DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 41     <-- 41 -->        PDF

SAOPĆENJ A
a) UZGAJANJE ŠUMA
BILJEŠKE O CRNOM BORI-BRSCU . ISTRI
U ornoborovoj 40-goclišiijo3 šumi Gustiiiova Jama kod sela Trošti u blizini Pazina
posebno se ističu svojim uzrastom i vanjskim izgledom pojedina stabla. Ona su
u prvom redu deblja od ostalih. Srednji promjer sastojine iznosi oko 14 em, a promjer
tih stabala veći je od 20 cm (iznosi oko 2.5 em). Ona su i punodrvnija od ostalih. Njihove
su iglice mekanije i svjetlije, a radi toga im se krošnja odlikuje većom proziruošću
nego što je to kod ostalih, tanjih stabala.
Mjerenjem iglica debljih i tanjih stabala dobiveni su slijedeći podaci:
a) Iglice tanjeg crnog bora debele su 2,0 do 2,5 mm; dužina onih iz 1945 god. iznosi
10—11 cm, a onih iz 1946 god. 11,.5—12,5 cm. Iglice su tog bora tvrđe (kruto), a
boja im je tamnozelena.
b) Iglice debljeg crnog I)ora debele su 1,0—1,5 mm; dužina onih iz 1945 god. iznosi
6,5—8,5 cm, a onih iz 1946 god. 10,0—15,5 cm. Iglice su log bora niekanije i svjetlije-
zelene boje, odnosno imaju slabi bjelkasti nahuk.
Razlike u dužini iglica u 1945 i 1946 g. u vezi su sa klimatskim nrilikanm tib
godina. Iglice iz 1945 g. kraće su od iglica iz 1946 g., jer je čitava 1945 g. bila uglavnom
sušna. I 1946 g. bila je sušna, ali je rano proljeće obilovalo oborinama.
Češeri tanjeg bora bili su polovicom kolovoza o. g. 8—9 cm, a debljeg bora samo
4,5 cm dugački.
Kako se iz opisanog vidi, ovdje se radi o dvije .´..1..1.1.. odnosne forme crnoif
bora. Drug Milan . 1 a r i e, pomoćnik šumarskog referenta u Pazinu, koji je absolvirao
školu šumske milicije u Italiji, izjavio je da je ovakav crni bor u Italiji poznat
pod imenom Pinus nigra var. rillela hnrra. I)rvo takvog bora upotrebljava se ondje
za jarbole (nakon što se impregnira).
Dakako da opisani crni bor-brzac svojim bržim rastom i vaniskim izgledom
zavrijeđuje posebnu pažnju. U poglisdu razmnažanja tog bora trebalo bi stoga njegova
stabla šteđiti od sječe, a kod sakupljanja sjemena posebno izlučivati češere od njegovih
stabala. Njegova stabla trebalo bi u tu svrhu i posebno obilježiti, tako da ona
ostanu kroz duže vremena i da ih u slučaju promjena šumarskih službenika ne treba
ponovno odabirati.
U drugim crnoborovim kulturama pazinskog kotara do sada nije zapažen crni
bor-brzac. Tome će biti razlog što je u većini tih kultura vršena redovno sječa baš
najdebljih stabala. Takvih sječa u šumi Guštinova Jama nije bilo.
Ing. O. Piškorić
b) UPORABA ŠUMA Xr
- JrrtrrfcSTeE 0 CRNOM,;.if(j>ntT´uKatu v laiRi ^
Pod gornjim naslovom izišao je u tjedniku »Naprijed« od 24 \.\\ 1946 god.
članak od ing. Ante Dnića , Tu se u .Tasnom i popularnom stilu prikazuje važnostlnikovog"zrra (Inikvice). njegovu upotrebljivost kao biljnog krmiva, te njegovo značenjekao industrijske sirovine za fabrikaciju jestivog i rasvjetnog ulja. U članku su izne
seni i aoroksimativni podaci o količini bukvice koja bi se kod nas mogla sabrati, kao
i o količini ulja koja bi se iz te sirovine mogla dobiti. Iznesene su i vrlo korisne sugestije
za masovnu akciju oko sabiranja bukvice, jer će odatle imati koristi i sabirači
i potrošači.
Kako je u međuvremenu, otkad je članak objavljen, više sugestija pisca već
oživotvoreno, osvrnućemo se na taj članak kraćim komentarom.
Zemaljsko šumsko noduzeće Hrvatske već u lipnju o. g. započelo je radom oko
organiziranja sabiranja bukvice, te se u vezi s time povezalo sa širokim masovnim
omladinskim organizacijama na terenu, preko svojih filijala i manipulacija, a Centrala
u Zagrebu stupila je u direktan kontakt sa Glavnim odborom narodne omladine
Hrvatske.
Održana je i šira konferencija sa pretstavnicima Zemaljske uprave za prehrambenu
industriju, gdje su pretresana sva pitanja u vezi sa sabiranjem bukvice. Tom je
prilikom određena i cijena za nakup bukvice. Ona iznosi za nakup i dostavu do fco
preuzlmačevo stovarište (želj. stanica ili manipulacija) 4 Din za 1 kg bukvice.
.\
"[7(0
^.´.
´ ´
D^/´^
, 107
.).7.\ U Si AO