DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Prostranstva općine Krivi Put imaju danas ogromne gole pašnjake i velike krpe borovih kultura. Pod istim brojem stabala, uz pravilan razmještaj, bio bi ekonomski efekt drugačiji. (Idealno lijep planinski pašnjak prikazao je Ing. Orestije Krstić slikama i opisom. Vidi Šumarski List br. 5/ 1938 str. 257). Gledajući te, danas malovrijedne, pašnjačke zajednice, moramo uzeti prilike onakove, kako one već preko pola vijeka stoje, uza sve obilne rasprave i ispravna gledanja, te zakonske propise t. j. sve je ostalo na mrtvoj tački! Bilo bi neljudski i nesavjesno, tražiti od naroda, koji na Kršu i onako teško živi, posebnih žrtava i odricanja. Bilo bi nemoguće tražiti od njega da pašnjačke prostorije prepusti za pošumljavanje i da potpuno ..... držanje koza. Ali se može jedno očekivati, što ga neće nfnajmanje pogađati, fe Ć2 mu bez žrtava donijeti prve plodove: da će razumjet i da mu je prije svega potreban red. Red u iskorišćavanju i sječi postojećih šuma, red u pogledu paše i noćivanja blaga u zatvorenim prostorijama pod nadzorom odgovornih pastira. Od veće će mu biti koristi, ako se mjesto obzidivanja šumskih nasada ograđuju torovi te grade cisterne i putevi. Narod će to razumjeti i razumio bi bio već odavna, da se tako radilo. Nije nikakova šumarska niti gospodarska politika: oteti jedan dio pašnjaka i onemogućiti na njemu pašu, a ostali dio radi jačeg opterećenja potjerati u ubrzanu propast. Hektar skopljene šume (kulture) stoji isto toliko, koliko 4—5 ha skupinama šumskog drveća zaštićenog pašnjaka. No, nije rečeno, da bi to morao da bude isključivo bor, već mogu prema prilikama biti i voćke, koje Uspijevaju bez naročite njege. Hoćemo li za te radove propisati pravilnike i poslovnike, kao što je na pr. »Pravilnik o izradi iprimjeni gospodarskih osnova za suvate i planinske pašnjake br. 25.135/33 od 17. I. 1934 ili »Zakon o agrarnim operacijama«, koje su u alpskim zemljama i u samoj Sloveniji dale odlične rezultate, a odnosile su se jednako na šumu kao i na pašnjake? Držim da je potrebno, upoznati se najprije sa literaturom i praksom te vrste u zemljama, koje imaju prilično jednake uslove, steći iskustva na domaćem tlu pa tek onda stvarati propise. Da je prije 60 godina šumarski rad na Kršu krenuo bio ovim pravcem, moglo se uz iste troškove, sa manje napora, uz suradnju naroda mjesto protivljenja, postići daleko vrše. ^ Nema sumnje, da će opći napredak u skoroj budućnosti donijeti narodu Krša boljih uslova za život, da više neće biti kozar i stočar, kao što je danas. No, moramo mu olakšali opstanak za život u,ovom prelaznom dobu. Kada jednom prestane potreba za pašnjakom, lako će se isti. išaran šumom, sklopiti u šumu — svoj primarni oblik. Šumarski rad u izloženom smislu narod će lako shvatiti te usrdno pomoći. Nemoguća je zadaća svladati Krš bez potpore naroda. Šuma treba da oduševi ne samo seljaka-pjesnika već i seljaka-kruhoborca i stočara. Ne mogu sami propfsi oživiti Krš, već ljubav, znanje i duh novog vremena. Oni će donijeti Kršu dah proljeća, dah novog života. 132 |