DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 43     <-- 43 -->        PDF
krošnju. Osim toga treljaće u sastojinama za koje se ustanovilo da su zaražene potkorujacima
rano u proljeće naredne godine oboriti potreban broj lovnih stabala, te
dalje postupiti po propisima zaštite šuma.


f) Brestovi likotoči (Scolytus scolj/tus, Scolytus miiltistriatus i dr.), poznati
raznašači spora gljivice brestove hola n deke bolesti (Ceratostomellaulmi, Graphium ulmi), nalaze se u brestovim stablima napadnutim tom bolesti, od
koje se posljednjih godina posušilo na desetke hiljada brestovih stabala. Velike su
štete time nanesene osobito u nizinskim mješ. šumama brijesta, hrasta i jasena, kao
i u čistim brestovim sastojinama i grupama. Postradali su brijestovi u šumama Banije,
kod Karlovca (Rječica, Koritinja i Blatniea), Zagreba (Kraljevac, Cerje-Lug), .Tastre^
barskog (Cvetković, Domagović, Novaki), Velike Gorice (Turopoljski lug), Varaždina
(Varady, Križovljan-grad, Gradska šuma), Koprivnice, Slav. Broda, te u posavskim
šumama kod Okučana, Novske, Eaiea i Lipovljana, kao i po podravskim nizinskim
šumama kod Virovitice, Slatine, Našica, Donjeg Miholjca i Valpova.


Masovno se sušenje brijestova osobito očitovalo u svim posavskim i podravskim
nizinskim šumama, te u nizinskim šumama oko .Tastrebarskog i uz rijeku Mirnu u
Istri. TJ šumama Banije, kod Karlovca, Zagreba, Turopolja i Varaždina sušenje brijesta
prošle godine bilo je manjeg opsega. Opaženo je i slabije sufienje brijestova u
parku građa Zadra. Predviđa se da će štete od sušenja brijestova, kada se konačno
ustanove, biti vrlo velike. Da se bar donekle uspori širenje holanđske brestove bolesti,
treba svako zaraženo brestovo stablo odmah posjeći, otkorati i koru spaliti. Ne treba
čekati dok se stablo posve osuši, već ga treba posjeći čim se primijete znakovi zaraze
i oboljenja. TJ zaraženim brestovim sastojinama treba u proljeće uništavati brestove
likotoče lovnim stablima.


g) Babak (Li/tto. vesicatoria) jako je napao jasenove sastojine u šumi Kamari
kod Raiea, dok su sastojine na području Bjelovara (Kreševine) i Osijeka (Karaš) bile
manje napadnute.


2. Leptiri (Lepidoptera)
a) Z 1 a t o k r a j (Nygmia pheorrhoea, Porthesia chrj/sorrhoeaj se u posljednje
vrijeme u našim šumama u velikom opsegu rasprostranio. Zapreci njegovih gusjenica
vidjeli su se prošle jeseni i zime na stablima progaljenih sastojina kao i na rubovima
mnogih naših primorskih, kao i posavskih i podravskih nizinskih šuma, a također 1
u mnogim voćnjacima. Tako je na Rabu (Kalifront. Dundo, Farkanj i Komrčar), na
zadarskim otocima, kod Trogira (Marina), na Braču (u makiji), kod Šibenika
(Tijesno, Pirovac, Kaprije), na Korčuli (makija), kod Biograda n/m (Turanj, Pašman)
napadnuta po zlatokraju planik a (Arbutus uneđo). Napadaj je t)io razmjerno slab.
U Slavoni.ji, na području brodskog okruga, napao je zlatokraj hrastove sastojine u:
Šumici-Lovakovici, Zapadnoj Kusari, Šašno-Jasenju. Gustom gaju, Krivom Ostrvu,
.Tošavi, Vrcanom i Eodinju. Napadaj je bio dosta jak.


Zlatokraj je već prošle godine u proljeće mjestimice jače napao hrastova stabla,
osobito rubna, u nizinskim šumama kod Našica, D. Miholjca i Valpova (Breza, Katuništo,
Brešće, Egmlć i Brezovac).


Zlatokraj je i ove godine u porastu. Opet su mnoge sastojine, a napose rubovi
šuma, osamljena stabla i voćnjaci puni njegovih zapredaka. Tu se nalaze žarišta. Možemo
stoga očekivati da će u proljeće, ako vremenske prilike budu povoljne za razvoj
gusjenica, opet mnoge sastojine biti obrštene. Da se spriječe ili bar oslabe ti napadaji,
treba u granicama mogućnosti organizirati uništavanje gusjeničjih gnijezda bar u
mladim sastojinama i voćnjacima. Sa stabala skinuta gusjeničja gnijezda treba spaliti.
Kod napadaja zlatokraja na manjim površinama, na ravnim terenima, mogle bi
se gusjenice, čim u proljeće izmile iz svojih gnijezda uništiti zaprašivanjem otrovnim
prahom iz motornih rasprašivača. Za zaprašivanje gusjenica u šumama koje zapremaju
suvisle i preko 50 ha velike površine mogao bi se upotrijebiti i avion.


b) Borov četnjak (Thaumetopoea pitjjocampa, Cnethocampa pithyocampa;
neki ga nazivaju i »borov prelac«, što nije ispravno, jer taj leptir ne spada među
prelec [Liniaiitriidae] već među četnjake
metopoeidael; ime »borov prelac« pripada
leptiru-prelcu zvanom Dendrolimus pini) ugrozio je minulog proljeća mnoge
šume crnog bora, te veliki broj kultura ornog i alepskog bora po našem Primorjuotočju. Tako je zabilježena jača zaraza u borovim kulturama na području Sušaka
(šumski predjeli: Jelenski Vrh, Borina. Straža, Cernički. Grobničko Polje, Kalvarija,
Kras, Vrbišnjak, Firster, Biljin, Labavište. Cista Vrnja, Nabin), kod Crikvenice (Drinak,
Vrški, Maček, Rov. Prisika grabova. Šiljeviea, Guč, Pališin, Kalvarija, Sv. Juraj,
Sv. Barbara-Lokvice, Njivice, Vel, Dolac. Rtić, Zoričići, .^.1..., Hunieić, Jordan,
Krasa, Celce, Dubravoina, Babina Draga, Slanac, Slani Potok, Pečca, Zasad, Piline, te


109