DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Biće od interesa iznijeti podatke o bulivici prema ispitivanju stručnjalia Zemaljske
uiprave za prehrambenu industriju. Prema tim podacima:


1. Bukvica sadrži oko 29´´/o sirove masti.
2. Sačma neoljuštene bukvice sadrži: 24´´/o sirovog proteina, 5°/o masti, 32°/» ekstraktivnih
bezdušienih tvari, 24°/o sirovih vlakanaca i ."/« pepela.
3. Bukvica se kao sirovina vrlo brzo kvari.
4. Sačma neoljuštene bukvice može biti i opasna za zdravlje stoke, jer djeluje
toksički, dok bi sačma oljuštene bukvice, uz stanovite mjere opreznosti, mogla poslužiti
kao vrlo dobra dodatna stočna hrana.
5. Radi ovogodišnje velike suše težina bukvice biće znatno manja od normalne,
što će otošćavati u izvjesnoj mjeri sabiranje, jer će u 1 kg biti mnogo više bukvice.
6. Bukvicu ćo preuzimati na preradbu tvornice ulja u: Daruvaru, Bjelovaru,
Suhom Polju kod Virovitice, Požegi, Cepinu i Zagrebu.
Z.B. ^ ^
c) ZAŠTITA ŠUMA /^Ww7r´´´"´´´ ,r.
´ (vidi (^^Pii^ tViA^o]Ck if\c.


POJAVA ŠTETNIH INSEKATA U ŠUMAMA NR HRVATSKE .9.<.)


Prošlogodišnje razmjerno sušno ljeto, prošla blaga zima te ovogodišnje izrazito
suho proljeće osobito su pogodovali razmnoženju štetnih insekata u našim šumama.
U nekim su predjelima nanesene odatle znatne štete. Prema podacima koje je sabrao
Otsjek za zaštiti šuma u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva u Zagrebu prošle su
se godine, kao i tokom proljeća i ljeta ove godine pojavili u našim šumama u većem
broju slijedeći štetni insekti:


]. Kornjaši (Coleoptera)


a) Smrekov osmerozuhi pisar (Ips typographus) pojavio se 194.5 g. u
smrekovim sa.stojinania kod Čabra, Delnica, Kosinja (Štirovaća), Plitvičkog Ljeskovca
(Visibaba, Crni Vrh, Kik), Titove Korenice (Veliki .Tavornik), Plaškog, Vrbovskog
(Okrugljak), Zagreba (privatni vrtovi i parkovi), .Jastrebarskog (Dolinje, Lubanšćak),
Samobora (Osređek, Zabljak, .....), Ivanca (Piškoriea, Maruševac), Novog Marofa
(Kaptol, Varaždinske Toplice), Varaždina (Bukovee, Gora), Koprivnice (Polom, Mezovo),
Daruvara (Zvečevo, Djedovica), Pakraca (Anina KoUba, Muški Bunar) i Našica
(Gajić, Brazda, Seona).


Osobito je jak napadaj snlreko.´og pisara bio u navedenim predjelima kod Plitvičkog
Ljeskovca, .Jastrebarskog, Novog Marofa i Koprivnice. Jače su napadnute i
umjetno podignute 50-godišnje smrekove sastojine u šumskom predjelu Djedovici na
Papuku, to pojedine skupine smrekovih stabala po privatnim i gradskim parkovima
(Zagreb i dr.).


U sastojinama kod Kosinja, Vrbovskog, Titove Korenice, Samobora i Varaždina
napadaj je bio srednje jakosti. U ostalim navedenim predjelima napadaj je bio slab;
napadnuta su tek pojedina stabla.


b) Smrekov šesterozubi pisar (Pitjjogenes chalcographus) pojavio se
u smrekovim sastojinama Dolinje i Lubanšćak kod Jastrebarskog.
6) Krivozubi jelov pisar (Ips curvideus) napao je kod Plaškog jjojedina
jelova stabla.
d) V e I i k a smeđa borova pipa (Hylobius abiefis) i mala smeđa
s m . e k o Va pipa (Pissodes piceae) opažene su u sastojinama kod Plaškog.


e) Borov srčikar (Mjjelophilus pitiiperđa) napao je ovog ljeta u velikoj
mjeri borova stabla u Maksimiru kod Zagreba, kao i borova stabla u fakultetskom
šumskom rasadniku, koji se nalazi u blizini maksimirskog parka. Šteta je znatna.
Osobito su stradale strane vrste borova (Pinus ponderosa, P. Banfcsiana i P. strobus).
Pojačanom napadaju tih štetnih insekata nisu uzrokom samo suša i povoljne vremenske
prilike, već i to što se u crnogoričnim sastojinama nisu provele potrebne šumskozaštitne
mjere, tj. što se nisu pravovremeno posjekla i odmah iz sastojina otsranil^
sva defektna stabla (prelomi, izvale, ozlijeđena i bolesna stabla). Isto se tako ni u
sječinama nije održavao potrebni red, veo fu se panjevi i ovršei crnogoričnih stabala
ostavljali neotkorani. Tim se´ dosta pomoglo razmnoženju potkornjaka, koji su zbog
osobito sušnog proljeća bili u stanju da mjestimice napadnu i zdrava stabla.


Daljne ćemo štete spriječiti samo na taj način da iz smrekovih sastojina, kao
i iz skupina smrekovih stabala u parkovima odmah, a svakako najkasnije tokom zime,
uklonimo sva ozlijeđena i bolesna stabla, pa makar ona imala još potpuno zelenu


108