DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Biće od interesa iznijeti podatke o bulivici prema ispitivanju stručnjalia Zemaljske
uiprave za prehrambenu industriju. Prema tim podacima:


1. Bukvica sadrži oko 29´´/o sirove masti.
2. Sačma neoljuštene bukvice sadrži: 24´´/o sirovog proteina, 5°/o masti, 32°/» ekstraktivnih
bezdušienih tvari, 24°/o sirovih vlakanaca i ."/« pepela.
3. Bukvica se kao sirovina vrlo brzo kvari.
4. Sačma neoljuštene bukvice može biti i opasna za zdravlje stoke, jer djeluje
toksički, dok bi sačma oljuštene bukvice, uz stanovite mjere opreznosti, mogla poslužiti
kao vrlo dobra dodatna stočna hrana.
5. Radi ovogodišnje velike suše težina bukvice biće znatno manja od normalne,
što će otošćavati u izvjesnoj mjeri sabiranje, jer će u 1 kg biti mnogo više bukvice.
6. Bukvicu ćo preuzimati na preradbu tvornice ulja u: Daruvaru, Bjelovaru,
Suhom Polju kod Virovitice, Požegi, Cepinu i Zagrebu.
Z.B. ^ ^
c) ZAŠTITA ŠUMA /^Ww7r´´´"´´´ ,r.
´ (vidi (^^Pii^ tViA^o]Ck if\c.


POJAVA ŠTETNIH INSEKATA U ŠUMAMA NR HRVATSKE .9.<.)


Prošlogodišnje razmjerno sušno ljeto, prošla blaga zima te ovogodišnje izrazito
suho proljeće osobito su pogodovali razmnoženju štetnih insekata u našim šumama.
U nekim su predjelima nanesene odatle znatne štete. Prema podacima koje je sabrao
Otsjek za zaštiti šuma u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva u Zagrebu prošle su
se godine, kao i tokom proljeća i ljeta ove godine pojavili u našim šumama u većem
broju slijedeći štetni insekti:


]. Kornjaši (Coleoptera)


a) Smrekov osmerozuhi pisar (Ips typographus) pojavio se 194.5 g. u
smrekovim sa.stojinania kod Čabra, Delnica, Kosinja (Štirovaća), Plitvičkog Ljeskovca
(Visibaba, Crni Vrh, Kik), Titove Korenice (Veliki .Tavornik), Plaškog, Vrbovskog
(Okrugljak), Zagreba (privatni vrtovi i parkovi), .Jastrebarskog (Dolinje, Lubanšćak),
Samobora (Osređek, Zabljak, .....), Ivanca (Piškoriea, Maruševac), Novog Marofa
(Kaptol, Varaždinske Toplice), Varaždina (Bukovee, Gora), Koprivnice (Polom, Mezovo),
Daruvara (Zvečevo, Djedovica), Pakraca (Anina KoUba, Muški Bunar) i Našica
(Gajić, Brazda, Seona).


Osobito je jak napadaj snlreko.´og pisara bio u navedenim predjelima kod Plitvičkog
Ljeskovca, .Jastrebarskog, Novog Marofa i Koprivnice. Jače su napadnute i
umjetno podignute 50-godišnje smrekove sastojine u šumskom predjelu Djedovici na
Papuku, to pojedine skupine smrekovih stabala po privatnim i gradskim parkovima
(Zagreb i dr.).


U sastojinama kod Kosinja, Vrbovskog, Titove Korenice, Samobora i Varaždina
napadaj je bio srednje jakosti. U ostalim navedenim predjelima napadaj je bio slab;
napadnuta su tek pojedina stabla.


b) Smrekov šesterozubi pisar (Pitjjogenes chalcographus) pojavio se
u smrekovim sastojinama Dolinje i Lubanšćak kod Jastrebarskog.
6) Krivozubi jelov pisar (Ips curvideus) napao je kod Plaškog jjojedina
jelova stabla.
d) V e I i k a smeđa borova pipa (Hylobius abiefis) i mala smeđa
s m . e k o Va pipa (Pissodes piceae) opažene su u sastojinama kod Plaškog.


