biljnog svijeta, proti kojih mi opet vodimo neuspješnu i bezizglednu borbu. Izgleda kao da bi mi zapravo htjeli nametnuti prirodi nešto što ona neće. Potezi su prirode u toj borbi često drastični, bezobzirni i vrlo štetni po našu ekonomiju. Mi svakako treba da povučemo stanovite zaključke iz te borbe, pa da nastojimo dovesti u sklad naše gospodarske interese sa interesima i nastojanjima> zapravo zakonima prirode. Moramo jednom upoznati i u praktičnom radu da su čisti hrastici najgori i najneprirodniji tip sastojina i da treba putem ispravne 138 |