DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 9 <-- 9 --> PDF |
8) Drvna industrija a) Pilane moderne (14(5) 1,171.770 m^ b) Pilane potočare i motorne (264) 175.000 „ c) Postrojenja tanina, celuloze i suhe destilacije 230.650 „ d) Ostali (kefe, štapovi, klinci, potpete i si.) . 7.100 „ Svega 1,584.520 m= Kako se vidi, uz drvnu najveći je potrošač drva prehrambena industrija . Mlinovi u pomanjkanju ugljena, a zbog jeftinoće drva i blizine šuma, troše ogromne količine drva za pogon svojih parnih strojeva. Za mlinovima ne zaostaju mnogo ni pecare, pivovare, tvornice tjestenine, kao ni ostala postrojenja prehrambene industrije. Razlozi toj razmjerno velikoj potrošnji drva isti su kao i kod mlinova. Kemijska indus´trija, bez postrojenja za proizvodnju tanina, celuloze, Ijepenke, papira i suhe destilacije, troši 8.955 m-´ ogrjevnog drva (drveni ugljen). Velike količine drva troše kaloričkc elektrocentrale za pogon parnih strojeva. Veliki broj parnih elektrana (53), od kojih se jedna polovina nalazi u predjelima gdje se ugljen još nije udomaćio, služi se drvom. Industrija koja prerađuje metale u strojeve, kotlove i motore troši uglavnom drveni ugljen. To su znatne količine i one iznose 1,780.000 kg ugljena ili 10.250 m´ drva. Potrebno je također istaknuiti veliku potrošnju drva u građevnoj industriji. Premda je sezona rada ciglana (236) i tvornica keramičke robe priličilo kratka (traje samo 4—5 mjeseci), one ipak potroše 20.200 m^ drva (85 m´ po ciglani). Na temelju podataka iz prijašnjih godina, koje je prikupio Odjel za šumarstvo bivše Savsko banovine, pilane su sa ovoga područja prerađivale prosječno godišnje 1,346.770 m^ drva. God. 1930 prerađeno 1,420.858 m^ God. 1935 prerađeno 1,336.792 m´ „ 1931 „ 1,027.343 „ „ 1936 „ 1,337.514 „ „ 1932 „ 1,568.282 „ „ 1937 „ 1,362.342 „ „ 1933 „ 1,486.260 „ „ 1938 „ 1,261.230 „ „ 1934 „ 1,398.423 „ Broj je pilana iznosio 410, od kojih je bilo 264 potočara i manjih motornih pilana na benzin, naftu i upojni plin. Uzima se da su veće pilane prerađivale 1.171.770 m= (87,0 »/o), a ostale t. j . male, primitivne i motorne: 175.000 m^ (13.0 »/o) drva. V Rudarstvo Rudno se drvo troši u najvećoj mjeri u ugljenokopima (82). Godine 1938 utrošilo se, prema podacima Ministarstva šuma i ruda u Beogradu, za potrebe rudokopa u bivšoj Jugoslaviji: 1. Rudnog drva 269.65() .´´ 2. Građevnog drva 141.980 „ 3. Ogrjevnog drva - 128.240 „ 4. Drvenog ugljena 15,245 „ 75 |