e) Borov srčikar (Mjjelophilus pitiiperđa) napao je ovog ljeta u velikoj
mjeri borova stabla u Maksimiru kod Zagreba, kao i borova stabla u fakultetskom
šumskom rasadniku, koji se nalazi u blizini maksimirskog parka. Šteta je znatna.
Osobito su stradale strane vrste borova (Pinus ponderosa, P. Banfcsiana i P. strobus).
Pojačanom napadaju tih štetnih insekata nisu uzrokom samo suša i povoljne vremenske
prilike, već i to što se u crnogoričnim sastojinama nisu provele potrebne šumskozaštitne
mjere, tj. što se nisu pravovremeno posjekla i odmah iz sastojina otsranil^
sva defektna stabla (prelomi, izvale, ozlijeđena i bolesna stabla). Isto se tako ni u
sječinama nije održavao potrebni red, veo fu se panjevi i ovršei crnogoričnih stabala
ostavljali neotkorani. Tim se´ dosta pomoglo razmnoženju potkornjaka, koji su zbog
osobito sušnog proljeća bili u stanju da mjestimice napadnu i zdrava stabla.


Daljne ćemo štete spriječiti samo na taj način da iz smrekovih sastojina, kao
i iz skupina smrekovih stabala u parkovima odmah, a svakako najkasnije tokom zime,
uklonimo sva ozlijeđena i bolesna stabla, pa makar ona imala još potpuno zelenu


108




ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 43     <-- 43 -->        PDF
krošnju. Osim toga treljaće u sastojinama za koje se ustanovilo da su zaražene potkorujacima
rano u proljeće naredne godine oboriti potreban broj lovnih stabala, te
dalje postupiti po propisima zaštite šuma.


f) Brestovi likotoči (Scolytus scolj/tus, Scolytus miiltistriatus i dr.), poznati
raznašači spora gljivice brestove hola n deke bolesti (Ceratostomellaulmi, Graphium ulmi), nalaze se u brestovim stablima napadnutim tom bolesti, od
koje se posljednjih godina posušilo na desetke hiljada brestovih stabala. Velike su
štete time nanesene osobito u nizinskim mješ. šumama brijesta, hrasta i jasena, kao
i u čistim brestovim sastojinama i grupama. Postradali su brijestovi u šumama Banije,
kod Karlovca (Rječica, Koritinja i Blatniea), Zagreba (Kraljevac, Cerje-Lug), .Tastre^
barskog (Cvetković, Domagović, Novaki), Velike Gorice (Turopoljski lug), Varaždina
(Varady, Križovljan-grad, Gradska šuma), Koprivnice, Slav. Broda, te u posavskim
šumama kod Okučana, Novske, Eaiea i Lipovljana, kao i po podravskim nizinskim
šumama kod Virovitice, Slatine, Našica, Donjeg Miholjca i Valpova.


Masovno se sušenje brijestova osobito očitovalo u svim posavskim i podravskim
nizinskim šumama, te u nizinskim šumama oko .Tastrebarskog i uz rijeku Mirnu u
Istri. TJ šumama Banije, kod Karlovca, Zagreba, Turopolja i Varaždina sušenje brijesta
prošle godine bilo je manjeg opsega. Opaženo je i slabije sufienje brijestova u
parku građa Zadra. Predviđa se da će štete od sušenja brijestova, kada se konačno
ustanove, biti vrlo velike. Da se bar donekle uspori širenje holanđske brestove bolesti,
treba svako zaraženo brestovo stablo odmah posjeći, otkorati i koru spaliti. Ne treba
čekati dok se stablo posve osuši, već ga treba posjeći čim se primijete znakovi zaraze
i oboljenja. TJ zaraženim brestovim sastojinama treba u proljeće uništavati brestove
likotoče lovnim stablima.


g) Babak (Li/tto. vesicatoria) jako je napao jasenove sastojine u šumi Kamari
kod Raiea, dok su sastojine na području Bjelovara (Kreševine) i Osijeka (Karaš) bile
manje napadnute.


