DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 15     <-- 15 -->        PDF

VI, KRATAK SADRŽAJ:


*I. Šumarskom radu na Kršu ima da prethodi rješenje ovih pitanja;


1) stručnog šumarskog osoblja,


2) provedba agrarne reforme,


3) provedba djelomične kolonizacije odnosno iseljenja,


4) masovnog držanja koza.


II. Zadaci:
A. Pošumljavanje:
1) izbor vrsti drveća,
2) izbor i reforma u tehnici rada sjetva, sadnja, rasadnici.
B. Resurekcija; slijedi iza rješenja kozjeg pitanja.
C. Melioracija pašnjaka.
D. Gospodarski momenti šumarskog rada;
1] autohtone šume (način uzgajanja i iskorišćavanja],
2) vještačke kulture (uzgojne mjere i iskorišćivanje, smolarenje, riblja
i pčelinja paša, industrijsko bilje).
III.
Izvadanje radova:
1) prosvjeta naroda,
2) organizacija rada (posebno stručno tijelo, organizacija naroda),
3) finansiranje radova (nagrade, rasadnici, radovi tehničke prirode i
istraživanja).
IV.
Dosadanji rad na Kršu (u b. Jugoslaviji):
1) zakonski propisi (zakoni, uredbe, poslovnik),
2) osnova za pošumljavanja Inspektorata u Senju.
Pravac budućeg šumarskog rada na Kršu:
1) podizanje šum^e radi drveta,
2) podizanje šume za zaštitu,
3) zaštita pašnjaka šumskim drvećem i melioracija istih, mjere melioracije
pašnjaka.


PRAKTIČNA OSNOVA PREDNJIH IZLAGANJA;


Mnoga od ovih izlaganja imaju svoju osnovu u praksi;


1) Kozje pitanje rješava se u izloženom smislu u kotaru Tolmin (Slovensko
Primorje), a prikazat ćemo ga detaljnije u posebnom članku.


2) Izbor vrsti: Križanca Pinus brutia + haleppensis, upotrebljavali s.mo na
Bolu na Braču na najtežim terenima s najboljim uspjehom. Pinus silvestris dokazao
je na Nanosu nad Vipavom (Slovensko Primorje), da samim prirodnim naletom
lak.še osvaja Krš nego šumarski rad kroz decenije sadnjom crnoga bora.


3) Na otoku Braču od mora pa do 300 m nadmorske visine smo svuda (osim
kod Bola) odbacili pošumljavanje sadnjom i zaveli sjetvu, koja nije više ni u jednom
slučaju zatajila (sjetva na obrađeno, neobrađeno i polucbrađeno tlo).


4) Jednostavnijom i boljom tehnikom sadnje pojeftinili i ubrzali smo rad.


5) Lokalnim rasadnikom i čuvanjem žilja biljaka pred ispiranjem u loncima
s vodom podigli smo uspjeh sadnje na ´najtežim terenima nad Bolom od ranijih
20—25»/o na 80 i više »/o.


6) Gnojenjem posađenih sadnica stajskim gnojem i čilskom salitrom s uspjehom
smo imitirali AFANAStJEV-a »EKSPRESNE SUME« u umjerenijem obliku.
7) Gospodarenju autohtonih šuma posvetili smo pažnju čišćenjem i proređivanjem,
što je narod prihvatio s razuniijevanjem.


8) .Jednako se postupalo i´ sa vještačkini kulturama uz primjenu oplodnih
sječa i pomlađivanja. Namjeravane pokuse sa smolarcnjem u vezi sa Zavodom za
iskoirišćavanje šuma šumarskih fakulteta u Zagrebu zabranila nam je Bansika uprava
u Siplitu motivacijom zaštite šuma od uništvanja.


Primjedba: Potanje iz (2—6) opisano je u Gozdarskom Vestniku broj 1 i 2/1946
pod naslovom »POŠUMLJAVANJE KRŠA NIJE PROBLEM« (u tehničkom pogledu).


133