DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 39 <-- 39 --> PDF |
njima, praktičnim radom i uputom. Uvođenjem racionalnog pčelarstva u krajeve sa povoljni m uslovima za p6elarenje pružilo bi se mnogo. koristi i u drugim pravcima. Tako bi se odatle jačala opća privreda; žiteljstvo´ bi imalo materijalnu korist; upotrebom meda utjecalo bi se na jačanje zdravlja naroda, a osobito djece; šumarskom osoblju pružila bi se pčelarenjem znatna korist. Mišljenje Ing. Živo j inović a smatramo potpuno ispravnim, a naročito u pogledu potrebe obligatnog učenja pčelarstva u svim šumarskim školama. Time bi se svakako uklonila jedna praznina, koja donosi´ mnogo štete u praktičnom šumarstvu. Šumarsko osoblje treba da iz škole ponese ispravno gledanje o važnosti pčelarstva kao privredne grane, kao i o njegovoj važnosti s gledišta valjane oplodnje bilja. Mnogi bi se tako obrazovani šumar našao ponukanim da negdje, bar u vrlo povoljnim slučajevima pčelinje paše, i sam osnuje pčelinjak, te da tako spase od propasti dio ljekovitog slatkog biljnog soka koji stvara medonosno drveće, grmlje i drugo bilje u njegovom području. Svakako bi i učenje botanike i dendrologije na pomenutim šumarskim školama trebalo da dobije praktičniji smisao upoznavanjem medonosnosti i ljekovitosti našeg šumskog bilja. Osim pomenntih koristi materijalne prirode imao bi pčelar i veliku moralnu korist, koja se očituje u tome što on radom oko pčela nalazi obilnu i ugodnu razonodu. Dakako da uzorna organizacija pčelinjih zadruga i njihova noumornost u radu povoljno djeluje na život čovjeka. Osobit upliv ima rad oko pčela na mladež i djecu obojeg spola, ako se kod njih uspije probuditi interes za pčelarstvo. Hranljivost i ljekovitost meda mnogo je proučavana. Stručnjaci su se u tom pogledu najpovoljnije izrazili. Najčuveniji svjetski liječnici preporučuju pčelinji med kao najbolju i najzdraviju hranu, kako za stare, tako i za mlade, kako za bolesne tako i za zdrave. Uživanjem meda zapriječe se mnoge bolesti. Med naročito pomaže Ivcd malokrvnosti, živčanih bolesti, nesanice, upale grkljana, svih vratnih bolesti i plućnog katara. Napredni narodi troše mnogo ineda. Ondje je njegovo uživanje tako reći dnevna potreba. Ljekovitost meda je poznata i našem narodu. Med je od davnine naš narodni lijek, pa se često kao takav plaća skupim parama. Međutim, unatoč tome u pogledu pčelarstva stojimo na niskom stupnju. Mnogi naši domovi, osobito seoski, kroz cijelu godinu dana ne vide meda, osim ako tko oboli, pa se negdje za l)olesnika nabavi »žlica* meda. Seljak u mnogo slučajeva, ako se bavi pčelarstvom, proda med, a za kuću ostavi tek nešto za slučaj bolesti. .0 medu kao predmetu ishrane kod nas se ne može gotovo ni govoriti. Ovakvo će stanje biti sve dok se pčelarsitvo ne bude unapredilo i prirodni slatki biljni sok u punom opsegu iskorišćivao. To će biti tek onda kada će se i naš seljak u većoj mjeri bnviti naprednim pčelarenjem, tj. pčelarenjem koje zahtijeva vise znanja i truda, ali daje i neprispodobivo veću korist od primitivnog pčelarenja. Dužnost nam je poraditi svim silama da do toga što prije dođe. Za što 1).1.. iskorišćenje na području pčelarstva bilo bi od velike koristi, kad bi se u pojedinirn čuvarskim srezovima, uz lugarnice,´a^u slučajevima povoljne pčelinje paše, osnivali pčelinjaci. To napose dolazi u obzir tamo gdje ima mnogo bagrema, lipe, divljih trešanja, kao i tamo gdje sp vrše veća iskorišćavanja, pa sječine obiluju medonosnim korovom. W5 |