2. Leptiri (Lepidoptera)
a) Z 1 a t o k r a j (Nygmia pheorrhoea, Porthesia chrj/sorrhoeaj se u posljednje
vrijeme u našim šumama u velikom opsegu rasprostranio. Zapreci njegovih gusjenica
vidjeli su se prošle jeseni i zime na stablima progaljenih sastojina kao i na rubovima
mnogih naših primorskih, kao i posavskih i podravskih nizinskih šuma, a također 1
u mnogim voćnjacima. Tako je na Rabu (Kalifront. Dundo, Farkanj i Komrčar), na
zadarskim otocima, kod Trogira (Marina), na Braču (u makiji), kod Šibenika
(Tijesno, Pirovac, Kaprije), na Korčuli (makija), kod Biograda n/m (Turanj, Pašman)
napadnuta po zlatokraju planik a (Arbutus uneđo). Napadaj je t)io razmjerno slab.
U Slavoni.ji, na području brodskog okruga, napao je zlatokraj hrastove sastojine u:
Šumici-Lovakovici, Zapadnoj Kusari, Šašno-Jasenju. Gustom gaju, Krivom Ostrvu,
.Tošavi, Vrcanom i Eodinju. Napadaj je bio dosta jak.


Zlatokraj je već prošle godine u proljeće mjestimice jače napao hrastova stabla,
osobito rubna, u nizinskim šumama kod Našica, D. Miholjca i Valpova (Breza, Katuništo,
Brešće, Egmlć i Brezovac).


Zlatokraj je i ove godine u porastu. Opet su mnoge sastojine, a napose rubovi
šuma, osamljena stabla i voćnjaci puni njegovih zapredaka. Tu se nalaze žarišta. Možemo
stoga očekivati da će u proljeće, ako vremenske prilike budu povoljne za razvoj
gusjenica, opet mnoge sastojine biti obrštene. Da se spriječe ili bar oslabe ti napadaji,
treba u granicama mogućnosti organizirati uništavanje gusjeničjih gnijezda bar u
mladim sastojinama i voćnjacima. Sa stabala skinuta gusjeničja gnijezda treba spaliti.
Kod napadaja zlatokraja na manjim površinama, na ravnim terenima, mogle bi
se gusjenice, čim u proljeće izmile iz svojih gnijezda uništiti zaprašivanjem otrovnim
prahom iz motornih rasprašivača. Za zaprašivanje gusjenica u šumama koje zapremaju
suvisle i preko 50 ha velike površine mogao bi se upotrijebiti i avion.


b) Borov četnjak (Thaumetopoea pitjjocampa, Cnethocampa pithyocampa;
neki ga nazivaju i »borov prelac«, što nije ispravno, jer taj leptir ne spada među
prelec [Liniaiitriidae] već među četnjake
metopoeidael; ime »borov prelac« pripada
leptiru-prelcu zvanom Dendrolimus pini) ugrozio je minulog proljeća mnoge
šume crnog bora, te veliki broj kultura ornog i alepskog bora po našem Primorjuotočju. Tako je zabilježena jača zaraza u borovim kulturama na području Sušaka
(šumski predjeli: Jelenski Vrh, Borina. Straža, Cernički. Grobničko Polje, Kalvarija,
Kras, Vrbišnjak, Firster, Biljin, Labavište. Cista Vrnja, Nabin), kod Crikvenice (Drinak,
Vrški, Maček, Rov. Prisika grabova. Šiljeviea, Guč, Pališin, Kalvarija, Sv. Juraj,
Sv. Barbara-Lokvice, Njivice, Vel, Dolac. Rtić, Zoričići, .^.1..., Hunieić, Jordan,
Krasa, Celce, Dubravoina, Babina Draga, Slanac, Slani Potok, Pečca, Zasad, Piline, te


109




ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 44     <-- 44 -->        PDF

mnogi privatni vrtovi j parlcovi), kod Senja {Jasenje, Batinovae Kosovo. Stražbeiiica,
Jakina strana, Greben, Paškvanovac, Osorn,iak, Vlaška Draga, Borova Draga, Plede,
Piškulja i Stinica). na Rabu (Kalifront, Dundo, Farkanj, Komrčar), na Krku (Šilo,
Treskavae, Supljak, Batomanj, Kamina, Sv. Ivan-Strazice kao i mnogi privatni gajevi),
kod Zrmanje (Orašina, Motika, Maritović), kod Sinja, Biograda n/M., Zadra, Šibenika,
Knina, Trogira, Splita, Drniša, Makarske, Dubrovnika, te na otocima Braču i Korčuli.


Ta je zaraza većim dijelom suzbijena. Pravovremeno je organizirano masovno
sabiranje i spaljivanje zapredaka.


c) Hrastov četnjak (Thaumetopoea processionea) napao je u jakoj mjeri
u prolječu prošle godine hrastove i grabrove sastojine na području osječkog okruga
u šumi Lipovac (hrastova sastojina), te u okolici Drniša (Promina, Miljonci i dr.).


d) G u b a r (Limantria dispar) napao je u prolječu prošle godine kod Biograda
n/M (šume Gorica i Turanj) hrastove sastojine.


