DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 45 <-- 45 --> PDF |
POKUŠAJ UNIŠTAVANJA GUBAREVIH LEGLA PREPARATOM »lALlNE« U šumi Dubravi, koja se nalazi .. području p. o. Šašinovec (oko 20 km istočno od Zagreba), izvršila je Uprava šuma zagrebačkog Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u proljeću 1946. pokus uništavanja gubarevih legla američkim preparatom »1 a 11 n e«. Preparat »I a 1 i n e« jest posve tekuća katranska emulzija.´Upotrebljen je rastopljen u vodi u omjeru 1 : 4 i 1 : 5. Močenje legla obavljeno je četkicom napravljenom za ovu svrhu iz kudjelje. Rezultat je bio vrlo povoljan. Sva su namočena legla ostala posve zatvorena. Poprimila su nešto smedastiju boju. Jajašca su također nešto potamnjela. Gusjenice se nisu ni u jednom slučaju izlegle. ^ U vezi sa spomenutim pokusom stekli smo slijedeća iskustva ; Rad oko namakanja legla traje kod upotrebe preparata »I a 1 i n e« nešto duže nego što je to kod upotrebe drvnog katrana razrijeđenog u petroleju, jer leglo u početku dosta sporo prima tekućinu, a treba ga dobro namočiti. U cilju uništavanja gubarevih legla čini nam se da je p r a k t i č n i j a upotreba drvno g katrana , jer se njime posao odvija mnogo brže, a rezultat je također vrlo dobar. Osim toga drvn i se katra n može uspješnije rabiti kod legla na višim čestima debla. Kod upotrebe »I a 1 i n e« morale bi se u takvom slučaju rabiti ljestve (lojtre), a to bi oteščavalo i poskupilo posao. Drvni m katrano m mogu se pomoću četke na. dužoj motki premazati i legla koja se nalaze na povišim čestima debla. Dr. .. Anić đ) ŠUM. POLITIKA SVJETSKA NESTAŠICA DRVA Francuski časopis L´ E c o n o m i e (Pariš) od 15 juna o. g. donio je slijedeći prikaz stanja drvne industrije u poslijeratnoj Evropi i svijetu: I pored konkurencije ostalog građevinskog materijala, drvo za gradnju i dalje pretstavlja osnovni materijal u građevinskoj industriji i rudnicima. Priličan broj velikih industrijskih zemalja izgubio je izvjestan dio svojih šuma. One su prema tome primorane da pristupe uvozu, da bi zadovoljile svoje potrebe. Tako je na pr. Englesk a u normalno vrijeme kupovala u inostranstvu slioro 10 miliona tona drva godišnje. SAD i najveći dio država Zapadne Evrope također su deficitne. Države koje su u stanju da snabdijevaju ostale države drvom nalaze se u sjevernim oblastima. To su države sa slabom gustinom stanovništva. Kanada , Rusij a i skandinavske zemlje igrale su prije rata vrlo važnu ulogu u snabdijevanju drvom. Devet najvažnijih izvozničkih država Evrope zaključile su prije rata evropsku konvenciju o izvozu drva, a ukupni izvoz drva dostigao je 1937 god. 4 mil. standarda. U toku neprijateljstava uvozničke su se zemlje našle pred izvanrednim teško čama pri pokušajima da, i pored ozbiljnih "ograničenja, pokriju svoje osnovne poti-ebe. Nedostatak tonaže naročito je došao do izražaja za drvo, kao robu koja je vrlo nepodesna za transport. Dok su SAD mogle da nastave normalnim snabdi,ievanjem iz Kanade, Vel. Britanij a u tome je nasuiJrot naišla na teškoće, koje su samo djelomično mogle biti savladane. Bila .ie otsječena od svojih uobičajenih snabdjevača (skandinavskih država i Rusije) uslijed blokade. Jedina država liojoj je mogla da se obrati, a da hi izdržala izvjestan stepen snabdijevanja, bila je Kanada . Tako je 1944 god. 4/5 uvoza mekog drva dolazilo iz dominiona, dok je prije rata 3/4 bilo dobavljeno iz Finske, Rusije, Švedske i baltičkih država. Godina 1942 bila je najkritičnija u pogledu snabdijevanja Vel. Britanije, Evo kako izgleda uvoz drva u Velik u Brita nij u u toku te godine u odnosu na prosjek iz predratnih godina: Prosjek iz god. God. 1935—1938 1942 Tvrđo drvo 1,126.000 t 300.000 t Meko drvo 5,848.000 t 841.000 t Drvo za rudnike ... . 2,688.000 t 31.000 t Ukupno ... . 9,662.000 t 1,172.000 t Godine 1943 i 1944 bile su okarakterisane lakim porastom uvoza, koji je došao u isto vrijeme sa smanjenjem gubitka tonaže uslijed podmorničkog rata. U svakom slu ni |