Prošle se godine g u b a r pojavio sporađički i na području Jastrebarskog (u prigorskim
prorijeđenim hrastovim sastojinama). U hrastovim šumama bjelovarskog
okruga bili su napadaji gubara osrednje jakosti. Gotovo u svim slavonskim šumama
primijećeni su slabiji napadaji gubara.


Prošlogodišnja pojava gubara u slavonskim hrastovim nizinskim šumama nije
bila intenzivna; ona je bila malobrojna, ali vrlo rasprostranjena. TJ većini tih šuma
nije se prošle jeseni i zime opažalo mnogo gubarevih legla. Ona su se u većini sastona
nalazila tek na rijetkim stablima, ali gotovo svuda u dohvatljivoj visini. Učinjen
je velik propust time što se ta legla nisu već prošle jeseni i zime svuda uništila. Radi
toga broj je legla ove godine u nekim šumama znatno narastao, tako da slijedeće godine,
ako proljeće ne bude prevlažno. možemo očekivati veliki napad gubarovih gusjenica
u mnogim hrastovim nizinskim šumama. Da .se taj napad bar donekle ublaži,
trebaće ove jeseni i zime — bar u sastojinama u kojima se gubarova legla nalaze na
dohvatljivoj visini — preduzeti sistematsko i temeljito uništavanje tih legla premazivanjem
drvnim katranom.


Borba protiv gubara. a isto tako protiv zlatokraja i borovog četnjaka, vrlo je
*^eška kada zaraza T)reuzme maha. Stoga se sva pažnja obrane mora koncentrirat i
". sam n o č e t a k 7, a r a z e. te uznastojati da se zaraza već u zametku uguši Tu
će najbolje pomoći dobro organizirana stalna opažačka služba, bez koje je
nemoguće zamisliti sistematsku i uspješnu borbu protiv štetnika. TJ tu svrhu trebaće
osnovati opažačk e stanice , odakle će se stalno pratiti kretanje i razvoj Štetnika
i organizirati njihovo pravovremeno uništavanje.


3. Skakavci (Saltatoria)
Prošla blaga zima i proljeće — sa mnogo sunčanih i toplih dana i minimalnom
količinom oborina — omogućila .je još jednu, inače rijetku pojavu štetočina na naše
šume: pojavu skakavaca . Tokom mjeseca juna o. g. napale su u Bilogori, na po
dručju virovitičke šumarije, u šumskom predjelu Gubaljevici i kod sela Lončarice,
velike mase skakavca Podisma alpina mješovite sastojine graba, hrasta i bukve
s nešto jasena i divljih voćaka. Napadnute sastojine stare su 20—50 godina. Skakavci su
brstili lišće tih sastojina tokom čitavog juna i do polovice jula, kad ih je jaka kiša
tako uništila da ih se već početkom kolovoza našlo vrlo malo, i to samo na rubovima
sume.


Pojedine vrste drveća nisu jednako stradale. Hrast uopće nije ili je vrlo slabo
obršten. bukva nešto jače. grab dosta jako, a jasen najjače. Od divljih voćaka obrstili
su skakavci divlju jabuku do gola. a ostale su vrste slabije napadnute. Napadaj je
bio najjači na rubovima sastojina i u gornjoj polovici krcanje.


Ovaj pregled štetnika koji ugrožavaju naše šume svakako nije potpun. Ima još
mnogo takvih štetnika, ali se oni ne pojavljuju u masi, već stalno nanose štete time
što bilo posve uništavaju pojedina stabla ili im smanjuju tehničku vrijednost. Stručnjaci
na terenu trebali bi štetnicima obratiti što veću pažnju, pa i sami slati uredništvu
Šumarskog lista bar kratke informativne članke ili bilješke o pojavi tih štetnika.


Molimo drugove iz ostalih narodnih republika da objave u Šumarskom listu podatke
o štetnicima koji ugrožavaju .šume. oštećuju pojedina stabla i nanose štete šumskom
gospodarstvu Objavliivanje takovih podataka mnogo će doprinijeti upoznavanju
opasnosti koje priiete našim šumama te tim hiti od koristi u pravcu poduzimanja
mjera obrane i zaštite.


DP. Z. Vajda


no